Poštovani, imam 23 godine. Zbog čestih palpitacija (znale su trajati po cijeli dan bez prestanka) otišla sam na utz srca. Kardiolog je rekao da nije pronašao uzrok i rekao da je nalaz uredan. Nije me uputio na dodatne pretrage već me moj doktor opće medicine poslao i na holter ekg koji je bio isto uredan. Te pretrage sam radila prije 4 godine, a preskakanja više nemam tako često. Jave se ponekad, bez obzira na okolnosti (u mirovanju i u aktivnosti) ali traju svega par sekundi. Ne prati ih ubrzan rad srca već normalan (60-75) . Ono što sam primjetila u nalazu jeste ''color dopplerom blaga aortna regurgitacija, trag mitralne, trikuspidne i pulmonalne regurgitacije bez indirektnih pokazatelja plućne hipertenzije, ostali valvularni protoci b. O. O. ''
s obzirom da na nalazu ne piše da li je potrebna kontrola za ovo, obraćam se vama s pitanjem ako je potrebno kontrolirati i ima li mogućnosti da dođe do pogoršanja jer znam da je teži oblik opasan i to me zabrinjava? Od djetinjstva imam i šum na srcu ''2/6 u 3 icp lijevo bez propagacije''. Nedavno sam bila i na sistematskom pregledu a doktor mi nije spomenuo šum, pitam se bi li i šum bio jači da se stanje pogoršalo? Hvala, lp
Poštovana, Za sada samo praćenje vašeg srca, jednom godišnje uz i na 6 meseci holter ekg-a. Izbegavajte velike fizičke napore, samo umerena rekreacija. Nalazi na valvulama, za sada, nemaju veći klinički značaj. Šum se nekada pojača kada nastupi pogoršanje stanja, tj, kada se regurgitacija pojača, ali može i da oslabi. Više zavise od vrednosti krvnog pritiska. Redovno lečenje respiratornih infekcija, pravilna ishrana i izbegavanje stresnih situacija.
dr milan mijailović, kardiolog Pozdrav
Postovani, zadnji nekoliko godina osjecam cesto preskakanja. Imala sam hipertireozu koja je ljecena favistanom, a vec 2 godine nalazi hormona su u granicama, medjutim zbog cestih preskakanja sam posjetila kardiologa, koji mi je predlozio ultrazvuk srca i holter. Na ultrazvuku je prikazan hipertroficni septum u proksimalnom segmentu i blagom regurgitacijom mitralnih zalistaka do 1+, inace sve drugo je uredu. Molim vas da mi pojasnite sta to znaci i jeli opasno s postovanjem
Poštovana, Niste napisali da li je kardiolog propisao terapiju. Inače blaga hipertrofija septuma nije značajan patološki nalaz, ali u njemu može da se krije uzrok aritmija. Terapija beta blokatorima je za vas idealna terapija, vodeći računa o vrednosti krvnog pritiska i pulsa. Naravno o periodična kontrola funkcija i morfologije šritaste žlezde.
dr milan mijailović, kardiolog. Pozdrav
Poštovani, imam problem sa visokim krvnim pritiskom godinu dana unazad (po kardiologu hipertenzija i reda) . Imam 48 godina i genetske predispozicije za hipertenziju. Vrlo često se dešava da izmerim pritisk prvo na levoj ruci (145/80) a potom na desnoj (120/70) . Sutra ponovim ali obrnutim redosledom prvo desna (150/85) a potom leva (125/70) . . . Dakle, bez obzira na redosled merenja često je na ruci na kojoj prvo izmerim pritisak veći nego na onoj na kojoj pritisak merim posle. Uzimam terapiju redovno (menartan 20+amlodipin 10) , šetam bar 60 minuta dnevno, hranim se prilagođeno hipertenziji, uradio sam sve testove (ekg, ultrazvuk srca, laboratorija, kolor dopler krvnih sudova bubrega, čak i c abdomena. .) . Sve je u redu. Stresa i anksioznosti se nisam rešio. Da li je moguće da pritisak varira zbog fobije od merenja istog? Da li je moguće da se u roku od par minuta on toliko promeni? Merim na dva različita digitalna uređaja i na oba se ovaj problem manifestuje. Da li bi trebalo da se obratim psihijatru?
Poštovani, Verovatno da je merenje krvnog pritiska izrazito stresogeno za vas. Najbolje da se postavi 24h mernje krvnog pritiska po holteru (tzv. Holter krvnog pritiska) , čime će se dobiti bolji uvid u vaše stanje. Dobro je što ste fizički aktivni, to je najbolji lek protiv stresa. Nakon hooltera proceniti da li kod psihologa ili psihijatra, ili ne.
dr milan mijailović Pozdrav
Poštovani
već dve godine osećam oštar bol u predelu srca (leva strana grudnog koša) koji se povećava pri udahu. Bol se najviše javlja pri ležanju, kao oštar i nagli bol pri dubokom udahu. Često se dešava i da ne mogu da udahnem do kraja. Ekg pokazuje da je sve uredu. Moje pitanje je, da li je ovo bol od srca ili pluća s obizrom da povremenom imam problem sa dubokim udahom. Unapred vam se zahvaljujem na odgovoru!
Poštovani, Prema opisu bol nije kardiološkog porekla, a verovatno ni plućnog. Najverovatnije da se radi o pripojima rebara, interkostalnim mišićima i nervima ili kičmi. Važno je da li dobro podnosite fizičke napore, verijem ta ih dobro tolerišete.
dr milan mijailović Pozdrav
Poštovani, imam pmz i povremeno odećam ubrzan rad srca, oko 80 otkucaja, ali mi jako smeta, lupeta u grudima, u mirovanju ne toliko, koliko kad se savijem za nešto npr. I odmah panika. . Brine me to pomalo.
Poštovana, Bez panike, poželjno je da tada radite vežbe dubokog disanja. Idite u svakodnevne šetnje i dišite pravilno u naporu. Puls 80/min nije tahikaridja. To što osećate je uobičajeno za pvm. Možete da uzimate magnezijum 375 mg, a u ozbilčjnijim tegobama propišemo male doze propranolola.
dr milan mijailović Pozdrav
Za sada samo praćenje vašeg srca, jednom godišnje uz i na 6 meseci holter ekg-a. Izbegavajte velike fizičke napore, samo umerena rekreacija. Nalazi na valvulama, za sada, nemaju veći klinički značaj. Šum se nekada pojača kada nastupi pogoršanje stanja, tj, kada se regurgitacija pojača, ali može i da oslabi. Više zavise od vrednosti krvnog pritiska. Redovno lečenje respiratornih infekcija, pravilna ishrana i izbegavanje stresnih situacija.
dr milan mijailović, kardiolog
Pozdrav
Niste napisali da li je kardiolog propisao terapiju. Inače blaga hipertrofija septuma nije značajan patološki nalaz, ali u njemu može da se krije uzrok aritmija. Terapija beta blokatorima je za vas idealna terapija, vodeći računa o vrednosti krvnog pritiska i pulsa. Naravno o periodična kontrola funkcija i morfologije šritaste žlezde.
dr milan mijailović, kardiolog.
Pozdrav
Verovatno da je merenje krvnog pritiska izrazito stresogeno za vas. Najbolje da se postavi 24h mernje krvnog pritiska po holteru (tzv. Holter krvnog pritiska) , čime će se dobiti bolji uvid u vaše stanje. Dobro je što ste fizički aktivni, to je najbolji lek protiv stresa. Nakon hooltera proceniti da li kod psihologa ili psihijatra, ili ne.
dr milan mijailović
Pozdrav
Prema opisu bol nije kardiološkog porekla, a verovatno ni plućnog. Najverovatnije da se radi o pripojima rebara, interkostalnim mišićima i nervima ili kičmi. Važno je da li dobro podnosite fizičke napore, verijem ta ih dobro tolerišete.
dr milan mijailović
Pozdrav
Bez panike, poželjno je da tada radite vežbe dubokog disanja. Idite u svakodnevne šetnje i dišite pravilno u naporu. Puls 80/min nije tahikaridja. To što osećate je uobičajeno za pvm. Možete da uzimate magnezijum 375 mg, a u ozbilčjnijim tegobama propišemo male doze propranolola.
dr milan mijailović
Pozdrav
Prikazano 456-460 od ukupno 2924 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke