Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (95022)

  1. Interesuje me šta predstavlja AHAD I BELT SY, u vezi poremećaja ponašanja kod dece.
    Unapred zahvalna Nataša.

    Odgovoreno: 22. 03. 2009.
    • AHAD je akronim organizacije koja se bavi ishranom, a jedino sa čime sam ja upoznat a tiče se BELT sindroma je u vezi povreda nastalih kaišem za vezivanje ukolima \"seat belt sy\" (mislim da se tako piše). Ukoliko ste umesto AHAD možda mislili na ADHD to već menja stvari i o tome možete pročitati tekst na \"stetoskopu\" autorke Marije Mitković. Takođe, možete isto pitanje poslati i konsultantu za pedijatriju. Srdačno

  1. Zanima me psihoza kod dece. Sinu moje drugarice koji ima nepune 4 godine dali su tu dijagnozu. Čak i ja kao laik znam da postoji više vrsta psihoza. On je prestao da priča i ima histerične napade, da li mi možete reći kojoj to psihozi odgovara i kolika je mogućnost izlečenja dece? Znam da je skoro nemoguće odgovoriti na ovakva pitanja, posebno psiholoskog tipa, ali bi mi značila bilo kakva smernica.
    Hvala

    Odgovoreno: 22. 03. 2009.
    • Iako sam i sam učestvovao u opisivanju psihotične epizode kod četvorogodišnjeg deteta (u asopisu Psihijatrija danas iz 2003. ili 2004 godine, što možete ponaći preko sajta Instituta za mentalno zdavlje), zaista se radi o ekskluzivitetu i pravoj retkosti. Ranije u dečjoj psihijatiji nije pravljena razlika između autizma i dečjih psihoza sa ranim početkom, već je sve bilo posmatrano kao infantilna psihoza. Stoga, preostaje mi da posumnjam da se adi o nekoj \"starinskoj\" dijagnozi, a da se zapravo radi o autističnom ponašanju, o čemu se možete naširoko informisati putem interneta. Takođe, predažem da potrađite još jedno mišljenje specijalizovanog dečjeg psihijatra a zatim i postavite pitanja od interesovanja.
      Srdačno

  1. Poštovani,
    bila bih slobodna da Vam se obratim za konsultaciju, jer ste učestvovali u nasoj kbt edukaciji, kao predavač. Radim već deset nedelja na slučaju primarnog noćnog umokravanja kod devetogodišnjeg dečaka. Ultrazvuk bubrega i bešike: b.o, urinokultura: sterilna, u mokraći povremeno 10-15 leukocita. Radimo sticanje refleksa budjenja na draž pune bešike. Pije čašu vode pred spavanje i majka ga budi nakon 80 minuta (base line). Problem je u tome što ona ne uspeva da ga probudi nikako. Na svaku draž za budjenje (dozivanje, drmusanje, tv, svetlo, zvonjava alarma, umivanje vodom) on se već sledeće noci habitiura i majka ne uspeva da ga probudi. Ranije se nikada nije budio sam da ide u toalet. Sada smo postigli to da par puta nedeljno uspe da se probudi u ranim jutarnjim satima i spreči ono drugo noćno umokravanje. Ali nijednom se još nije probudio sam oko tog 80-tog minuta. Imate li neki predlog šta bih još mogla da pokušam? Pedijatar predlaže Minirin. Hvala i puno pozdrava!

    Odgovoreno: 22. 03. 2009.
    • Poštovana,
       tačno je da sam predavač na edukaciji iz bihejvioralno kognitivne terapije dece i adolescenata, ali nikada nisam predavao da se dete sa primarnom enurezom budi 80 minuta nakon uspavljivanja. Bihejvioralni pincipi i logika nalažu da se base line ustanovi bez buđenja. Dakle, 3 noći se detetu daje ista količina vode (pola ili 1 čaša) uz praćenje dnevnog unosa, i te 3 noći se na 2 sata roditelji bude i beleže u koje vreme se je dete mokro a kada suvo. Kada se utvrdi bliži obrazac onda se u vreme kada je dete bilo mokro na pola sata prati isti princip suvo-mokro sledeće 3 noći. Tek tada se može ustanoviti base line. Nakon toga počinje uslovljavanje. Logika buđenja nakon 80-90 minuta je nefunkcionalna. Jasno je da je ideja da se dete probudi u IV fazi NREM spavanja kada se umokravanje i najčešće događa, ali zbog individualnih razlika i drugih faktora (pomeranja NREM i REM ciklusa), nije siguno da se tada stvara uslovni refleks (buđenje kada je bešika puna), već je se to čini onda kada je bešika puna, a to vreme se ustanovljava prve nedelje (base line). Takođe, moje skromno iskustvo govori da deca sa enuezom najčešće ne spavaju sama i da inače nisu dovoljno samostalna što treba takođe uslovljavati adekvatno. Logika osamostaljivanja u spavanju nalazi uporište i fiziologiji spavanja a bihejvioralno se speračava održavanje problema. Kako je NREM faza u funkciji hlađenja «procesora» i prokupljanja energije za burnu REM fazu (faza procesovanja informacija, reprogramiranja «softvera» i reparacije endokrinih i imunoloških funkcija), blisko spavanje sa drugom osobom remeti termoregulacioni odgovor mozga koji mora smanjiti aktivnost još više (dublje spavanje) da bi se dostigla potebna temperatura štednje. Otuda problem u buđenju deteta koje spava «tvrdim» snom. Treći i ne manje bitan problem je što se radi o primanoj enurezi gde je potreban detaljni pregled urinarnog trakta. Dakle, predlažem da izmenite terapijski pristup poštujući principe uslovljavanja, što znači ne buditi posle 80 minuta već onda kada je to potrebno (kada je bešika puna) prema podacima iz base line praćenja. Korišćenje \"pi-pi alarma\" je lakša ali skuplja varijanta klasičnog uslovljavanja. Lečenje Minirinom je kod sekundanih enureza sekundarno jer je simptomatsko, ali kod primarnih je potrebna koterapijska saradnja sa pedijatrom.
      Srdačno

  1. Mojoj teti je otkrivena velika (3cm) aneurizma na a.basilika, koja vrši pritisak na mali i veliki mozak.
    Da li postoji šansa da se to operiše?

    Odgovoreno: 21. 03. 2009.
    • Arterije bazilarne aneurizme se mogu operisati, a veoma često rešiti i koilovanjem endovaskularno. Dimenzija koju pominjete (3cm) ukazuje da se radi o veoma velikoj aneurizmi i da bi obe intervencije bile teške. Ipak odluku da li da se operiše, koiluje ili samo prati aneurizma donosi tim koji se sastoji od neurohirurga, koji operiše aneurizme, i stručnjaka koji ih koiluje (neurohirurg ili interventni radiolog). Odluka se donosi uvidom u specifičnosti aneurizme (tačnu lokalizaciju, oblik, odnos sa okolnim arterijama,...), te opšte stanje pacijenta.

  1. Otac mi je operisan prošlog petka od tumora na mozgu. Otklonjen je deo tumora, ostatak tumora nije mogao zbog rizičnosti da ne bi iskrvario. Koliko su nam objasnili tumor ja zahvatio i krvne sudove i sprečio dalju operaciju. On je od tada u komi, već nedelju dana. Postoji li šansa operisati takvog bolesnika u inostranstvu i spasiti mu život?

    Odgovoreno: 21. 03. 2009.
    • Odluka o daljem lečenju zavisi od: tipa, veličine, lokalizacije tumora, te opšteg stanja Vašeg tate i uzroka njegovog komatoznog stanja. Verovatno Vam mnogi od ovih podataka nisu poznati, kao ni većini pacijenata. Ipak u ovako delikatnim pitanjima teško je dati odgovor na osnovu nekoliko podataka. Za stručno mišljenje potreban je uvid u celokupnu dokumantaciju i snimke mozga pre i posle operacije. Kolega koji je operisao Vašeg tatu sigurno može da Vam pomogne.

Prikazano 75571-75575 od ukupno 94493 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460