Poštovani dr,
reč je o mojoj mami koja ima 63 g. U protekle 3 godine ima srčanih problema i kako ona kaže kad god joj krene aritmija srca počinje da podriguje, boli je želudac a nekoliko puta se i onesvestila (npr. sinoć).
05.03. nalaz je bio sledeći: TA140/80, ehokardiografija: PMV, MR 2 AR 1; ergometrijski test: na opterećenju od 25W f srca max.170/min.
DG: Prolapsus valvulae mitralis, Arrhytimia extrasystolica ventricularis lown IVb, Insuff. valvulae mitralis.
Hyperlipoproteinemia tip IIa
TH: Presolol 2x1/4, Mg. eff. tbl. 1x1 Cardiopirin 100mg 1x1.
Rađen titar virusa adeno i Coxacki B - negativan.
Na ponovo rađenom holteru 19.09. piše sledeće:
U toku 24-satnog AEKG se registruje sinusni ritam max. fs 114/min. min 51/min. sa učestalim VES i ređim SVES koje su pojedinačne u paru i kratki paroksizmi do 7 udara SVT.
Zanima me da li je terapija odgovarajuća, jer je već duže vreme koristi, ali joj nije bolje.
Unapred zahvalna na odgovoru,
Zorica
Vi i sami sugerišete da terapija nije dovoljna jer i dalje ima tegobe. Ima mesta za antiaritmike u terapiji. Možda bi bilo pametno da je pregleda i gastroenterolog, jer nekada želudac može napraviti gomilu kardioloških tegoba.
Moj dečku je u 8. godini života ustanovljen VPV sindrom. U poslednje vreme ima osećaj probadanja u predelu leve strane grudne kosti.
Molim Vas da mi odgovorite šta je VPV sindrom i kako se leči i da li je alarmantno stanje u kojem se u poslednje vreme nalazi?
S poštovanjem,
Jelena Prokić
VPV je u stvari WPW sindrom ili sindrom preekscitacije. Normalno se impulsi iz pretkomore u komore sprovode preko AV čvora. Kod WPW sindroma postoji jedan dodatni put (u 6 raznih varijacija) kojim se može zaobići AV čvor a što može dovesti do veoma brzog rada srca. WPW se leči medikamentno (kontrola aritmija) ili putem ablacije (kateterom se kroz venu iz noge uradi spaljivanje ovog dodatnog puta). Stanje nije alarmantno a probadanja nisu simptom WPW-a.
Poštovani doktore,
moj muž se pre dva dana požalio na tup bol u levoj ruci (unutrašnja strana nadlaktice) što nas je zabrinulo, jer je pre sedam meseci imao infarkt posle koga su mu ugradjena dva stenta). Oporavak je bio uredani, do sada nije bilo komplikacija. Ekg nije pokazao promene, on se dobro oseća, ali je kreatin kinaza 340, troponin je 0,a ckmb 40. Napominjem da je šest meseci pio farncuski lek tahor (sortis), dozu od 80mg, koji je nekako baš pred pojavu ovih komplikacija zamenjen novim lekom rosuvastatinom od 10 mg.
Imali to neke veze i koje bi kontrole eventualno bile poželjne?
Unapred Vam se zahvaljujem na strpljenju i pomoći.
Tup bol u ruci koji opisujete pre može biti posledica velike doze Sortisa. Kako su svi markeri oštećenja srca bili negativni, treba isključiti promene na krvnim sudovima kao razlog za tegobe koje ste opisali. Kontrola može biti samo test opterećenja i naravno EKG.
Možete li mi objasniti šta znači kad je otkucaj srca 53 u minuti, da li je to je usporen rad, da li je rizično i kakve može imati posljedice?
Unaprijed zahvalna
53 otkucaja u minuti je blizu donje granice tolerancije srčane frekvence. Kada je nišža od 50 to nazivamo bradikardijom. Može se javiti u raznim oboljenjima ali i kao posledica uzimanja nekih lekova. Fiziološki se javlja kod nekih ljudi, pogotovu sportista. AKo rad srca bude jako spor, mogu se javiti nesvestice i vrtoglavice.
Bolujem od dijabetesa tip 2, imam probleme sa srcem, sa visokim pritiskom koji oscilira, nagle promjene raspoloženja koje dovode do ubrzanog rada srca, a ponekad i do preskakanja srčanog ritma. Pijem lijekove za aritmiju, aminol, nitroglicerol, lopril i poslijednji ekg nalaz ukazuje da sam preživjela neki manji infarkt, tj. osjećam bol u predjelu srca na lijevoj strani.
Interesuje me da li postoji mogućnost da dobijem srčani infarkt poguban po život i molim Vas savjet.
Ne postoji osoba koja ne može dobiti infarkt. Ono što znamo iz mnogobrojnih istraživanja je da pacijenti sa dijabetesom češće oboljevaju od infarkta (to je manifestacija ateroskleroze). Za Vas je važno da dobro regilišete dijabetes, kontrola hipertenzije (ako je imate), regulisanje telesne težine, po potrebi uzimanje lekova za obaranje holesterola.
Poštovani dr,
Odgovoreno: 05. 10. 2008.reč je o mojoj mami koja ima 63 g. U protekle 3 godine ima srčanih problema i kako ona kaže kad god joj krene aritmija srca počinje da podriguje, boli je želudac a nekoliko puta se i onesvestila (npr. sinoć). 05.03. nalaz je bio sledeći: TA140/80, ehokardiografija: PMV, MR 2 AR 1; ergometrijski test: na opterećenju od 25W f srca max.170/min. DG: Prolapsus valvulae mitralis, Arrhytimia extrasystolica ventricularis lown IVb, Insuff. valvulae mitralis. Hyperlipoproteinemia tip IIa TH: Presolol 2x1/4, Mg. eff. tbl. 1x1 Cardiopirin 100mg 1x1. Rađen titar virusa adeno i Coxacki B - negativan. Na ponovo rađenom holteru 19.09. piše sledeće: U toku 24-satnog AEKG se registruje sinusni ritam max. fs 114/min. min 51/min. sa učestalim VES i ređim SVES koje su pojedinačne u paru i kratki paroksizmi do 7 udara SVT.
Zanima me da li je terapija odgovarajuća, jer je već duže vreme koristi, ali joj nije bolje.
Unapred zahvalna na odgovoru,
Zorica
Vi i sami sugerišete da terapija nije dovoljna jer i dalje ima tegobe. Ima mesta za antiaritmike u terapiji. Možda bi bilo pametno da je pregleda i gastroenterolog, jer nekada želudac može napraviti gomilu kardioloških tegoba.
Moj dečku je u 8. godini života ustanovljen VPV sindrom. U poslednje vreme ima osećaj probadanja u predelu leve strane grudne kosti.
Odgovoreno: 05. 10. 2008.Molim Vas da mi odgovorite šta je VPV sindrom i kako se leči i da li je alarmantno stanje u kojem se u poslednje vreme nalazi?
S poštovanjem,
Jelena Prokić
VPV je u stvari WPW sindrom ili sindrom preekscitacije. Normalno se impulsi iz pretkomore u komore sprovode preko AV čvora. Kod WPW sindroma postoji jedan dodatni put (u 6 raznih varijacija) kojim se može zaobići AV čvor a što može dovesti do veoma brzog rada srca. WPW se leči medikamentno (kontrola aritmija) ili putem ablacije (kateterom se kroz venu iz noge uradi spaljivanje ovog dodatnog puta). Stanje nije alarmantno a probadanja nisu simptom WPW-a.
Poštovani doktore,
Odgovoreno: 05. 10. 2008.moj muž se pre dva dana požalio na tup bol u levoj ruci (unutrašnja strana nadlaktice) što nas je zabrinulo, jer je pre sedam meseci imao infarkt posle koga su mu ugradjena dva stenta). Oporavak je bio uredani, do sada nije bilo komplikacija. Ekg nije pokazao promene, on se dobro oseća, ali je kreatin kinaza 340, troponin je 0,a ckmb 40. Napominjem da je šest meseci pio farncuski lek tahor (sortis), dozu od 80mg, koji je nekako baš pred pojavu ovih komplikacija zamenjen novim lekom rosuvastatinom od 10 mg.
Imali to neke veze i koje bi kontrole eventualno bile poželjne?
Unapred Vam se zahvaljujem na strpljenju i pomoći.
Tup bol u ruci koji opisujete pre može biti posledica velike doze Sortisa. Kako su svi markeri oštećenja srca bili negativni, treba isključiti promene na krvnim sudovima kao razlog za tegobe koje ste opisali. Kontrola može biti samo test opterećenja i naravno EKG.
Možete li mi objasniti šta znači kad je otkucaj srca 53 u minuti, da li je to je usporen rad, da li je rizično i kakve može imati posljedice?
Odgovoreno: 05. 10. 2008.Unaprijed zahvalna
53 otkucaja u minuti je blizu donje granice tolerancije srčane frekvence. Kada je nišža od 50 to nazivamo bradikardijom. Može se javiti u raznim oboljenjima ali i kao posledica uzimanja nekih lekova. Fiziološki se javlja kod nekih ljudi, pogotovu sportista. AKo rad srca bude jako spor, mogu se javiti nesvestice i vrtoglavice.
Bolujem od dijabetesa tip 2, imam probleme sa srcem, sa visokim pritiskom koji oscilira, nagle promjene raspoloženja koje dovode do ubrzanog rada srca, a ponekad i do preskakanja srčanog ritma. Pijem lijekove za aritmiju, aminol, nitroglicerol, lopril i poslijednji ekg nalaz ukazuje da sam preživjela neki manji infarkt, tj. osjećam bol u predjelu srca na lijevoj strani.
Odgovoreno: 05. 10. 2008.Interesuje me da li postoji mogućnost da dobijem srčani infarkt poguban po život i molim Vas savjet.
Ne postoji osoba koja ne može dobiti infarkt. Ono što znamo iz mnogobrojnih istraživanja je da pacijenti sa dijabetesom češće oboljevaju od infarkta (to je manifestacija ateroskleroze). Za Vas je važno da dobro regilišete dijabetes, kontrola hipertenzije (ako je imate), regulisanje telesne težine, po potrebi uzimanje lekova za obaranje holesterola.
Prikazano 2306-2310 od ukupno 2921 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke