imam 18 godina, a kada sam se povredio imao sam 17. U leto 2008 sam vežbao u teretani mrtvo dizanje, nisam preterao sa težinom, radio sam i odjednom me je preseklo u donjem delu kičme u krstima. Išao sam na elektro terapiju i na magnet ali mi je slabo pomoglo, danas sam uzeo nalaze odnosno snimak i ovde piše sledeće: na l4-5 nivou vidi se proturzija diska dorzomedijalno i lateralno desno, uz kompresiju duralne kese (ap dijametar 10mm) i korena l5 desno. Na l5-s1 nivou vidi se cirkularni disk-osteofit kompleks sa znacima diskretne iritacije korena s1 levo. Ap dijametar kanala uredan. Zaključak: dorzomedijalna proturzija diska l4-5 sa kompresijom duralne kese i korena l5 desno. Iritacija s1 korena levo disk-osteofit kompleksom l5-s1. E sada moje pitanje je šta znači ovaj nalaz? Da li je opasno? I da li mogu da se oporavim?
Ova povreda je izražena i kod sportista gde pritisak trpi kičmeni stub kod pokreta pri izbacivanju tereta (bacači kladiva, diska, kugle i koplja), kod sportova napora (dizači tereta, rvači, gimnastičari), sportovi sa doskokom (skakači u dalj, troskokaši i skakači sa motkom), i u kontaknim sportovima (ragbisti, fudbaleri i karatisti). Mehanizam nastajanja povrede nije kongenitalne prirode, odnosno kongenitalne malformacije pršljenova, već je prvenstveno diskalne mehanogeneze. Simptomi oboljenja mogu se podeliti na spinalne, koji se direktno ispoljavaju na kičmi, i radikularne, koji nastaju zbog oštećenja nervnih korena. Suštinski, sve ove promene odigravaju se na kičmi. Kod sportista, lumbalni sindrom srećemo još u periodu pre puberteta i pubertetu. Naporni treninzi i takmičenja izazivaju „zamor tkiva“ i to predstavlja jedan od glavnih faktora za pojavu ovog oboljenja. Lečenje u zavisnosti od procene oštećenja kod sportista se preuzima adekvatna terapija. Osnovna je suštinski mirovanje i to ležanje u tzv. Williamsovom položaju gde su kukovi flektirani a kolena oslonjena na veći jastuk ispod kolena. Glava je lako podignuta, afleksija ekstremiteta kičme podešava se prema individulanim potrebama. Rasterećenje lumbalnog dela treba da traje u principu svih 24 časa, i to nekoliko dana kod sportista od 5 do 10 dana (iskustvo sa fudbalerima) ako nema nervnih ispada, dok Banović predlaže 3 do 4 nedelje, kod nervnog ispada 6 do 8 nedelja. Kod sportista je ovo izuzetnetno dug period, ali treba biti obazriv i pravilno proceniti oštećenje nerva ili lumbalnog predela pre definitivnog odobrenja povratka na sportski teren. Kineziterapija, kod sportista, a i kod svih pacijenta sa problemom lumbalnog sindroma ima centralno mesto ne samo u terapiji nego i prevenciji novih recidiva i daljih oštećenja. Sportisti, nenaviknutni na pasivnost mišićne muskulature, još u postelji počinju sa izometrijskim vežbama trbušne muskulature i donjih ekstremiteta u antalgičnom položaju. Vežbe disanja i relaksacije i vežbe gornjih ekstremiteta sa progresivnim opterećenjem, ali isklučivo do granice bola. U praksi, sportista ustaje kada nema bolove pri uspravnom hodu i trnjenje duž nogu. Osnovni cilj kineziterapije je mobilizacija donjih ekstremiteta, zatezanje mišićnih grupa preko njihovog osovinskog zatezanja i stabilizacija kičmenog stuba, karličnog prstena, kao i osovinskih mišića lanca, a što je uslov da se lumbalna kičma snagom mišića može imobilizirati u položaju blage kifoze karlice u lakoj reklinaciji. U praksi Reganov tretman vežbi je uhodan i dosta se koristi ali (Jeftić) daje prednost Brunkowu i smatra da je daleko približniji savremenoj kineziologiji. Kroz ove vežbe sve gore navedene konstatacije mogu se i postići:
a) vežbe iz leđnih pozicija,
b) vežbe iz trbušne pozicije,
c) vežbe iz četvoronožnog stava,
d) vežbe iz polazne pozicije na stranu,
e) vežbe iz kolenog stava, jednom nogom na kolenu i stojećeg stava.
Po Jeftiću može se koristiti elementi PNF tehnike za donji segment. Ističe da tehnika „vežbe na trupcu“ prema metodologiji Klein – Vogelbach. Ova tehnika uključuje tretman autohtone muskulature kičmenog stuba i dovodi do lokalne stabilizacije. Fizikalna terapija Fizikalna terapija protažira manuelna vibraciona masaža, podvodna relaksirajuća masaža, hidroterapija (temperatura vode između 34–38 stepeni) i olakšani pokreti u vodi, termoterapije, a u novije vreme koristi se krioterapija analgezijom i vaskularizacijom koja nastaje posle kratke vazokonstrikcije. Ultrazvuk koji deluje analgetički i spazmolitički, diodinamičke struje duž n. ishiadicusa, interferentne struje, laser, impulsno magnetno polje kao i elektrostimulacija. Kombinacija navedenih fizikalnih tretmana zavisi od težine povrede. Kod sportista veoma bitan psihološki status poverenje igrača u lekara je veoma značajan faktor u brzini izlečenja i povratak na sportsko borilište. Ako nema pomaka u oporavku posle svih procedura (koje sam opisao) operativni zahvat je najverovatniji. Obavezno konsultujte neurologa i neurohirurga.
Imam 18 godina i treniram stoni tenis. Zadnjih godinu dana osjećam jaki umor, i pri tome ne mogu da izdržim svakodnevne treninge. Treniram svaki dan najmanje 3 sata. Svi nalazi su mi dobri, a ja se još uvijek osjećam umorno. Da li znate neki razlog i kakva bi trebala da bude moja ishrana?
Vi ste u fazi pretreniranosti. Savetujem Vam da se javite specijalisti sportske medicine koji će odrediti Vaše optimalne funkcionalno-aerobne sposobnosti. Na osnovu toga Vaš trener treba da napravi mikro i makro ciklus trenažnog procesa (dnevni, nedeljni, mesečni, polugodišnji i godišnji). Ishrana nije uzrok tegoba koje ste naveli. Odmorite sedam dana (aktivan odmor: šetnja, plivanje) Ako ste u mogućnosti, promenite sredinu boravka nekoliko dana. (idealno bi bilo mesto sa nadmorskom visinom od 700-1000 metara).
imam 27 godina i pre više od osam godina na košarci sam doživeo ozbiljnu povredu kolena, a kako se nisam na vreme javio lekaru, ponovila se više puta. Nakon poslednje povrede, koja se dogodila pre četiri godine, na magnetnoj rezonanci je ustanovljeno da je pokidan prednji ukršteni ligament, kao i da postoje problemi sa meniskusom i tetivama. Nakon gipsa, išao sam na fizikalnu terapiju tri nedelje i stanje se popravilo. Nisam podvrgnut operativnom zahvatu. Od tada sam povremeno igrao basket uz steznik na povređenom kolenu i povreda se nije obnavljala, mada sam svestan rizika koji je postojao. Problem je nastao pre deset dana kada sam povredio drugo koleno veoma slično kao i prvo, te sam posle 7 dana otišao kod ortopeda koji je odmah ustanovio problem sa jednim, a potom kazao da nije zadovoljan ni novopovređenim kolenom i da treba obaviti magnetnu rezonancu istog. Ako se opet radi o kidanju ligamenta, mogu li da prođem bez operacije jer za dugotrajan oporavak jednostavno nemam vremena. Ne bavim se sportom aktivno, relativno redovno radim vežbe tipa propadanja, zgibova, sklekova a razmišljam da okačim patike o klin (mislim na ulični basket). Kakvo je Vaše mišljenje po pitanju mog problema?
Na žalost, Vaše stanje je dosta ozbiljno. Sami morate da donesete odluku o operativnom zahvatu. Po medicinskim pravilima, ona bi trebala da se uradi. Košarku više nemojte da igrate, jer možete izazvati povredu koja kasnije ni operativnim zahvatom neće moći da se sanira. Obavezno se javite na pregled i specijalisti sportske medicine. Puno sreće.
imam manje kilograma nego što bi trebalo da imam i imam pognuta ramena, pa me interesuje koje vežbe i kako da uskladim svoj jelovnik jer nikada nisam koristila nikakve lekove za gojenje.
Unapred zahvalna.
Odgovoreno: 09. 04. 2009.
Javite se specijalisti sportske medicine koji će uraditi antropometrijska merenja i to: a) longitudinalna dimenzionalnost skeleta: visina tela, sedeća visina, raspon ruku, dužina ruke, dužina noge,b) transverzalna dimenzionalnost skeleta: širina ramena, širina karlice, širina kukova, dijametar lakta, dijametar ručnog zgloba, dijametar kolena, c) volumen i masa tela: težina tela, srednji obim grudnog koša, obim trbuha, obim nadlaktice, obim podlaktice, obim natkolenice, obim potkolenice, d) potkožno masno tkivo: kožni nabor nadlaktice, podlaktice, leđa, trbuha,natkolenice i potkolenice. Ujedno će uraditi antroposkopski pregled koji predstavlja subjektivnu metodu posmatranja ljudskog tela spolja, uz davanje opisne ocene razvijenih karakteristika osobe. Antroposkopijom se opisno ispituje karakterističan stav: držanje tela, razvijenost kostura, oblik kičmenog stuba, oblik grudnog koša, oblik nogu, oblik stopala, razvijenost muskulature i razvijenost i raspored masnog tkiva. Podaci dobijeni na ovakav način postaju korisni kada se objektiviziraju antropometrijskim merenjem. Na osnovu potpunog sagledavanja odrediće Vam se ishrana i sportska aktivnost koja će Vam najviše koristiti da dobijete željenu kilažu.
U Stetoskopu sam napisao tri rada vezanih za ishranu sportista (fudbalera), pročitajte, imaćete dosta dobrih informacija..
Vi ste u fazi pretreniranosti. Savetujem Vam da se javite specijalisti sportske medicine koji će odrediti Vaše optimalne funkcionalno-aerobne sposobnosti. Na osnovu toga Vaš trener treba da napravi mikro i makro ciklus trenažnog procesa (dnevni, nedeljni, mesečni, polugodišnji i godišnji). Ishrana nije uzrok tegoba koje ste naveli. Odmorite sedam dana (aktivan odmor: šetnja, plivanje) Ako ste u mogućnosti, promenite sredinu boravka nekoliko dana. (idealno bi bilo mesto sa nadmorskom visinom od 700-1000 metara).
Na žalost, Vaše stanje je dosta ozbiljno. Sami morate da donesete odluku o operativnom zahvatu. Po medicinskim pravilima, ona bi trebala da se uradi. Košarku više nemojte da igrate, jer možete izazvati povredu koja kasnije ni operativnim zahvatom neće moći da se sanira. Obavezno se javite na pregled i specijalisti sportske medicine. Puno sreće.
Unapred zahvalna. Odgovoreno: 09. 04. 2009.
Prikazano 626-630 od ukupno 1007 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke