Poštovani,
moj otac je pre dva i po meseca imao
infartkt. Prvih mesec dana se nije uopšte kretao, a onda mu je lekar odobrio kratke
šetnje - do 200m. Na poslednjoj kontroli mu doktor nije rekao ništa konkretno u vezi dužine šetnji i on je na svoju ruku krenuo da šeta 3 puta dnevno lagano po parku i to svaki put po oko 3 km. Da li bi on to smeo da radi? Nosio je
holter i sad čeka sledeću kontrolu da doktor vidi rezultate. I da li možda znate koliko dugo je predviđeno
bolovanje za pacijente koji su preživeli infarkt. On bi oko nove godine trebao u penziju.
Hvala najlepse.
Poštovani,
ako mu
aktivnost ne smeta neka šeta, važno je da kretanje ne izaziva bolove ili neke druge tegobe. Dužina bolovanja zavisi od težine infarkta i prisustva ostalih oboljenja.
Pozdrav
Poštovani,
pre 5 meseci mom ocu je na institutu na Dedinju urađen
trostruki bajpass. Kontrole posle toga su pokazivale dobre rezultate. Pre 15 dana bio je na rehabilitaciji u niskoj banji gde mu je urađen
test opterećenja koji je pokazao da u trećem minutu u stanju odmora ima epizodu v
entrikularne fibrilacije. Interesuje šta čineti ako se ovakva dijagnoza javi po operaciji bajpass i da li mu je život ozbiljno ugrožen. Napominjem da je pre testa opterećenja savetovan da ne koristi beta blokatore (
presolol) pa ih on nije ni koristio.
Unapred zahvalan
Poštovani,
da je imao ventrikularnu firbilaciju morao bi da dobije
elektrošok jer je to stanje kliničke smrti, pa mislim da niste dobro interpretirali nalaz. A ako je nalaz tačan, ako je imao
šok, treba mu ugraditi
defibrilator (Niš, Beograd, Novi Sad)
Pozdrav
Doktore, poštovanje!
Pre 2-3 nedelje sam vam se obratio, ali na žalost nisam dobio vaš odgovor pa evo da pokušam opet. Ovako, imam 35 godina, 188cm/95kg, muško, rekreativni
sportaš (do unazad 2 godine i aktivni),
antialkoholičar,
nepušač, ne konzumiram kafu kao stimulans niti ikakve druge droge i/ili opijate. Problem: u zadnjih 1,5 godinu pojavljuju se
aritmije. Ponekad učestale, ponekad retke, ponekad izostanu uglavnom bez pravila i nekog kontinuiteta. U zadnje vreme (oko mesec dana) dovoljno intenzivne i učestale da se obratim lekaru. Odlučio je da uradi kontrolu krvne slike, štitne žlezde i ekg-holtera. Nalazi su sledeći: 1.
Krvna slika - posve u redu. 2.
Ultrazvuk štitnjače - uredan. Bez cista je i čvorova. Krvne pretrage hormona štitnjače: t3: 1,96 (1,3-3,1) t4: 107,5 (59-154) tsh: 2,59 (0,27-4,2) 3.
Pregled srca: ultrazvuk srca i pluća pokazuje organe bez strukturalnih grešaka. Fizikalno uredni. Pokazuje normalne veličine i dobre kontrakcije bez regionalnih ispada kontraktiliteta. Valvule morfološki i funkcijski u granicama normale. Desno srce uredno.
Doppler karotidnog i vertebralnog sliva: primerene brzine protoka karotidnih i vertebralnih arterija. Primerene širina lumena. Nema hemodinamskih značajnih promena u vratnom delu karotidnih i verebralnih arterija. 4. Rezultat holtera: dinamički
ekg: ukupno je u 24 časa zabeleženo 112 404
qrs kompleksa u sinus ritmu. Minimalna frekvencija od 47/min zabeležena je u 10 časova (pri spavanju) dok je maksimalna srčana frekvencija 177/min zabeležena u 15 časova u toku fizičke aktivnosti. Nije zabilježeno sves. Zabeleženo je ukupno 21 316 ves od čega ukupno 9003 u formi bigeminije. Nisu zabeležene pauze veće od 2 sec. 5.
Ergometrija: sve u granicama normale a aritmija odnosno ekstrasistole nestaju sa opterećenjem. Funkcijska klasifikacija (nyha): 1. Funkcijska aerobna onesposobljenost (fai): 7% integralni funkcijski kardiovaskularni kapacitet: 93% test koronarne rezerve: klinički i ekgrafski negativan.
1. Obzirom da mi je lekar-kardiolog naredne 3 sedmice na nekom seminaru, voleo bih da mi kažete imam li na osnovu ovih pregleda te nalaza razloga za zabrinutost oko srca ili ste drugačijeg mišljenja? 2. Kako je
ultrazvuk pokazao da je srce strukturalno u redu, može li onda ovde da se radi i o stresu? 3. Lekarka koja mi je uradila ergometriju, kaže da je srce u redu i da ona sumnja o nekom živcu u torakalnom delu kičme koji je verovatno malo pritisnut od strane kralješka ili mišića pa inervira rad srca. (šta to znači?) 4. Smem li da i dalje odlazim na sportske terene ili da sedim kući, mirujem i čekam povratak moga lekara?
Unapred vam mnogo hvala, Dejan.
Poštovani,
odgovorio sam juče ali ajde još jednom. 1. Ne trebate brinuti, niste ugroženi
2.
Efekat stresa se teško dokazuje i ne mora biti odraz nečega što se dešava neposredno, jer se stres može kumulirati i dati udaljene efekte. 3. Test je negativan, tj. dobar, sve drugo je špekulacija kojoj lekari pribegavaju kada nemaju vidljiv razlog za
tegobe koje
pacijent opisuje. Može biti ovo, može biti ono. Poštenije je nemate ništa ili ja ne vidim ništa loše kod vas. 4. Preporučujem fizičku aktivnost
Pozdrav
Poštovani,
Majka 66g ima
prolapsus valvulae mistralis 2+,
insufficiencia valvulae mitralis, lagano povišen tlak. Sprema se na destrostranu mastektomiju zbog
npl. mammae dex. Međutim kadriolog je ne pušta na operaciju (dosad uzimala
indamid +
atorvox) sad nakon pregleda: utvrđen
ves s bigemijom uvodi u terapiju byol cor (
bbloker) + indamid 2xtjedno + atorvox. Mislim da je do aritmije došlo zbog stresa i brige radi predstojeće operacije da li sam u pravu? Moje pitanje je: kardiolog rekao učiniti ergometriju pod terapijom: ako od sutra počinje piti novu terapiju nakon kolko vremena bi bilo poželjno učiniti ergometriju- tj. Kolko vremena treba da
byol počne djelovati? I kontrolu kod kardiologa (jasno mi je da se artimija mora smiriti ali mi je i jasno da op. zahvat desne dojke je prilično hitan)? Da li kakav praxiten ili drugi
anksiolitik uključiti u terapiju možda? Nadam se uskorom odgovoru.
Hvala
Poštovani, byol počinje delovati vrlo brzo i
ergometrija se može raditi već posle 48 sati.
Stres može biti razlog za opisanu aritmiju ali bi byol trebao smanjiti broj
ekstrasistola. Logika za ergometriju je da možda
koronarna bolest izaziva ekstrasistole ali ako do sada nije imala epizode
angine pectoris, onda je nema ni sada.
Anksiolotik bi bio koristan.
Pozdrav
Poštovani,
Zbog problema sa gušenjem 25 marta sam dobila
holter na korišćenje. Doktor je pročitao rezultate i dao sledeću dijagnozu: tokom holter monitoringa uglavnom se registruje s.r. Prosečne fr.oko 63/min., max. 137/min. I min. 50/min. (tokom sna) U 08h i 29min. Viđen kratkotrajni
paroksizam atrijalne fibrilacije. Registrovano je 84 pojedinačne
sves, jedan sves triplet i jedna kratkotrajna
svt od 4 sves u nizu. Vertikalni poremećaji ritma,
smetnje provođenja i pauze u srčanom radu nisu viđene. Dg
arrhythmia essv
fibrilatio atriorum paroxismalis
podaci o pacijentu: 54 godine, 150cm visina, 56kg težina. Bila bih zavalna da mi neko objasni šta sve ovo znači jer me zanima (normalno), a kod kardiologa sam zakazana tek 8 jula
Hvala
Poštovani, srčane petkomore na kratko prave aritmiju tokom koje srce radi ubrzano (to je kratkotrajni
paroksizam atrijalne fibrilacije) a tokom koga možete imati
gušenje ili
malaksalost. Aritmija je sama od sebe i prestala. Ako se bude javljala češće treba da uzimate neki
antiaritmik.
Pozdrav
moj otac je pre dva i po meseca imao infartkt. Prvih mesec dana se nije uopšte kretao, a onda mu je lekar odobrio kratke šetnje - do 200m. Na poslednjoj kontroli mu doktor nije rekao ništa konkretno u vezi dužine šetnji i on je na svoju ruku krenuo da šeta 3 puta dnevno lagano po parku i to svaki put po oko 3 km. Da li bi on to smeo da radi? Nosio je holter i sad čeka sledeću kontrolu da doktor vidi rezultate. I da li možda znate koliko dugo je predviđeno bolovanje za pacijente koji su preživeli infarkt. On bi oko nove godine trebao u penziju.
Hvala najlepse.
ako mu aktivnost ne smeta neka šeta, važno je da kretanje ne izaziva bolove ili neke druge tegobe. Dužina bolovanja zavisi od težine infarkta i prisustva ostalih oboljenja.
Pozdrav
pre 5 meseci mom ocu je na institutu na Dedinju urađen trostruki bajpass. Kontrole posle toga su pokazivale dobre rezultate. Pre 15 dana bio je na rehabilitaciji u niskoj banji gde mu je urađen test opterećenja koji je pokazao da u trećem minutu u stanju odmora ima epizodu v entrikularne fibrilacije. Interesuje šta čineti ako se ovakva dijagnoza javi po operaciji bajpass i da li mu je život ozbiljno ugrožen. Napominjem da je pre testa opterećenja savetovan da ne koristi beta blokatore ( presolol) pa ih on nije ni koristio.
Unapred zahvalan
da je imao ventrikularnu firbilaciju morao bi da dobije elektrošok jer je to stanje kliničke smrti, pa mislim da niste dobro interpretirali nalaz. A ako je nalaz tačan, ako je imao šok, treba mu ugraditi defibrilator (Niš, Beograd, Novi Sad)
Pozdrav
Pre 2-3 nedelje sam vam se obratio, ali na žalost nisam dobio vaš odgovor pa evo da pokušam opet. Ovako, imam 35 godina, 188cm/95kg, muško, rekreativni sportaš (do unazad 2 godine i aktivni), antialkoholičar, nepušač, ne konzumiram kafu kao stimulans niti ikakve druge droge i/ili opijate. Problem: u zadnjih 1,5 godinu pojavljuju se aritmije. Ponekad učestale, ponekad retke, ponekad izostanu uglavnom bez pravila i nekog kontinuiteta. U zadnje vreme (oko mesec dana) dovoljno intenzivne i učestale da se obratim lekaru. Odlučio je da uradi kontrolu krvne slike, štitne žlezde i ekg-holtera. Nalazi su sledeći: 1. Krvna slika - posve u redu. 2. Ultrazvuk štitnjače - uredan. Bez cista je i čvorova. Krvne pretrage hormona štitnjače: t3: 1,96 (1,3-3,1) t4: 107,5 (59-154) tsh: 2,59 (0,27-4,2) 3. Pregled srca: ultrazvuk srca i pluća pokazuje organe bez strukturalnih grešaka. Fizikalno uredni. Pokazuje normalne veličine i dobre kontrakcije bez regionalnih ispada kontraktiliteta. Valvule morfološki i funkcijski u granicama normale. Desno srce uredno. Doppler karotidnog i vertebralnog sliva: primerene brzine protoka karotidnih i vertebralnih arterija. Primerene širina lumena. Nema hemodinamskih značajnih promena u vratnom delu karotidnih i verebralnih arterija. 4. Rezultat holtera: dinamički ekg: ukupno je u 24 časa zabeleženo 112 404 qrs kompleksa u sinus ritmu. Minimalna frekvencija od 47/min zabeležena je u 10 časova (pri spavanju) dok je maksimalna srčana frekvencija 177/min zabeležena u 15 časova u toku fizičke aktivnosti. Nije zabilježeno sves. Zabeleženo je ukupno 21 316 ves od čega ukupno 9003 u formi bigeminije. Nisu zabeležene pauze veće od 2 sec. 5. Ergometrija: sve u granicama normale a aritmija odnosno ekstrasistole nestaju sa opterećenjem. Funkcijska klasifikacija (nyha): 1. Funkcijska aerobna onesposobljenost (fai): 7% integralni funkcijski kardiovaskularni kapacitet: 93% test koronarne rezerve: klinički i ekgrafski negativan. 1. Obzirom da mi je lekar-kardiolog naredne 3 sedmice na nekom seminaru, voleo bih da mi kažete imam li na osnovu ovih pregleda te nalaza razloga za zabrinutost oko srca ili ste drugačijeg mišljenja? 2. Kako je ultrazvuk pokazao da je srce strukturalno u redu, može li onda ovde da se radi i o stresu? 3. Lekarka koja mi je uradila ergometriju, kaže da je srce u redu i da ona sumnja o nekom živcu u torakalnom delu kičme koji je verovatno malo pritisnut od strane kralješka ili mišića pa inervira rad srca. (šta to znači?) 4. Smem li da i dalje odlazim na sportske terene ili da sedim kući, mirujem i čekam povratak moga lekara?
Unapred vam mnogo hvala, Dejan.
odgovorio sam juče ali ajde još jednom. 1. Ne trebate brinuti, niste ugroženi 2. Efekat stresa se teško dokazuje i ne mora biti odraz nečega što se dešava neposredno, jer se stres može kumulirati i dati udaljene efekte. 3. Test je negativan, tj. dobar, sve drugo je špekulacija kojoj lekari pribegavaju kada nemaju vidljiv razlog za tegobe koje pacijent opisuje. Može biti ovo, može biti ono. Poštenije je nemate ništa ili ja ne vidim ništa loše kod vas. 4. Preporučujem fizičku aktivnost
Pozdrav
Majka 66g ima prolapsus valvulae mistralis 2+, insufficiencia valvulae mitralis, lagano povišen tlak. Sprema se na destrostranu mastektomiju zbog npl. mammae dex. Međutim kadriolog je ne pušta na operaciju (dosad uzimala indamid + atorvox) sad nakon pregleda: utvrđen ves s bigemijom uvodi u terapiju byol cor ( b bloker) + indamid 2xtjedno + atorvox. Mislim da je do aritmije došlo zbog stresa i brige radi predstojeće operacije da li sam u pravu? Moje pitanje je: kardiolog rekao učiniti ergometriju pod terapijom: ako od sutra počinje piti novu terapiju nakon kolko vremena bi bilo poželjno učiniti ergometriju- tj. Kolko vremena treba da byol počne djelovati? I kontrolu kod kardiologa (jasno mi je da se artimija mora smiriti ali mi je i jasno da op. zahvat desne dojke je prilično hitan)? Da li kakav praxiten ili drugi anksiolitik uključiti u terapiju možda? Nadam se uskorom odgovoru.
Hvala
byol počinje delovati vrlo brzo i ergometrija se može raditi već posle 48 sati. Stres može biti razlog za opisanu aritmiju ali bi byol trebao smanjiti broj ekstrasistola. Logika za ergometriju je da možda koronarna bolest izaziva ekstrasistole ali ako do sada nije imala epizode angine pectoris, onda je nema ni sada. Anksiolotik bi bio koristan.
Pozdrav
Zbog problema sa gušenjem 25 marta sam dobila holter na korišćenje. Doktor je pročitao rezultate i dao sledeću dijagnozu: tokom holter monitoringa uglavnom se registruje s.r. Prosečne fr.oko 63/min., max. 137/min. I min. 50/min. (tokom sna) U 08h i 29min. Viđen kratkotrajni paroksizam atrijalne fibrilacije. Registrovano je 84 pojedinačne sves, jedan sves triplet i jedna kratkotrajna svt od 4 sves u nizu. Vertikalni poremećaji ritma, smetnje provođenja i pauze u srčanom radu nisu viđene. Dg arrhythmia essv fibrilatio atriorum paroxismalis podaci o pacijentu: 54 godine, 150cm visina, 56kg težina. Bila bih zavalna da mi neko objasni šta sve ovo znači jer me zanima (normalno), a kod kardiologa sam zakazana tek 8 jula
Hvala
srčane petkomore na kratko prave aritmiju tokom koje srce radi ubrzano (to je kratkotrajni paroksizam atrijalne fibrilacije) a tokom koga možete imati gušenje ili malaksalost. Aritmija je sama od sebe i prestala. Ako se bude javljala češće treba da uzimate neki antiaritmik.
Pozdrav
Prikazano 71816-71820 od ukupno 94244 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke