Porodila sam se pre 6 meseci. Trudnoća manje više ok, imala sam manjih problema, pa sam bila u bolnici neko vreme u 8. mesecu trudnoće. Porodila sam se carskim rezom posle 25 sati mučenja. Nije bilo veće sreće, čekali smo dete skoro 6 godina. I 15 dana nakon porođaja kreću moje muke. Pritisak koji je dolazio do 170/110. Otkucaji srca oko 140. Ultrazvuk srca i ekg su super. Onda kreće mučenje vida, gušenje i po meni najgori osećaj na ovom svetu-osećaj padanja. koji jako dugo traje. Da napomenem nikad nisam pala. Imam osećaj da mi se nešto pomera pod kožom. Osećaj da mi se celo telo trese i podrhtavanje u grudima. Zujanje u ušima. Onda kreće probadanje u glavi, nikad na istom mestu i počinje lice da mi trni pogotovu sa leve strane i počne da mi "igra" lice. Odradim skener glave i on bude ok kao i eeg. Išla na fizikalne terapije vrata ali mi ni to nije pomoglo. U konstantnom sam strahu od bolesti. Infarkta, moždanog udara i karcinoma. Plašim se tromboze veoma, a posle porođaja su počele vene da mi se vide pa mi je postalo još gore. Deda mi je pre 6 godina imao 2 infarkta i moždani udar i trombozu noge koja mu je na živo odstranjena. Imam 25 godina. Bila sam jako vesela i druželjubiva osoba. Dosta me ljudi sad ne prepoznaje. Želim da uživam sa svojim detetom, a ja to ne mogu. Da napomenem da mi je i krvna slika u redu osim blago povišenog crp-a.
Postoji mogucnost da ste tokom 6 godina, kako kažete - čekanja, dosta iscrpli svoje snage. Mi bi stručno rekli da ste održavali psiho-biološku ravnotežu na nivou koji zahteva dodatne snage od vašeg organizma, dakle bili ste dugo dosta napeti (i telom, i mentalno) , što može da dovede do posledica upravo kada se ostvari cilj i kada bi trebalo da se psiho-biolosko stanje "spusti". Mehanizmi za uspostavljanje ravnoteže mogu se delom spustiti, delom ostati u stanju povišene napetosti, pa to dovodi do ovakvih neprijatnih simptoma.
Predlažem da se zbog opisanog sindroma koji najpre odgovara anksioznom poremećaju javite nekome od stručnjaka (klinički psiholog ili psihijatar) da bi uz njihovu pomoć polako vratili ravnotežu.
Imam 23 godine i dijagnostikovana mi je anksioznost. Naime, problem je počeo sa nedostatkom vazduha koji sam osećala po ceo dan a noću me je budio. Osećaj da nemam dovoljno vazduha i da ću se ugušiti, koji je trajao po ceo dan. Obavila sam sve preglede i internista me uputio na konsultaciju sa psihijatrom. Pijem Lorazepam i Seroxat. Od kada sam počela sa terapijom simptomi su se ublažili i ređe se javlja gušenje u toku dana. Pored toga još uvek sisam palac i jedem nejestive stvari. Interesuje me da li to ukazuje na neku drugu vrstu psihičke bolesti?
Imam nekontrolisani strah od trudnoće. Nakon odnosa dobijem panični napad jer ne mogu da kontrolišem strah da sam možda u drugom stanju i pored toga sto smo koristili zaštitu. Par puta sam se suočavala sa takvim strahovima, da sam se nakon svakog pokušaja da prevaziđem to, samo više udaljavala. Lakše mi je da izbegavam sam odnos, nego da se nakon toga nosim sa tim strahom. Dovela sam sebe do toga da se uopšte ne upuštam u sexualne odnose, a samim tim ni u veze. Veoma sam svesna problema i želim da ga rešim, pa mi je potreban Vaš savet/preporuka koliko uspešno se leči ovakav problem, i na koji način i da li biste mi preporučili nekog psihologa?
Da, preporučujem da se javite psihologu jer se osim straha sada kod Vas pojavljuje i ponašanje izbegavanja, što čini problem intenzivnim i može ga dalje pojačavati. Najbolje da odaberete psihologa koji je pri tome specijalista kliničke psihologije i edukovan za primenu rebt psiho-terapije.
Da li su ovo simptomi shizofrenije: 1. Izbegava razgovor tokom svađe
2. Uporno priča nešto iako nije u pravu, on je ubeđen da jeste. 3. Ima čudan tih glas
4. Priča nepovezano. 5. Plače
6. Stalno se kreće
Simptomi koje navodite upućuju na psihičko stanje koje treba da sagleda stručnjak - najbolje da se jave i osoba koju opisujete, i neko iz njene najbliže okoline ko bi dao dodatne podatke. Tek nakon toga lekar bi mogao dati odgovor o dijagnozi.
Postoji mogucnost da ste tokom 6 godina, kako kažete - čekanja, dosta iscrpli svoje snage. Mi bi stručno rekli da ste održavali psiho-biološku ravnotežu na nivou koji zahteva dodatne snage od vašeg organizma, dakle bili ste dugo dosta napeti (i telom, i mentalno) , što može da dovede do posledica upravo kada se ostvari cilj i kada bi trebalo da se psiho-biolosko stanje "spusti". Mehanizmi za uspostavljanje ravnoteže mogu se delom spustiti, delom ostati u stanju povišene napetosti, pa to dovodi do ovakvih neprijatnih simptoma.
Predlažem da se zbog opisanog sindroma koji najpre odgovara anksioznom poremećaju javite nekome od stručnjaka (klinički psiholog ili psihijatar) da bi uz njihovu pomoć polako vratili ravnotežu.
Pozdrav
Uglavnom ne, jer to je niska doza i granično rizičan period korišćenja. U svakom slučaju, ako lek nije dalje neophodan bolje je postepeno prekidati.
Pozdrav
Svakako na sledećoj kontroli sa Vašim lekarom razgovarajte i o ovim simptomima, i potražite odgovore u direktnoj komunikaciji.
Pozdrav
Da, preporučujem da se javite psihologu jer se osim straha sada kod Vas pojavljuje i ponašanje izbegavanja, što čini problem intenzivnim i može ga dalje pojačavati. Najbolje da odaberete psihologa koji je pri tome specijalista kliničke psihologije i edukovan za primenu rebt psiho-terapije.
Pozdrav
Simptomi koje navodite upućuju na psihičko stanje koje treba da sagleda stručnjak - najbolje da se jave i osoba koju opisujete, i neko iz njene najbliže okoline ko bi dao dodatne podatke. Tek nakon toga lekar bi mogao dati odgovor o dijagnozi.
Pozdrav
Prikazano 281-285 od ukupno 2359 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke