Moja cerka ima 13 god. ima strabizam levog oka i urodjenu hipoplasiu. Predlozena je operacija levog oka, interesuje me koliko je uspesna i da li moze u njenim godinama da se izvrsi operacija. Prestala je da nosi naocare jer nam je receno da nema potrebe vise da ih nosi. Zadnja dioptrija koju je nosila na levom i desnom oku je +2. Molim vas za savet i da nam kazete da li i kad da se izvrsi operacija. Koja bi bila adekvatna ustanova za to, mi smo iz Indjije. Unapred zahvalna.
Čudi me da do sada već nije rađena operacija, jer se ona radi u ranijem uzrastu, ali je verovatno lekar koji vodi Vaše dete smatrao, na osnovu nalaza, da je sada pravi momenat. Trebalo bi da Vaša kći nosi naočare, ako je zadnja dioptrija +2.0, jer je kod dece akomodacija veoma izražena, i potrebno ju je neutralisati. U svakom slučaju preporučila bih Vam da potražite još jedno mišljenje oftalmologa koji se bavi strabizmom. Mogli bi ste da odete do Novog Sada ili Beograda.
Dobar dan.Imam 28 godina i neki vid ostecenja makule.Naime,9 godina imam dioptriju -6,na levom oku mi je ove godine konstatovana dioptrija -7 a na desnom -9.Medjutim moj problem je sto mi se na desnom oku pocela kriviti slika,odnosno ivice slike.Odmah sam se obratila lekaru i receno mi je da tome nema leka.Nakon 2 meseca izgubila sam potpuno centralni vid,ne mogu citati ni sa socivima ni bez njih.Pojavila se kruzna mrlja u centru koja je sivkasta i ne vidim da citam,ako gledam vas u lice,ne vidim lice vase,sve ostalo telo vidim.Radili su mi fluorescenciju,konstatovali da je protok krvi dobar i receno mi je da se pomirim sa sudbinom da na desno oko nikada vise necu videti.Pritom su mi rekli da nista ne radim,nemam nikakvu terapiju.Uzasno mi je tesko,posto se na levom oku sada pojavilo dosta onako kruzica i koncica koje padaju,pa se plasim da mi ne zahvati i drugo oko i oslepim potpuno.Ima li leka mojoj bolesti.
Degenerativne promene u makuli (žuta mrlja) su jedan od gorućih problema u oftalmologiji. Javlja se u više oblika, ali je najčešća forma vezana za stariju populaciju i nosi naziv senilna makularna degeneracija (ARMD). Ređe forme viđaju se u urođenim degenerativnim, progresivnim oboljenjima (juvenilna makularna degeneracija), ili kod visoke kratkovidosti. Makula može biti oštećena i kod nekih sistemskih ili infektivnih oboljenja. Rezultat oštćenja makule je poremećaj centralnog vida (kako Vi i opisujete), bez mogućnosti korekcije naočarima, uz očuvanje perifernog vida, tako da se ne radi o kompletnom slepilu. Na žalost promene koje su postepene i bezbolne (smanjene kontrastne osetljivosti, smanjene vidne oštrine, pojave mrlje u centru vidnog polja (centralni skotom), ili krivljenje slika...), dovode do znatnog pada vidne oštrine i do gubitka sposobnosti čitanja. Nema specifične terapije u slučaju suve makularne degeneracije. Savetuju se: vitamini, gingko preparati, izbegavanje pušenja, zaštita od jake, pretežno plave svetlosti. Pomagala u vidu lupa ili teleskopa takođe mogu biti od pomoći. Hirurški pristup koji je poslednjih godina u zamahu je tzv. translokacija, ili “premeštanje” makule, gde se cela mrežnjača rotira tako da makula “pada “ na zdrav deo sa očuvanim pigmentnim epitelom. Ono što je neophodno za Vas, uz pridržavanje pomenute nespecifične terapije, je redovna kontrola kod oftalmologa na 6 meseci.
Postovana dr Mancic, Pazljivo sam procitala sva pitanja do sada vama upucena i nigde ne nadjoh problem slican svom. Imam 52 godine i pre godinu dana sasvim slucajno, na sistematskom pregledu, otkriveno je da imam disrofiju roznjace. Receno mi je da je to tako kako je ne moze se leciti , a ako nekada bude potrebno mora se izvrsiti transplatacija. Zanima me , obzirom da su mi rekli da e to nasledno oboljenje , mada ja neznam da iko od moje rodbine to ima, dakle u kom zivotnom dobu se to pojavljuje i dali je potrebno da moja deca obave preglede u tom pravcu. Sta kaze vase iskustvo za slucaj slican mom i sta mi vi predlazete. Hvala.
Oštećenja rožnjače mogu biti posledica degenerativnih i distrofičnih promena. Distrofija rožnjače je stanje u kome jedan ili više delova rožnjače gube svoju normalnu prozračnost, postaju magloviti. Postoje više od 20 vrsta distrofije rožnjače i imaju neke tipične karakteristike: uobičajeno su nasledne, podjednako napadaju oba oka, nisu uzrokovane spoljašnjim faktorima (povredama), uglavnom napreduju postepeno, većina zahvata prvo jedan sloj, a zatim može da se proširi na ostale slojeve rožnjače, uglavnom se javljaju i kod muškaraca i kod žena koji nemaju neke druge bolesti. Distrofije rožnjače utiču na vidnu oštrinu u različitim stepenima. Kod nekih dovode do ozbiljnih oštećenja vida, a kod drugih nema promena i dijagnostikuju se prilikom nekog rutinskog očnog pregleda. Vama savetujem kontrolne oftalmološke preglede jednom godišnje, kako bi ste pratili tok bolesti, a svoju decu, naravno, uputite na rutinski pregled.
dobar dan, interesuju me neke informacije u vezi lecenja bolesti NISTAGMUS HORIZONTALI. naime, jedan moj prijatelj ima taj poremecaj urodjeno.ima 30 godina, inace nosi kontaktna sociva veoma male dioptrije + ili - 0.25. manifestuje se veoma brzim pokretima ociju u horizontalnom pravcu. takodje , slicno razrokim ljudima, mada to ovde nije slucaj, ima potrebu da promenom polozaja glave u stranu, usmeri oci na primer u sagovornika. kakve su danas mogucnosti lecenja te bolesti, i ako postoje odgovarajuce hirurske operacije, koliko su slozene, rizicne, i da li se obavljaju u nasoj zemlji? takodje da li postoji nekakva terapija koja bi ublazila dejstvo ovog poremecaja? puno pozdrava,
Kongenitalni nistagmus ne može biti izlečen. Postoje lekovi kao GABA, Baclofen i sl. koji u određenim vrstama nistagmusa mogu da dovedu do poboljšanja (smanjenje amplitude i frekvence). Nošenje korektivnih stakala, prizme, i kontaktnih sočiva ima za cilj poboljšanje refrakcionih anomalija, naročito astigmatizma, koji uvek prate nistagmus. Što se tiče hirurških intervencija postoji nekoliko procedura sa različitim stepenom uspešnosti. Retrobulbarno ili intramuskularno davanje Botox-a, smanjuje nistagmus, ali privremeno. Tenotomija, sva 4 prava mišića, takođe daje različite rezultate. Ispitivanja, u smislu poboljšanja stanja kod nistagmusa, se bave i samokontrolom od strane pacijenata, poznata kao biofeedback. Na žalost ni jedna od metoda, do sada, nije dala željene rezultate.
Imam 18 godina pre 2 god.konstatovan mi je keratokonus i preporuceno da nosim tvrda sociva.Na njih nemogu nikako da se naviknem,cesto mi "skliznu"sa sredine oka i to bude bolno dok ih ne vratim.Dali ima neka alternativa tvrdim socivima.unapred hvala.
Keratokonus je degenerativna bolest. Nastaje usled urođene slabosti rožnjače koja, obično u pubertetu, postaje progresivno zakrivljenija nego normalno. Vremenom dolazi do istovremenog stanjenja rožnjače, povećanja nepravilnosti rožnjače, izrazitog povećavanja dioptrije, naročito astigmatizma, i smanjenja vidne oštrine. U početnim stadijumima nošenje naočara omogućuje relativno dobar vid, dok se u naprednijim staijumima, usled povećavanja nepravilnosti rožnjače, ukazuje potreba za nošenjem polutrvrdih ili tvrdih kontaktih sočiva. Oko 20 % pacijenata ima potrebu za transplantacijom rožnjače. Nova neagresivna terapijska metoda vitaminom B2 i UV zracima, očvršćuje kolagen i stabilizuje rožnjaču, te na taj način zaustavlja napredovanje keratokonusa.
Moja cerka ima 13 god. ima strabizam levog oka i urodjenu hipoplasiu. Predlozena je operacija levog oka, interesuje me koliko je uspesna i da li moze u njenim godinama da se izvrsi operacija. Prestala je da nosi naocare jer nam je receno da nema potrebe vise da ih nosi. Zadnja dioptrija koju je nosila na levom i desnom oku je +2. Molim vas za savet i da nam kazete da li i kad da se izvrsi operacija. Koja bi bila adekvatna ustanova za to, mi smo iz Indjije. Unapred zahvalna.
Odgovoreno: 21. 01. 2008.Čudi me da do sada već nije rađena operacija, jer se ona radi u ranijem uzrastu, ali je verovatno lekar koji vodi Vaše dete smatrao, na osnovu nalaza, da je sada pravi momenat. Trebalo bi da Vaša kći nosi naočare, ako je zadnja dioptrija +2.0, jer je kod dece akomodacija veoma izražena, i potrebno ju je neutralisati. U svakom slučaju preporučila bih Vam da potražite još jedno mišljenje oftalmologa koji se bavi strabizmom. Mogli bi ste da odete do Novog Sada ili Beograda.
Dobar dan.Imam 28 godina i neki vid ostecenja makule.Naime,9 godina imam dioptriju -6,na levom oku mi je ove godine konstatovana dioptrija -7 a na desnom -9.Medjutim moj problem je sto mi se na desnom oku pocela kriviti slika,odnosno ivice slike.Odmah sam se obratila lekaru i receno mi je da tome nema leka.Nakon 2 meseca izgubila sam potpuno centralni vid,ne mogu citati ni sa socivima ni bez njih.Pojavila se kruzna mrlja u centru koja je sivkasta i ne vidim da citam,ako gledam vas u lice,ne vidim lice vase,sve ostalo telo vidim.Radili su mi fluorescenciju,konstatovali da je protok krvi dobar i receno mi je da se pomirim sa sudbinom da na desno oko nikada vise necu videti.Pritom su mi rekli da nista ne radim,nemam nikakvu terapiju.Uzasno mi je tesko,posto se na levom oku sada pojavilo dosta onako kruzica i koncica koje padaju,pa se plasim da mi ne zahvati i drugo oko i oslepim potpuno.Ima li leka mojoj bolesti.
Odgovoreno: 17. 01. 2008.Degenerativne promene u makuli (žuta mrlja) su jedan od gorućih problema u oftalmologiji. Javlja se u više oblika, ali je najčešća forma vezana za stariju populaciju i nosi naziv senilna makularna degeneracija (ARMD). Ređe forme viđaju se u urođenim degenerativnim, progresivnim oboljenjima (juvenilna makularna degeneracija), ili kod visoke kratkovidosti. Makula može biti oštećena i kod nekih sistemskih ili infektivnih oboljenja. Rezultat oštćenja makule je poremećaj centralnog vida (kako Vi i opisujete), bez mogućnosti korekcije naočarima, uz očuvanje perifernog vida, tako da se ne radi o kompletnom slepilu. Na žalost promene koje su postepene i bezbolne (smanjene kontrastne osetljivosti, smanjene vidne oštrine, pojave mrlje u centru vidnog polja (centralni skotom), ili krivljenje slika...), dovode do znatnog pada vidne oštrine i do gubitka sposobnosti čitanja. Nema specifične terapije u slučaju suve makularne degeneracije. Savetuju se: vitamini, gingko preparati, izbegavanje pušenja, zaštita od jake, pretežno plave svetlosti. Pomagala u vidu lupa ili teleskopa takođe mogu biti od pomoći. Hirurški pristup koji je poslednjih godina u zamahu je tzv. translokacija, ili “premeštanje” makule, gde se cela mrežnjača rotira tako da makula “pada “ na zdrav deo sa očuvanim pigmentnim epitelom. Ono što je neophodno za Vas, uz pridržavanje pomenute nespecifične terapije, je redovna kontrola kod oftalmologa na 6 meseci.
Postovana dr Mancic, Pazljivo sam procitala sva pitanja do sada vama upucena i nigde ne nadjoh problem slican svom. Imam 52 godine i pre godinu dana sasvim slucajno, na sistematskom pregledu, otkriveno je da imam disrofiju roznjace. Receno mi je da je to tako kako je ne moze se leciti , a ako nekada bude potrebno mora se izvrsiti transplatacija. Zanima me , obzirom da su mi rekli da e to nasledno oboljenje , mada ja neznam da iko od moje rodbine to ima, dakle u kom zivotnom dobu se to pojavljuje i dali je potrebno da moja deca obave preglede u tom pravcu. Sta kaze vase iskustvo za slucaj slican mom i sta mi vi predlazete. Hvala.
Odgovoreno: 16. 01. 2008.Oštećenja rožnjače mogu biti posledica degenerativnih i distrofičnih promena. Distrofija rožnjače je stanje u kome jedan ili više delova rožnjače gube svoju normalnu prozračnost, postaju magloviti. Postoje više od 20 vrsta distrofije rožnjače i imaju neke tipične karakteristike: uobičajeno su nasledne, podjednako napadaju oba oka, nisu uzrokovane spoljašnjim faktorima (povredama), uglavnom napreduju postepeno, većina zahvata prvo jedan sloj, a zatim može da se proširi na ostale slojeve rožnjače, uglavnom se javljaju i kod muškaraca i kod žena koji nemaju neke druge bolesti. Distrofije rožnjače utiču na vidnu oštrinu u različitim stepenima. Kod nekih dovode do ozbiljnih oštećenja vida, a kod drugih nema promena i dijagnostikuju se prilikom nekog rutinskog očnog pregleda. Vama savetujem kontrolne oftalmološke preglede jednom godišnje, kako bi ste pratili tok bolesti, a svoju decu, naravno, uputite na rutinski pregled.
dobar dan, interesuju me neke informacije u vezi lecenja bolesti NISTAGMUS HORIZONTALI. naime, jedan moj prijatelj ima taj poremecaj urodjeno.ima 30 godina, inace nosi kontaktna sociva veoma male dioptrije + ili - 0.25. manifestuje se veoma brzim pokretima ociju u horizontalnom pravcu. takodje , slicno razrokim ljudima, mada to ovde nije slucaj, ima potrebu da promenom polozaja glave u stranu, usmeri oci na primer u sagovornika. kakve su danas mogucnosti lecenja te bolesti, i ako postoje odgovarajuce hirurske operacije, koliko su slozene, rizicne, i da li se obavljaju u nasoj zemlji? takodje da li postoji nekakva terapija koja bi ublazila dejstvo ovog poremecaja? puno pozdrava,
Odgovoreno: 16. 01. 2008.Kongenitalni nistagmus ne može biti izlečen. Postoje lekovi kao GABA, Baclofen i sl. koji u određenim vrstama nistagmusa mogu da dovedu do poboljšanja (smanjenje amplitude i frekvence). Nošenje korektivnih stakala, prizme, i kontaktnih sočiva ima za cilj poboljšanje refrakcionih anomalija, naročito astigmatizma, koji uvek prate nistagmus. Što se tiče hirurških intervencija postoji nekoliko procedura sa različitim stepenom uspešnosti. Retrobulbarno ili intramuskularno davanje Botox-a, smanjuje nistagmus, ali privremeno. Tenotomija, sva 4 prava mišića, takođe daje različite rezultate. Ispitivanja, u smislu poboljšanja stanja kod nistagmusa, se bave i samokontrolom od strane pacijenata, poznata kao biofeedback. Na žalost ni jedna od metoda, do sada, nije dala željene rezultate.
Imam 18 godina pre 2 god.konstatovan mi je keratokonus i preporuceno da nosim tvrda sociva.Na njih nemogu nikako da se naviknem,cesto mi "skliznu"sa sredine oka i to bude bolno dok ih ne vratim.Dali ima neka alternativa tvrdim socivima.unapred hvala.
Odgovoreno: 15. 01. 2008.Keratokonus je degenerativna bolest. Nastaje usled urođene slabosti rožnjače koja, obično u pubertetu, postaje progresivno zakrivljenija nego normalno. Vremenom dolazi do istovremenog stanjenja rožnjače, povećanja nepravilnosti rožnjače, izrazitog povećavanja dioptrije, naročito astigmatizma, i smanjenja vidne oštrine. U početnim stadijumima nošenje naočara omogućuje relativno dobar vid, dok se u naprednijim staijumima, usled povećavanja nepravilnosti rožnjače, ukazuje potreba za nošenjem polutrvrdih ili tvrdih kontaktih sočiva. Oko 20 % pacijenata ima potrebu za transplantacijom rožnjače. Nova neagresivna terapijska metoda vitaminom B2 i UV zracima, očvršćuje kolagen i stabilizuje rožnjaču, te na taj način zaustavlja napredovanje keratokonusa.
Prikazano 1646-1650 od ukupno 1707 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke