Krajem avgusta, prošle godine, mom bratu su ustanovili dijabetes, i to sasvim slučajno. On trenira rukomet nekih 6-7 god. , i na sistematskom pregledu su mu pronašli dijabetes koji je tada bio 14. Sledeći dan, ujutru, opet je išao na proveru nalaza, bio mu je 18, posle podne 22, i uveče 36, tada su ga i zadržali u bolnici. Nakon nekoliko dana, poslali su ga na kcs, tu je bio oko mesec dana, stabilizovali su mu dijabetes, međutim on sada prima insulin. I šećer mu se kreće u granicama normale, pretežno. Ono što nas sve zanima jeste da li on sme da se bavi profesionalno sportom (u njegovom slučaju rukometom) ? Pošto, neko kaže da je poželjno, a neko da ni slučajno ne sme. Takođe, mišljenja lekara su podeljena oko toga. Ona ima 18 godina.
Preporučuje se normalna fizička aktivnost usklađena s uzrastom deteta, učešće u nastavi fizičkog vaspitanja, kao i bavljenje sportom, s izuzetkom sportova u kojima nagla hipoglikemija može da ugrozi život bolesnika (skokovi, ronjenje i sl.) . U adolescenciji se savetuje aktivan, ali umeren fizički rad u kući ili u polju. Ne preporučuje se intenzivni fizički rad ili intenzivno profesionalno bavljenje sportom jer zbog pojačanog oksidacijskog stresa može doći do pogoršanja bolesti i prevremenog razvoja komplikacija. Postoje osobe koje su nastavile da se bave sportom i nakon saznanja da imaju dijabetes ali rizik od hipoglikemija pri intezivnom vežbanju uvek postojii gore navedeni rizici. Najpogodnije aktivnosti su hodanje, lagano trčanje, vožnja biciklom, lagane gimnastičke vežbe, plivanje ili stolni tenis. Prva i osnovna napomena je da početak bavljenja sportom ili drugim oblikom telesne aktivnosti, treba učiniti u konsultaciji sa endokrinologom koji prati vašeg brata. Glukozu u krvi treba kontrolisati i pre i posle telesne aktivnosti. Ukoliko je ta aktivnost dugotrajna ili jakog intenziteta, trebalo bi je meriti i tokom same aktivnosti. Bavljenje sportom je svakako poželjno ali profesionalno bavljenje zahteva mnogo vece napore, obzirom da se radi o mladom čoveku da je dijabetes otkriven pre godinu dana, pretpostavljam da nema hroničnih komplikacija, uz nadzor i stalne kontrole moguce je nastavti ali ukoliko dodje do pogorsanja bolesti ipak je bolje baviti se sportom rekreativno.
Imam 34 godine (ne mogu da izaberem godinu rođenja ovde nego mi daje 1953 najmlađe) . Kontrolisala sam hormone štitne žlezde. Tsh 5,84 t4 66 t3 1,2. 2010 godine tsh mi je bio 0,02 t4 147 t3 2,2. 2002 godine tsh 5,89 t4 117 t3 2,92 da li je moguće da mi je tsh toliko različit? Nikada nisam uzimala lekove za štitnu, da li ću sada morati?
Poštovana,
Ne treba vam još uvek terapija, ali sledeću kontrolu uradite za šest meseci i tada uradite ft4, stsh, anti tpo i ultrazvuk štitaste žlezde. Potrebno je praćenje.
Pozdrav
Smeju li dijabetičari profesionalno da se bave sportom? Mom bratu je krajem avgusta, prošle godine, utvrđen dijabetes, on ima 18 godina i prima insulin. Šećer mu se kreće u granicama normale. Rukometaš je i želeo bi da se profesionalno bavi tim sportom. Koliko je to poželjno?
Poštovana,
Preporučuje se normalna fizička aktivnost usklađena s uzrastom deteta, učešće u nastavi fizičkog vaspitanja, kao i bavljenje sportom, s izuzetkom sportova u kojima nagla hipoglikemija može da ugrozi život bolesnika (skokovi, ronjenje i sl.). U adolescenciji se savetuje aktivan, ali umeren fizički rad u kući ili u polju. Ne preporučuje se intenzivni fizički rad ili intenzivno profesionalno bavljenje sportom, jer zbog pojačanog oksidacijskog stresa može doći do pogoršanja bolesti i prevremenog razvoja komplikacija. Postoje osobe koje su nastavile da se bave sportom i nakon saznanja da imaju dijabetes, ali rizik od hipoglikemija pri intezivnom vežbanju uvek postoje gore navedeni rizici. Najpogodnije aktivnosti su hodanje, lagano trčanje, vožnja biciklom, lagane gimnastičke vežbe, plivanje ili stolni tenis. Prva i osnovna napomena je da početak bavljenja sportom ili drugim oblikom telesne aktivnosti, treba učiniti u konsultaciji sa endokrinologom koji prati vašeg brata. Glukozu u krvi treba kontrolisati i pre i posle telesne aktivnosti. Ukoliko je ta aktivnost dugotrajna ili jakog intenziteta, trebalo bi je meriti i tokom same aktivnosti.
Pozdrav
Imam 29 godina i godinama unazad imam probleme sa zdravljem koji su se intenzivirali u poslednje tri godine. Imam jake glavobolje praćene mučninom, vrtolglavicom, 2x sam pala u nesvest (jednom dok sam bila na vrhu stepenista pa sam dobila potres mozga) , lupanje srca (koje me ponekad i probudi i koje se dešava čak i dok sedim) , tremor ruku (nekad jako izražen, ničim izazvan, toliko da nisam u stanju da ista držim u rukama) , smetnje s vidom (mrlje, bleskanje itd. Radila oftalmološki pregled i sve je u redu) , stopala i ruke su mi uvek hladna ili otečena, lice mi često bude podbuklo, toplota mi ne prija a opet, uvek mi je užasno hladno. Menstrualni ciklus mi je do pre godinu dana bio izuzetno redovan (28 dana, 4 dana trajalo krvarenje) . Sada dobijam menstruaciju izmedju 16 i 26 dana i traje 1-2 dana vrlo oskudno. Jos uvek nisam uspela da zakažem kod endokrinologa (pokušavam to već 3 meseca) ali sam obavila neke pretrage pa vas molim da mi rastumačite nalaze kako bih manje bila zabrinuta.Uz štitne zlezde. Oba režnja štitaste žlezde i istmus su grublje hiperehogene strukture, početno saćaste građe, bez nodoznih i cističnih promena. Dr veličine 15, 7 x 16, 4 x 35mm a lr 16, 4 x 13, 2 x 35, 6mm istmus 3 mm duž zajednickih karotidnih arterija ne vide se pat. Izmenjeni limfonodusi. Lab nalazi: ft4 12, 8 pmol/l ft3 5, 0 pmol/l tsh 2. 01 miu/l polni hormoni rađeni 4. Dana menstrualnog ciklusa: fsh 7, 5 lh 7. 4 prolaktin 9. 9 estradiol 228 progesteron 1. 2 testosteron 1, 67
Vrednosti hormona štitaste žlezde ukazuju na njenu normalnu funkciju a ultrazvukom nisu ustanovljene značajnije promene, te slobodno mogu reći da ona nije uzrokovala navedene tegobe. Vrednosti fsh ne ukazuju na insuficijenciju ovarijuma, prolaktin je uredan, testosteron je takođe normalan. U svakom slučaju posavetujte se sa endokrinologom koji će uzeti još neke podatke vezane za ciklus i rađanje, ali zbog glavobolja i vrtoglavice javite se neurologu i specijalisti za uvo, grlo i nos.
Prolaktin mi je bio 3.370 posle osam meseci terapije bromokriptinom spao je na 593, međutim posle mesec dana, čak i pored bromokriptina skočio je na 773. Na svoju ruku prestala sam da pijem lek. Sledeći ciklus je bio redovan. Međutim ovog meseca nisam dobila. Devetog dana kašnjenja sam uradila test na trudnoću koji je bio negativan. Rezultati prolaktina će mi biti gotovi tek za par dana. Da li smem ponovo da počnem sa bromokriptinom bez obzira na prekid?
Poštovana, Vrednosti prolaktina su bile povišene značajno i zbog toga ste dobili odgovarajuću terapiju, niste trebali da prekinete lečenje bez konsultacije sa endokrinologom. Niste naveli da li ste radili nmr endokranijuma, da li ste koristili neke lekove, ne znam šta je razlog porastu hormona, u svakom slučaju sačekajte rezultate, javite se endokrinologu da vam ponovo uvede terapiju, lečenje je dugo, a lekar određuje koliko i određuje dozu održavanja leka. Postoje i drugi preparati koji su skuplji ali su konforniji i lakše se podnose. Pozdrav
Ne treba vam još uvek terapija, ali sledeću kontrolu uradite za šest meseci i tada uradite ft4, stsh, anti tpo i ultrazvuk štitaste žlezde. Potrebno je praćenje.
Pozdrav
Preporučuje se normalna fizička aktivnost usklađena s uzrastom deteta, učešće u nastavi fizičkog vaspitanja, kao i bavljenje sportom, s izuzetkom sportova u kojima nagla hipoglikemija može da ugrozi život bolesnika (skokovi, ronjenje i sl.). U adolescenciji se savetuje aktivan, ali umeren fizički rad u kući ili u polju. Ne preporučuje se intenzivni fizički rad ili intenzivno profesionalno bavljenje sportom, jer zbog pojačanog oksidacijskog stresa može doći do pogoršanja bolesti i prevremenog razvoja komplikacija. Postoje osobe koje su nastavile da se bave sportom i nakon saznanja da imaju dijabetes, ali rizik od hipoglikemija pri intezivnom vežbanju uvek postoje gore navedeni rizici. Najpogodnije aktivnosti su hodanje, lagano trčanje, vožnja biciklom, lagane gimnastičke vežbe, plivanje ili stolni tenis. Prva i osnovna napomena je da početak bavljenja sportom ili drugim oblikom telesne aktivnosti, treba učiniti u konsultaciji sa endokrinologom koji prati vašeg brata. Glukozu u krvi treba kontrolisati i pre i posle telesne aktivnosti. Ukoliko je ta aktivnost dugotrajna ili jakog intenziteta, trebalo bi je meriti i tokom same aktivnosti.
Pozdrav
Vrednosti hormona štitaste žlezde ukazuju na njenu normalnu funkciju a ultrazvukom nisu ustanovljene značajnije promene, te slobodno mogu reći da ona nije uzrokovala navedene tegobe. Vrednosti fsh ne ukazuju na insuficijenciju ovarijuma, prolaktin je uredan, testosteron je takođe normalan. U svakom slučaju posavetujte se sa endokrinologom koji će uzeti još neke podatke vezane za ciklus i rađanje, ali zbog glavobolja i vrtoglavice javite se neurologu i specijalisti za uvo, grlo i nos.
Vrednosti prolaktina su bile povišene značajno i zbog toga ste dobili odgovarajuću terapiju, niste trebali da prekinete lečenje bez konsultacije sa endokrinologom. Niste naveli da li ste radili nmr endokranijuma, da li ste koristili neke lekove, ne znam šta je razlog porastu hormona, u svakom slučaju sačekajte rezultate, javite se endokrinologu da vam ponovo uvede terapiju, lečenje je dugo, a lekar određuje koliko i određuje dozu održavanja leka. Postoje i drugi preparati koji su skuplji ali su konforniji i lakše se podnose.
Pozdrav
Prikazano 76-80 od ukupno 1996 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke