Najverovatnije se radi o povredi kolena koja je karektiristična za sportiste (fudbalere, atletičare, košarkaše) i decu u periodu rasta. Hondromalacija je bazalna degeneracija hrskavice locirana u dubokom sloju hrskavice i u početnom stanju ne zahvata površni deo hrskavice, tako da se teže dijagnostikuje. Na mestu nastanka povrede dolazi do razmekšavanja hrskavice gde palpacijom utvrđujemo ugibanje. U kasnijem stadijumu napredovanja povrede primećuju se plitke ili češljaste fascikulacije površine hrskavice, čime ona gubi na svojoj glatkoći i postaje rapava, bez sjaja, sa deskvamiranim kolagenim vlaknima. Hondromalacija se deli na primarnu - zavisi od konstitucionalne sklonosti i sposobnosti da se izdrži određeno opterećenje i sekundarnu - poremećaji nastaju usled traumatske promene mehanizma zgloba (labavost zglobnih ligamenata posle istezanja ligamenata, oštećenje meniskusa). Hondromalacija prolazi kroz četiri stadijuma: a) pojava otoka i razmekšavanje hrskavice, tkz. zatvorena honromalacija, b) u razmekšanim delovima pojavljuju se fisure, c) dolazi do fascikulacije patele, d) pojava erozivnih promena sa ogoljavanjem subhondralne kosti. Ovaj stadijum je i najteži i često se naziva artrozom, gde je operativni zahvat najčešće neophodan (odstranjenje patoloških promena zglobne hrskavice, a osnovni cilj je da se izvrši stimulacija regenerativnog procesa postojećih slobodnih tela u zglobu). Ujedno, operativni zahvat se vrši da bi se smanjila kompresija na patelofemoralni zglob. Kod lečenja izdvajam sledeće: a) smanjenje telesne mase, b) medikamentozno-fizikalna terapija, c) jačanje aktivnih stabilizatora kolena (mišića butine), posebno m.vastusa medialisa tkz “držača kolena”, koji sprečava tendenciju stvaranja lateralne dislokacije, d) izometrijske vežbe koje ojačavaju mišiće butine; u ovoj fazi se ne savetuju vežbe sa opterećenjem kolena, jer one štetno utiču na proces izlečenja, e) mnogi autori predlažu davanje intraartikularne injekcije, ali ja lično smatram da one ne doprinose bržem oporavku, pa Vam ih i ne preporučujem ( ne preporučuje se davanje kortikosteroida zbog lošeg uticaja na obim mukopolisaharida, koji su bitni za brži oporavak). Ako prihvatite moje preporuke, moguć je oporavak i povratak na fudbalski teren. Povratak mora biti postepen i doziran da ne bi opet došlo do “prenaprezanja kolena”.
Pocituvan dr,
Imam 11-godisna cerka koja trenira
plivanje 2,5 godini. Trenira 4 pati nedelno po 1,5 casa.
Na sistematski pregled ima naod za prolaps na mitralnata valvula i trikuspidalna valvularna issuficiencija od blag stepen (+, kon++)
Na stres test vidni T-branovi-negativni. Akcija na srce ritmicna, tonovi jasni, sistolen sum od 2/6 levo parasteralno so p.m. IV.
EKG: ureden
LV:sd: 23 dd: 43 EF: 0,80 FS: 0,40
MV so aspekt na prolaps bez regurgitacija.
TV so regurgitacija so SPG do 30,7 mm H
Ve molam da me sovetuvate da li moete dete smee da prodolzi so treniranje plivanje so istiot intenzitet?
Vi blagodaram beskrajno!!!
Sportisti sa prolapsom mitralne valvule i sa normalnom regurgitacijom mogu učestvovati u sportu. Struktura normalne mitralne valvule u sportsko-medicinskoj praksi je beningnog karaktera i u ovakvim slučajevima je dozvoljena fizička aktivnost.
Morfologija prolapsa mitralne valvule, gde je strukturalna promena jasna (strukturalno izmenjeni zalistak sa karakterističnim zadebljanjem i elongacijom) i gde je evidentno prisutna sistolna protruzija u levoj pretkomori veliki je rizik za bavljenje sportom.
Sportska aktivnost se ne preporučuje kod: javljanja iznenadne sinkopalne krize koje za uzrok imaju aritmogeno poreklo, genetske predispozicije za iznenadnou smrt (bliži član porodice), pojave aritmije za vreme i posle vežbanja (tipa venrikularnih kompleksnih aritmija, kao i supraventrikularnih aritmija), pojave bilo kog vida mitralne regurgitacije.
Vaše dete može da se bavi rekreativno sportom. Plivanje je naporan sport (pripada intenzitetu umereno statičkih i visoko dinamičkih vežbi, koje mogu negativno da deluju na kardiovaskularni sistem) i lično savetujem da se dete opredeli za aerobne sportove, odnosno sportske aktivnosti u okviru nastave fizičkog vaspitanja kroz dozirano praćenje pulsa od strane specijaliste sportske medicine i kardiologa.
Imam sina od 15 godina i bavi se sportom (plivanje, odbojka). Visok je 179cm i težak 72kg, nije debeo, ali ima izražene grudi kao kupice.
Interesuje me da li će takve grudi vremenom nestati i preći u mišićnu masu, s obzirom da se on još razvija ili treba nešto da preduzmemo?
Hvala unapred na odgovoru
Nema potrebe za brigu. Vaše dete trenira sportove ( u ovoj fazi rasta plivanje je dominantno) koji utiču na jačanje grudne muskulature. Veoma brzo rezultati trenažnog procesa daće pozitivne rezultate.
Doktore,
pisao sam Vam juče, vezano za koleno i odmah sam danas dobio odgovor. Puno sam vam zahvalan. Molim Vas da samo još kažete da li je neophodna potpuna operacija i meniskusa i prednjeg ukrštenog ligamenta ili je povredu moguće sanirati samo artroskopijom, a da se prednji ukršteni lig. ne dira? Da li je baš toliko oštećen ako piše da je edematozan i da su mu vlakna razdvojena, ali bez prekida kontinuiteta!?
Hvala PUNO!!!
U poslednje vreme metodi rada artroskopijom su toliko usavršeni, da ne služe samo u dijagnostičke svrhe, već i za operativne zahvate meniskusa i ligamenta. Artroskopijom se pored povređenog meniskusa rade i određene repozicije ligamentarnog aparata. Artroskopski zahvat će apsolutno otkloniti sve Vaše tegobe. Želim Vam brz oporavak.
Poštovanje,
Aktivan sam sportista, bavim se košarkom već 10god. Skoro sam osetio jaku ukočenost i otok desnog kolena i klubski doktor, inače hirurg, je rekao da uradim snimak magnetnom rezonancom, što sam i uradio! U zaključku snimka stoji:
1)Kompleksna lezija gr.III posteriornog roga medijalnog meniskusa komplikovana manjom lateralnom meniskealnom cistom dijametra 5mm;
2)Lezija gr.I/II prednjeukrštenog ligamenta, ligament edematozan, raslojenih vlakana bez prekida i gubotka kontinuiteta što odg. leziji gr.I/II;
3)Minoran intraartikularni izliv.
Molim Vas da mi na osnovu ovoga date svoje mišljenje da li je moju povredu neophodno sanirati operativnim putam ili je moguće sanirati odgovarajućom fizikalnom terapijom???
Unapred zahvalan...
Da li se može izlečiti oštećenje hrskavice i ako može da li ću posle toga moći da igram fudbal.
Odgovoreno: 21. 11. 2008.Hvala unapred
Najverovatnije se radi o povredi kolena koja je karektiristična za sportiste (fudbalere, atletičare, košarkaše) i decu u periodu rasta. Hondromalacija je bazalna degeneracija hrskavice locirana u dubokom sloju hrskavice i u početnom stanju ne zahvata površni deo hrskavice, tako da se teže dijagnostikuje. Na mestu nastanka povrede dolazi do razmekšavanja hrskavice gde palpacijom utvrđujemo ugibanje. U kasnijem stadijumu napredovanja povrede primećuju se plitke ili češljaste fascikulacije površine hrskavice, čime ona gubi na svojoj glatkoći i postaje rapava, bez sjaja, sa deskvamiranim kolagenim vlaknima. Hondromalacija se deli na primarnu - zavisi od konstitucionalne sklonosti i sposobnosti da se izdrži određeno opterećenje i sekundarnu - poremećaji nastaju usled traumatske promene mehanizma zgloba (labavost zglobnih ligamenata posle istezanja ligamenata, oštećenje meniskusa). Hondromalacija prolazi kroz četiri stadijuma: a) pojava otoka i razmekšavanje hrskavice, tkz. zatvorena honromalacija, b) u razmekšanim delovima pojavljuju se fisure, c) dolazi do fascikulacije patele, d) pojava erozivnih promena sa ogoljavanjem subhondralne kosti. Ovaj stadijum je i najteži i često se naziva artrozom, gde je operativni zahvat najčešće neophodan (odstranjenje patoloških promena zglobne hrskavice, a osnovni cilj je da se izvrši stimulacija regenerativnog procesa postojećih slobodnih tela u zglobu). Ujedno, operativni zahvat se vrši da bi se smanjila kompresija na patelofemoralni zglob. Kod lečenja izdvajam sledeće: a) smanjenje telesne mase, b) medikamentozno-fizikalna terapija, c) jačanje aktivnih stabilizatora kolena (mišića butine), posebno m.vastusa medialisa tkz “držača kolena”, koji sprečava tendenciju stvaranja lateralne dislokacije, d) izometrijske vežbe koje ojačavaju mišiće butine; u ovoj fazi se ne savetuju vežbe sa opterećenjem kolena, jer one štetno utiču na proces izlečenja, e) mnogi autori predlažu davanje intraartikularne injekcije, ali ja lično smatram da one ne doprinose bržem oporavku, pa Vam ih i ne preporučujem ( ne preporučuje se davanje kortikosteroida zbog lošeg uticaja na obim mukopolisaharida, koji su bitni za brži oporavak). Ako prihvatite moje preporuke, moguć je oporavak i povratak na fudbalski teren. Povratak mora biti postepen i doziran da ne bi opet došlo do “prenaprezanja kolena”.
Pocituvan dr,
Odgovoreno: 20. 11. 2008.Imam 11-godisna cerka koja trenira plivanje 2,5 godini. Trenira 4 pati nedelno po 1,5 casa. Na sistematski pregled ima naod za prolaps na mitralnata valvula i trikuspidalna valvularna issuficiencija od blag stepen (+, kon++) Na stres test vidni T-branovi-negativni. Akcija na srce ritmicna, tonovi jasni, sistolen sum od 2/6 levo parasteralno so p.m. IV. EKG: ureden LV:sd: 23 dd: 43 EF: 0,80 FS: 0,40 MV so aspekt na prolaps bez regurgitacija. TV so regurgitacija so SPG do 30,7 mm H Ve molam da me sovetuvate da li moete dete smee da prodolzi so treniranje plivanje so istiot intenzitet?
Vi blagodaram beskrajno!!!
Sportisti sa prolapsom mitralne valvule i sa normalnom regurgitacijom mogu učestvovati u sportu. Struktura normalne mitralne valvule u sportsko-medicinskoj praksi je beningnog karaktera i u ovakvim slučajevima je dozvoljena fizička aktivnost. Morfologija prolapsa mitralne valvule, gde je strukturalna promena jasna (strukturalno izmenjeni zalistak sa karakterističnim zadebljanjem i elongacijom) i gde je evidentno prisutna sistolna protruzija u levoj pretkomori veliki je rizik za bavljenje sportom. Sportska aktivnost se ne preporučuje kod: javljanja iznenadne sinkopalne krize koje za uzrok imaju aritmogeno poreklo, genetske predispozicije za iznenadnou smrt (bliži član porodice), pojave aritmije za vreme i posle vežbanja (tipa venrikularnih kompleksnih aritmija, kao i supraventrikularnih aritmija), pojave bilo kog vida mitralne regurgitacije. Vaše dete može da se bavi rekreativno sportom. Plivanje je naporan sport (pripada intenzitetu umereno statičkih i visoko dinamičkih vežbi, koje mogu negativno da deluju na kardiovaskularni sistem) i lično savetujem da se dete opredeli za aerobne sportove, odnosno sportske aktivnosti u okviru nastave fizičkog vaspitanja kroz dozirano praćenje pulsa od strane specijaliste sportske medicine i kardiologa.
Imam sina od 15 godina i bavi se sportom (plivanje, odbojka). Visok je 179cm i težak 72kg, nije debeo, ali ima izražene grudi kao kupice.
Odgovoreno: 19. 11. 2008.Interesuje me da li će takve grudi vremenom nestati i preći u mišićnu masu, s obzirom da se on još razvija ili treba nešto da preduzmemo?
Hvala unapred na odgovoru
Nema potrebe za brigu. Vaše dete trenira sportove ( u ovoj fazi rasta plivanje je dominantno) koji utiču na jačanje grudne muskulature. Veoma brzo rezultati trenažnog procesa daće pozitivne rezultate.
Doktore,
Odgovoreno: 14. 11. 2008.pisao sam Vam juče, vezano za koleno i odmah sam danas dobio odgovor. Puno sam vam zahvalan. Molim Vas da samo još kažete da li je neophodna potpuna operacija i meniskusa i prednjeg ukrštenog ligamenta ili je povredu moguće sanirati samo artroskopijom, a da se prednji ukršteni lig. ne dira? Da li je baš toliko oštećen ako piše da je edematozan i da su mu vlakna razdvojena, ali bez prekida kontinuiteta!? Hvala PUNO!!!
U poslednje vreme metodi rada artroskopijom su toliko usavršeni, da ne služe samo u dijagnostičke svrhe, već i za operativne zahvate meniskusa i ligamenta. Artroskopijom se pored povređenog meniskusa rade i određene repozicije ligamentarnog aparata. Artroskopski zahvat će apsolutno otkloniti sve Vaše tegobe. Želim Vam brz oporavak.
Poštovanje,
Odgovoreno: 13. 11. 2008.Aktivan sam sportista, bavim se košarkom već 10god. Skoro sam osetio jaku ukočenost i otok desnog kolena i klubski doktor, inače hirurg, je rekao da uradim snimak magnetnom rezonancom, što sam i uradio! U zaključku snimka stoji: 1)Kompleksna lezija gr.III posteriornog roga medijalnog meniskusa komplikovana manjom lateralnom meniskealnom cistom dijametra 5mm; 2)Lezija gr.I/II prednjeukrštenog ligamenta, ligament edematozan, raslojenih vlakana bez prekida i gubotka kontinuiteta što odg. leziji gr.I/II; 3)Minoran intraartikularni izliv.
Molim Vas da mi na osnovu ovoga date svoje mišljenje da li je moju povredu neophodno sanirati operativnim putam ili je moguće sanirati odgovarajućom fizikalnom terapijom???
Unapred zahvalan...
Povreda je takve prirode da je operativni zahvat neophodan.
Prikazano 816-820 od ukupno 1008 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke