Imam 23 god i jako stresan život, i sa dečkom kao i česte svađe u kući. Još od mojih tinejdzerskih dana imam, da tako kažem, neke simptome anksioznosti. Nekako sam se saživela sa tim i nije mi mnogo smetalo, sve do pre neku godinu kada mi se prvi put ozbiljno javila i derealizacija (totalno nisam znala za sebe, jako sam se uplašila i počela da plačem, to je bilo strašno i trajalo je čitava dva dana). To je tada prošlo, nije ga bilo par godina, da bi mi se sada, pre dva-tri dana opet pojavila derealizacija. Po preporuci ljudi sa sličnim problemom popila sam Bromzepam 3mg i bilo mi je koliko toliko dobro, lepo sam se smirila i normalizovala. Sutradan sam počela da pijem
2x1, 5mg i mogu da kažem mogu normalno da funkcionišem (idem u prodavnicu, čuvam preko dana sestričinu), ali sam i dalje u grču i strahu da će mi se to strašno stanje vratiti, i ne mogu da se opustim kao pre. Šta da radim, šta se dešava sa mnom? Da li je okej da nastavim ovako da pijem Bromazepam (iako moram da priznam da mi 3mg mnogo olaksava stanje i maltene normalno živim)? Inače, i moja majka je u mladosti bila u teškoj depresiji i pila dosta jake lekove.
Bromazepam je trenutno bio koristan, ali dejstvo ne traje dugo i ovim lekom se ne rešava mnogo, može se čak i stvoriti potreba za većom dozom, a zatim ni ta doza ne bude dovoljna, itd. Bromazepam i slični lekovi smeju da se uzimaju do 4 nedelje, ne više od toga i ne bi trebalo da ih koristite samoinicijativno.
Ako već pominjete ops-komp. poremećaj, bilo bi dobro da imate terapiju za taj poremećaj (najcesce lekovi iz grupe ssri ili snri), a za epizode depersonalizacije i derealizacije konsultaciju sa lekarom koji Vas već vodi oko toga šta ih je uzrokovalo i koje su odgovarajuće mere da se to leči (eventualno i dodatna dijagnostika).
Ako se do sada niste javljali, bilo bi dobro da se uradi najpre dijagnostika i stručno odredi terapija.
Već 2-3 godine imam problem sa spavanjem. Budim se pre 5h ujutro, a zaspim oko 24h. Pre sam spavala po 8-10h noću, a sada se rano budim uz jako lupanje srca. Radila sam nalaze za štitnu žlezdu i sve mi je uredu. Imate li Vi neki savet?
Bilo bi dobro da se detaljnije ispita koji problemi spavanja postoje i da se utvrdi da li je, i kako, potrebno intervenisati.
Nije preporučljivo da duže uzimate lekove tipa Bensedina, Leksilijuma i slično, jer se spavanje može dodatno pogoršati. Postoje druge metode i o tome treba pitati stručnjake.
Možete se obratiti doktoru Pejović, na klinici za psihijatriju KCS u Beogradu, uz uput i zakazivanje pregleda.
Krajem juna, moja majka, je doživela akutni infarkt miokarda, ugrađen joj je jedan stent i ona se sada fizički dobro oseca. Međutim, od kada se to sve izdešavalo, veoma je preosetljiva, lako zaplače. To je ostavilo traga na njoj, što je donekle i normalno. Situacija u kući, finansije, pubertetlija, moja problematična sestra, ne pomažu. Znam da bi najbolje bilo da porazgovara sa psihijatrom, ali o tome neće ni da čuje. Htela sam da pitam da li postoje neki preparati na biljnoj bazi koje bi mogla uzimati za početak i da li to što uzima antiagragacionu terapiju predstavlja problem za uzimanje istih?
Promene raspoloženja, vrlo često po tipu depresije, česta su pojava nakon infarkta miokarda. Postoji mogućnost da se zbog toga moraju propisati antidepresivi. U dužim praćenjima, u više studija, se pokazalo da uvođenje antidepresiva nakon infarkta miokarda povoljno deluje i na opšte psihičko stanje, ali i na stanje kardiovaskularnog sistema. Lekar mora odrediti lek, uz napomenu da ima antidepresiva koji mogu da se bezbedno koriste sa antiagregacionim lekovima.
O preparatima na biljnoj bazi nema tako pouzdanih podataka.
Pijem Lamictal zbog epilepsije, Eliceu zbog depresije i Lyricu kao psihostabilizator. Međutim, pre par dana me je ćerka davila, da sam pala bez vazduha, a dva dana posle me je u ulici ubola nečim što je izazvalo jako krvarenje. Nisam je prijavila, a u domu za maloletnike je znaju. Od tada sam jako agresivna. Budim se jer osećam da me je šutnula ili sela na grudni koš. Nisam u strahu, ali sam izgubila san. Porodica mi kaže da prevaziđem to, ali ovo ne mogu. Agresija je nekonrolisana, bacanjem predmeta po kući i mržnje porodice i deteta. Sta da radim? Što više ide noć meni je gore, a nemam koga da zovem.
Zbog okolnosti koje navodite ne bi trebalo značajnije menjati farmakoterapiju, dodavati nove lekove i slično. Ako su pomenuti neuropsihijatrijsi poremećaji pod kontrolom. Ono što opisujete je akutna reakcija na traumu tj. na okolnosti u kojima ste ugroženi, a osećate se psihološki bespomoćno. Da bi psihološki ojačali, bila bi korisna psihoterapija, a da li je dovoljno da se primeni individualno, ili mozda porodično, to treba da oceni stručno lice. Za početak, najbolje je da razgovarate sa lekarom kome ste se i do sada obraćali.
Moja sestra boluje od bulimije dugi niz godina, za sada uspešno uspevamo da izađemo na kraj sa povracanjem i desi se na 2 meseca po 2-3 puta, što je u odnosu na raniji period mnogo manje. Ranije je svakodnevno po 4-5 puta. Naime, doktorka joj je preporučila psihoterapiju ili grupne terapije. Nažalost preko doktorke ne možemo da dođemo do informacije da li postoje terapije u okviru državnih bolnica ili da li postoje psihoterapeuti u drž. bolnicama, njena doktorka iz Dragiše Mišović bolnice mudro ćuti jer ona sama privatno drži terapije. Nama je to puno skupo. Zahvalna unapred na odgovoru.
Postoji odličan bihejvioralno kognitivni program u radu sa bulimijama i anoreksijama, u mom radu se pokazao kao dosta uspešan. Moj predlog Vam je da pronađete psihoterapeute bkt koji su na stažu i da probaju da sprovedu plan i program, njima je potrebno za edukaciju i radove a sestra će dobiti super strukturisani program.
Ne znam kako da dođete do stažista, ali sam siguran da ako kontaktirate BKT društvo, možda bi mogli da iznesu Vaš slučaj na predavanjima i da se neko od edukanata upusti u rad.
Edukati rade beslatno najcešće.
Bromazepam je trenutno bio koristan, ali dejstvo ne traje dugo i ovim lekom se ne rešava mnogo, može se čak i stvoriti potreba za većom dozom, a zatim ni ta doza ne bude dovoljna, itd. Bromazepam i slični lekovi smeju da se uzimaju do 4 nedelje, ne više od toga i ne bi trebalo da ih koristite samoinicijativno.
Ako već pominjete ops-komp. poremećaj, bilo bi dobro da imate terapiju za taj poremećaj (najcesce lekovi iz grupe ssri ili snri), a za epizode depersonalizacije i derealizacije konsultaciju sa lekarom koji Vas već vodi oko toga šta ih je uzrokovalo i koje su odgovarajuće mere da se to leči (eventualno i dodatna dijagnostika).
Ako se do sada niste javljali, bilo bi dobro da se uradi najpre dijagnostika i stručno odredi terapija.
Pozdrav
Bilo bi dobro da se detaljnije ispita koji problemi spavanja postoje i da se utvrdi da li je, i kako, potrebno intervenisati.
Nije preporučljivo da duže uzimate lekove tipa Bensedina, Leksilijuma i slično, jer se spavanje može dodatno pogoršati. Postoje druge metode i o tome treba pitati stručnjake.
Možete se obratiti doktoru Pejović, na klinici za psihijatriju KCS u Beogradu, uz uput i zakazivanje pregleda.
Pozdrav
Promene raspoloženja, vrlo često po tipu depresije, česta su pojava nakon infarkta miokarda. Postoji mogućnost da se zbog toga moraju propisati antidepresivi. U dužim praćenjima, u više studija, se pokazalo da uvođenje antidepresiva nakon infarkta miokarda povoljno deluje i na opšte psihičko stanje, ali i na stanje kardiovaskularnog sistema. Lekar mora odrediti lek, uz napomenu da ima antidepresiva koji mogu da se bezbedno koriste sa antiagregacionim lekovima.
O preparatima na biljnoj bazi nema tako pouzdanih podataka.
Pozdrav
Zbog okolnosti koje navodite ne bi trebalo značajnije menjati farmakoterapiju, dodavati nove lekove i slično. Ako su pomenuti neuropsihijatrijsi poremećaji pod kontrolom. Ono što opisujete je akutna reakcija na traumu tj. na okolnosti u kojima ste ugroženi, a osećate se psihološki bespomoćno. Da bi psihološki ojačali, bila bi korisna psihoterapija, a da li je dovoljno da se primeni individualno, ili mozda porodično, to treba da oceni stručno lice. Za početak, najbolje je da razgovarate sa lekarom kome ste se i do sada obraćali.
Pozdrav
Postoji odličan bihejvioralno kognitivni program u radu sa bulimijama i anoreksijama, u mom radu se pokazao kao dosta uspešan. Moj predlog Vam je da pronađete psihoterapeute bkt koji su na stažu i da probaju da sprovedu plan i program, njima je potrebno za edukaciju i radove a sestra će dobiti super strukturisani program.
Ne znam kako da dođete do stažista, ali sam siguran da ako kontaktirate BKT društvo, možda bi mogli da iznesu Vaš slučaj na predavanjima i da se neko od edukanata upusti u rad.
Edukati rade beslatno najcešće.
Pozdrav
Prikazano 326-330 od ukupno 2343 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke