Zanima me psihoza kod dece. Sinu moje drugarice koji ima nepune 4 godine dali su tu dijagnozu. Čak i ja kao laik znam da postoji više vrsta psihoza. On je prestao da priča i ima histerične napade, da li mi možete reći kojoj to psihozi odgovara i kolika je mogućnost izlečenja dece? Znam da je skoro nemoguće odgovoriti na ovakva pitanja, posebno psiholoskog tipa, ali bi mi značila bilo kakva smernica.
Hvala
Iako sam i sam učestvovao u opisivanju psihotične epizode kod četvorogodišnjeg deteta (u asopisu Psihijatrija danas iz 2003. ili 2004 godine, što možete ponaći preko sajta Instituta za mentalno zdavlje), zaista se radi o ekskluzivitetu i pravoj retkosti. Ranije u dečjoj psihijatiji nije pravljena razlika između autizma i dečjih psihoza sa ranim početkom, već je sve bilo posmatrano kao infantilna psihoza. Stoga, preostaje mi da posumnjam da se adi o nekoj \"starinskoj\" dijagnozi, a da se zapravo radi o autističnom ponašanju, o čemu se možete naširoko informisati putem interneta. Takođe, predažem da potrađite još jedno mišljenje specijalizovanog dečjeg psihijatra a zatim i postavite pitanja od interesovanja.
Srdačno
Poštovani,
bila bih slobodna da Vam se obratim za konsultaciju, jer ste učestvovali u nasoj kbt edukaciji, kao predavač.
Radim već deset nedelja na slučaju primarnog noćnog umokravanja kod devetogodišnjeg dečaka. Ultrazvuk bubrega i bešike: b.o, urinokultura: sterilna, u mokraći povremeno 10-15 leukocita. Radimo sticanje refleksa budjenja na draž pune bešike. Pije čašu vode pred spavanje i majka ga budi nakon 80 minuta (base line). Problem je u tome što ona ne uspeva da ga probudi nikako. Na svaku draž za budjenje (dozivanje, drmusanje, tv, svetlo, zvonjava alarma, umivanje vodom) on se već sledeće noci habitiura i majka ne uspeva da ga probudi. Ranije se nikada nije budio sam da ide u toalet. Sada smo postigli to da par puta nedeljno uspe da se probudi u ranim jutarnjim satima i spreči ono drugo noćno umokravanje. Ali nijednom se još nije probudio sam oko tog 80-tog minuta.
Imate li neki predlog šta bih još mogla da pokušam? Pedijatar predlaže Minirin.
Hvala i puno pozdrava!
Poštovana,
tačno je da sam predavač na edukaciji iz bihejvioralno kognitivne terapije dece i adolescenata, ali nikada nisam predavao da se dete sa primarnom enurezom budi 80 minuta nakon uspavljivanja. Bihejvioralni pincipi i logika nalažu da se base line ustanovi bez buđenja. Dakle, 3 noći se detetu daje ista količina vode (pola ili 1 čaša) uz praćenje dnevnog unosa, i te 3 noći se na 2 sata roditelji bude i beleže u koje vreme se je dete mokro a kada suvo. Kada se utvrdi bliži obrazac onda se u vreme kada je dete bilo mokro na pola sata prati isti princip suvo-mokro sledeće 3 noći. Tek tada se može ustanoviti base line. Nakon toga počinje uslovljavanje. Logika buđenja nakon 80-90 minuta je nefunkcionalna. Jasno je da je ideja da se dete probudi u IV fazi NREM spavanja kada se umokravanje i najčešće događa, ali zbog individualnih razlika i drugih faktora (pomeranja NREM i REM ciklusa), nije siguno da se tada stvara uslovni refleks (buđenje kada je bešika puna), već je se to čini onda kada je bešika puna, a to vreme se ustanovljava prve nedelje (base line). Takođe, moje skromno iskustvo govori da deca sa enuezom najčešće ne spavaju sama i da inače nisu dovoljno samostalna što treba takođe uslovljavati adekvatno. Logika osamostaljivanja u spavanju nalazi uporište i fiziologiji spavanja a bihejvioralno se speračava održavanje problema. Kako je NREM faza u funkciji hlađenja «procesora» i prokupljanja energije za burnu REM fazu (faza procesovanja informacija, reprogramiranja «softvera» i reparacije endokrinih i imunoloških funkcija), blisko spavanje sa drugom osobom remeti termoregulacioni odgovor mozga koji mora smanjiti aktivnost još više (dublje spavanje) da bi se dostigla potebna temperatura štednje. Otuda problem u buđenju deteta koje spava «tvrdim» snom. Treći i ne manje bitan problem je što se radi o primanoj enurezi gde je potreban detaljni pregled urinarnog trakta. Dakle, predlažem da izmenite terapijski pristup poštujući principe uslovljavanja, što znači ne buditi posle 80 minuta već onda kada je to potrebno (kada je bešika puna) prema podacima iz base line praćenja. Korišćenje \"pi-pi alarma\" je lakša ali skuplja varijanta klasičnog uslovljavanja. Lečenje Minirinom je kod sekundanih enureza sekundarno jer je simptomatsko, ali kod primarnih je potrebna koterapijska saradnja sa pedijatrom.
Srdačno
Arterije bazilarne aneurizme se mogu operisati, a veoma često rešiti i koilovanjem endovaskularno. Dimenzija koju pominjete (3cm) ukazuje da se radi o veoma velikoj aneurizmi i da bi obe intervencije bile teške. Ipak odluku da li da se operiše, koiluje ili samo prati aneurizma donosi tim koji se sastoji od neurohirurga, koji operiše aneurizme, i stručnjaka koji ih koiluje (neurohirurg ili interventni radiolog). Odluka se donosi uvidom u specifičnosti aneurizme (tačnu lokalizaciju, oblik, odnos sa okolnim arterijama,...), te opšte stanje pacijenta.
Otac mi je operisan prošlog petka od tumora na mozgu. Otklonjen je deo tumora, ostatak tumora nije mogao zbog rizičnosti da ne bi iskrvario. Koliko su nam objasnili tumor ja zahvatio i krvne sudove i sprečio dalju operaciju. On je od tada u komi, već nedelju dana. Postoji li šansa operisati takvog bolesnika u inostranstvu i spasiti mu život?
Odluka o daljem lečenju zavisi od: tipa, veličine, lokalizacije tumora, te opšteg stanja Vašeg tate i uzroka njegovog komatoznog stanja. Verovatno Vam mnogi od ovih podataka nisu poznati, kao ni većini pacijenata. Ipak u ovako delikatnim pitanjima teško je dati odgovor na osnovu nekoliko podataka. Za stručno mišljenje potreban je uvid u celokupnu dokumantaciju i snimke mozga pre i posle operacije. Kolega koji je operisao Vašeg tatu sigurno može da Vam pomogne.
Imam 39 godina i operisao sam tumor na hipofizi u oktobru 2008 godine koji je tada bio dimenzija 30 x 29 x 34. Sada sam ponovo radio MRI hipofize i nalaz glasi ovako; Sela je ekspandiranog dna, oštrih kontura.Hipofizna žlezda je u celini uvećana, aktuelnh dmenzija 23x25x14 mmAPXLLXKK.Stalk je debljine 3mm,sinistroponiran. Neurohipofiza je potisnuta kranijalno i u levo.Tumor ekstendira u supraselarni prostor predominantno u medijalnom aspektu i u kontaktu je sa oba optička nerva. Detektuje se bliski kontakt sa kavernoznim segmentima obe ACI obostrano sa medijalnim aspektima, a desno prelazi i deo kranijalnog dela cirkumferencije. Nakon aplikacije kontrasnog sredstva dolazi do umerenog parenhimskog i intenzivnog rubnog povišenja intenziteta signala izmenjene žlezde.
Samo da Vam kažem da sam pre prve operacije koja je izvedena kroz nos, imao problema sa vidom na levom oku, a i sada posle operacije stanje je nepromenjeno. Interesuje me Vaše mišljenje, šta dalje raditi i ako se mora raditi opreracija kroz glavu. Koliko je opasna i na kom delu glave se vrši pristup tumoru.
Unapred hvala.
Odgovoreno: 21. 03. 2009.
Odluka o novoj operaciji se donosi na osnovu: patohistološke analize tumora koji je ranije odstranjen, njegove hormonske aktivnosti, toga koliko je bio invazivan, koliko sada vrši pritisak na vidne nerve i ostale strukture,... Ovi podaci su poznati samo Vašem hirurgu kome svakako treba da pokažete kontrolni snimak. Inače ukoliko je potrebna operacija ona se može uraditi i otvaranjem lobanje. Operacija je rutinska i siguran sam da je radi hirurg koji Vas je prvi put operisao.
Zanima me psihoza kod dece. Sinu moje drugarice koji ima nepune 4 godine dali su tu dijagnozu. Čak i ja kao laik znam da postoji više vrsta psihoza. On je prestao da priča i ima histerične napade, da li mi možete reći kojoj to psihozi odgovara i kolika je mogućnost izlečenja dece? Znam da je skoro nemoguće odgovoriti na ovakva pitanja, posebno psiholoskog tipa, ali bi mi značila bilo kakva smernica.
Odgovoreno: 22. 03. 2009.Hvala
Iako sam i sam učestvovao u opisivanju psihotične epizode kod četvorogodišnjeg deteta (u asopisu Psihijatrija danas iz 2003. ili 2004 godine, što možete ponaći preko sajta Instituta za mentalno zdavlje), zaista se radi o ekskluzivitetu i pravoj retkosti. Ranije u dečjoj psihijatiji nije pravljena razlika između autizma i dečjih psihoza sa ranim početkom, već je sve bilo posmatrano kao infantilna psihoza. Stoga, preostaje mi da posumnjam da se adi o nekoj \"starinskoj\" dijagnozi, a da se zapravo radi o autističnom ponašanju, o čemu se možete naširoko informisati putem interneta. Takođe, predažem da potrađite još jedno mišljenje specijalizovanog dečjeg psihijatra a zatim i postavite pitanja od interesovanja.
Srdačno
Poštovani,
Odgovoreno: 22. 03. 2009.bila bih slobodna da Vam se obratim za konsultaciju, jer ste učestvovali u nasoj kbt edukaciji, kao predavač. Radim već deset nedelja na slučaju primarnog noćnog umokravanja kod devetogodišnjeg dečaka. Ultrazvuk bubrega i bešike: b.o, urinokultura: sterilna, u mokraći povremeno 10-15 leukocita. Radimo sticanje refleksa budjenja na draž pune bešike. Pije čašu vode pred spavanje i majka ga budi nakon 80 minuta (base line). Problem je u tome što ona ne uspeva da ga probudi nikako. Na svaku draž za budjenje (dozivanje, drmusanje, tv, svetlo, zvonjava alarma, umivanje vodom) on se već sledeće noci habitiura i majka ne uspeva da ga probudi. Ranije se nikada nije budio sam da ide u toalet. Sada smo postigli to da par puta nedeljno uspe da se probudi u ranim jutarnjim satima i spreči ono drugo noćno umokravanje. Ali nijednom se još nije probudio sam oko tog 80-tog minuta. Imate li neki predlog šta bih još mogla da pokušam? Pedijatar predlaže Minirin. Hvala i puno pozdrava!
Poštovana,
tačno je da sam predavač na edukaciji iz bihejvioralno kognitivne terapije dece i adolescenata, ali nikada nisam predavao da se dete sa primarnom enurezom budi 80 minuta nakon uspavljivanja. Bihejvioralni pincipi i logika nalažu da se base line ustanovi bez buđenja. Dakle, 3 noći se detetu daje ista količina vode (pola ili 1 čaša) uz praćenje dnevnog unosa, i te 3 noći se na 2 sata roditelji bude i beleže u koje vreme se je dete mokro a kada suvo. Kada se utvrdi bliži obrazac onda se u vreme kada je dete bilo mokro na pola sata prati isti princip suvo-mokro sledeće 3 noći. Tek tada se može ustanoviti base line. Nakon toga počinje uslovljavanje. Logika buđenja nakon 80-90 minuta je nefunkcionalna. Jasno je da je ideja da se dete probudi u IV fazi NREM spavanja kada se umokravanje i najčešće događa, ali zbog individualnih razlika i drugih faktora (pomeranja NREM i REM ciklusa), nije siguno da se tada stvara uslovni refleks (buđenje kada je bešika puna), već je se to čini onda kada je bešika puna, a to vreme se ustanovljava prve nedelje (base line). Takođe, moje skromno iskustvo govori da deca sa enuezom najčešće ne spavaju sama i da inače nisu dovoljno samostalna što treba takođe uslovljavati adekvatno. Logika osamostaljivanja u spavanju nalazi uporište i fiziologiji spavanja a bihejvioralno se speračava održavanje problema. Kako je NREM faza u funkciji hlađenja «procesora» i prokupljanja energije za burnu REM fazu (faza procesovanja informacija, reprogramiranja «softvera» i reparacije endokrinih i imunoloških funkcija), blisko spavanje sa drugom osobom remeti termoregulacioni odgovor mozga koji mora smanjiti aktivnost još više (dublje spavanje) da bi se dostigla potebna temperatura štednje. Otuda problem u buđenju deteta koje spava «tvrdim» snom. Treći i ne manje bitan problem je što se radi o primanoj enurezi gde je potreban detaljni pregled urinarnog trakta. Dakle, predlažem da izmenite terapijski pristup poštujući principe uslovljavanja, što znači ne buditi posle 80 minuta već onda kada je to potrebno (kada je bešika puna) prema podacima iz base line praćenja. Korišćenje \"pi-pi alarma\" je lakša ali skuplja varijanta klasičnog uslovljavanja. Lečenje Minirinom je kod sekundanih enureza sekundarno jer je simptomatsko, ali kod primarnih je potrebna koterapijska saradnja sa pedijatrom.
Srdačno
Da li postoji šansa da se to operiše?
Unapred hvala. Odgovoreno: 21. 03. 2009.
Prikazano 75576-75580 od ukupno 94497 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke