Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (95326)

  1. Poštovani dr. Rančić, interesuje me mogućnost nasljednog faktora pri pojavi bronhitisa kod dječaka od 3 mjeseca. Naime, moj mlađi sin star 3 mj. je prije 15-tak dana počeo da šmrca i otežano diše. Na prvom pregledu kod pedijatra pulmonalaz je bio uredan da bi nakon par dan radi pojave bronhiolitisa ( ujutro u 4h smo morali na hitnu pomoć) propisana inhalacija ventolinom 2 puta na dana. Pošto se stanje nije značajno promijenilo primljeni smo na pedijatriju gdje su mu konstatovane opstrukcije te propisana terapija ampicilinom i urbazonom te inhalacije ventolinom. Dječak je cijelo vrijeme bez temperature. Nakon tri dana smo pušteni kući uz nastavak terapije urbazonom. Nakon par dana nalaz je bio uredan a danas opet pojava krkora. Suprug je bronhitis dobio sa godinu dana a stariji sin (6 god) sa tri godine i već je na terapiji seretidima skoro godinu dana. Kolika je mogućnost da je i kod mlađeg sina bronhitis nasljedan tj. da li postoji način za eventualnu prevenciju? Napominjem da sam starijeg sina dojila 16 mj a i mlađi je isključivo na mom mlijeku. U mojoj široj porodici nije bilo pojave bronhitisa a kod supruga i ujak je prije puberteta imao sličnih problema. Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru. S poštovanjem,

    Odgovoreno: 21. 03. 2008.
    • Kada su u pitanju opstruktivne plucne bolesti ne postoje jasni dokazi o genetskoj ekspoziciji, tj. dokazi da se bolest nasledjuje. Medjutim, kako su u osnovi ovih bolesti odredjeni modeli reagovanja organizma, odnosno imunog sistema, postoji mogu'nost da clanovi jedne iste porodice imaju slicne modele reakcija. Drugim recima, postoji mogucnost da deca imaju slicne probleme kao i roditelji. U svakom konkretnom slucaju tesko je reci koliki je udeo "nasledne" komponente, a koliko to zavisi od slicnih uslova zivota i eksopzicije faktorima rizika. Na kraju, to nije ni mnogo vazno, vazno je da problemi budu prepoznati i da je propisana ispravna terapija i da pacijent bude pod stalnom kontrolom nadleznog kvalifikovanog lekara. S pozdravom, Doc. dr sc. Milan Rancic

  1. Postovani potrebno mi je strucno misljenje koje se nadam da cu dobiti od vas.Moja majka je rodjena 1945god.Prvi put je operisala tumor dojke 1991god i tada joj je iz leve dojke izvadjen tumor,drugi put je operisana 2000god. i tada joj je odstranjena kompletna leva dojka.Posle toga je bila na hormonskoj terapiji.Prosle godine je na rendgenskom snimku koji je radila radi neceg drugog uocena senka na plucima koja je daljim pretragama potvrdjena kao metastaza raka dojke na pluca.Uradjene su sve pretrage da se provere i jetra i kosti ito je bilo u redu.Krenula je sa hemoterapijama kojih je primila 6 i prilicno dobro ih podnela,uspela da ocuva dobru krvnu sliku.U januaru bila na prvom konzilijumu i tada je trazeno da uradi CT snimak jer je rendgenski snimak bio potpuno cist,medjutim na CT snimku je uoceno da jos uvek senka postoji i nakon predloga operacije ili hemoterapije lekari su odlucili da primi jos 3 hemoterapije i da nakon tri meseca ponovo uradi CT.Molila bih vas ako moze! te da mi kazete sta mozemo da ocekujemo.Mama je veliki borac i optimista i da nije takva verovatno bi je davno izgubili.Unapred zahvalna

    Odgovoreno: 12. 03. 2008.
    • Postovana, I sami ste rekli: nema izbora, morate se boriti. Sve zavisi o kom tipu tumora se radi, ali dve stvari su bitne: 1. majka ima metastatsku bolest, a to je uvek najnepovoljnija varijanta za svaki tumor 2. lose je sto se plucne promene nisu povukle posle primljenih 6 ciklusa HT; vrlo verovatno se nece povuci ni posle naredna tri. Obratite se nadleznom onkologu. Postoje i novi lekovi za tumore dojke koje je danas lakse dobiti u Srbiji. Naravno indikaciju za svaku vrstu terapije mora da postavi strucni konzilijum. Srdacan pozdrav! Doc. dr sc. Milan Rancic

  1. Postovani Dr.Rancicu Moja sestra je imala jake bolove u predelu ispod desnog rebra i snimila je pluca i otkrivene su prirastlice.Dobila je da pije volarten za umirenje bolova i sad ceka da ponovo ide na ultrazvuk. Od cega nastaju i mogu li se izleciti i da li postoji mogucnost da dobije tuberkulozu

    Odgovoreno: 12. 03. 2008.
    • Postovana, Priraslice su zadebljanja plucne maramice koja ostaju kao oziljci posle upala. Vasa sestra je ranije imala neku upalu koja je dovela do slepljivanja listova plucne maramice. Priraslice su posledica, nisu uzrok novih bolesti. Ipak, kvalifikovani lekar treba da obavi pregled i da Vas posle toga oslobodi svake dileme. Srdacan pozdrav! Doc. dr sc. Milan Ranic

  1. moja majka duze vremena ima visoku sedimentaciju i nikako ovde doktiri u Krusevcu nemogu da joj nadu zariste, sedimentacija je 80, fibrinogen je 7.9, crp 19.28, ona se oseca kako kada nekad ima i temperaturu 37.2,bolove u ledima,kostima ali asto je negativan. Veoma sam zabrinuta pa Vas molim da me uputite kod kog specijaliste da ide i sta Vi mislite o cemu se radi.Unapred zahvalna.

    Odgovoreno: 12. 03. 2008.
    • Postovana, Na osnovu podataka koje ste izneli u pismu nije moguce dati precizan odgovor o poreklu ubrzane sedimentacije eritrocita. Ovaj laboratorijski parametar je znak neke upale, ali je vrlo osetljiv i nije specifican. Nekada je traganje za poreklom ovog nalaza vrlo tezak i mukotrpan posao. Ubrzana sedimetacija moze biti zbog svakog organa. Zato pocnite: prvo reumatolog, pa slikati pluca, pa stomatolog i tako dalje. Mnogo srece. Srdacan pozdrav! Doc. dr sc. Milan Ranic

  1. Poštovani, pre 10-ak dana od strane doktora nakon lečenja utvrđena mi je dijagnoza  Bronhijalna hiper reaktivnost. Da li možete detaljnije da mi objasnite  navedenu dijagnozi, preporučite dalju terapiju, fizičke aktivnosti  (sport), boravak u prirodi, more... Unapred zahvalan

    Odgovoreno: 12. 03. 2008.
    • Postovani, Bronhijalna hiperreaktivnost (BHR)je termin kojim se oznacava sklonost disajnih organa da na razlicite nokse reaguju brze i intenzivnije nego zdrava i normalna osoba. Ta reakcija obicno obuhvata grcenje glatkih misica disajnih cevi, povecanje sekrecije bronhijalnih zlezdi i otok sluzokoze. Sve to dovodi do stalne upale sluznice i do suzenja disajnih puteva, a sto dovodi do gusenja. Bronhijalna hiperreaktivnost je osnovi bronhijalne astme, ali se javlja i kod drugih plucnih bolesti. Imajte u vidu da postoji privremena i stalna BHR. Uzrok prolazne BHR su obicno virusne infekcije i izlozenost nekim iritansima. Osobama koje imaju BHR potrebna je farmakoterapija tj. lekovi, a tek posle promena zivotne i radne sredine. Morska klima i klima planine, vodeni sportovi, posebno plivanje, boravak na citom vazduhu, umerena fizicka aktivnost pomazu u ublazavanju tegoba. Posebno Vam naglasavam da je BHR dinamicka kategorija, tj. Da s menja, te je zato da potrebno da budete pod kontrolom kvalifikovanog lekara. I ne bojte se nista: prvo- mozda je prolazno. Drugo- postoje olimpijski sampioni sa BHR. Zaci sa tim se sasvim normalno moze da zivi. Srdacan pozdrav! Doc. dr sc. Milan Rancic

Prikazano 726-730 od ukupno 829 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460