Pozdrav
Imam jedno pitanje..Septembra prosle godine nakon zadobijenog blagog udarca u celo osecam peckanje i blago trnjene ruku, nogu i lica (u predelu brade i lica)....Osecam i pulsiranje u stopalima..Takodje imam i neki neugodan osecaj ispod oba pazuha.Iste simptome sam imao i u predelu kicmenog stuba ali su vrmenom nestali.Javljao sam se doktorima koji su konstatovali da je doslo do blagog ukljestenja zivaca i da je to posledica peckanja i trnjena..Dijagnoza je bila poremecaj cirkulacije i emocionalna uznemnirenost..Radio sam i analize krvne slike i hormona i sve je u redu...Uzimao sam tri mesaca americke biljne preparate ali bezuspesno..Sada ne znam sta da radim.....Unapred se zahvaljujem na odgovoru...POZZZ
Postovani,
trnjenje ruku i nogu najverovatnije potice od spondiloticnih i diskartroticnih promena vratne i lumbosakralne kicme. Uradite ako vec niste rentgenski snimak vratne i slabinske kicme, laboratoriju sa krvnom slikom. Do tada mozete uzimati tbl.Rantudil forte 1x1 (povremeno kada su tegobe najizrazenije), drag.Beviplex 3x1 (redovno), tbl.Tetrazepam 1x1 (povremeno kada su tegobe najizrazenije). Javite se sa nalazima.
Pozdrav
napravio sam krvnu sliku.sve u redu osim serumsko Fe,bilo je sa povecanim vrednostima-61 a feritin je 71.hepar i srce se sa normalne funkcije.molim vas sta da ucinim i koje su pricine za ovo stajne u kome se nalazim.imam 25godina.molim vas sta prije da meni pomozite!hfala puno.pozdrav iz ohrida
Postovani, ukoliko nemate nikakvih problema ne vidim zabrinutost.Serumsko gvozdje nije dovoljan parametar za bilo kakvu dijagnozu, potrebno je da uradite TIBC, UIBC.
Postovani , imam 20 godina,htela sam da Vas pitam kako se nadoknadjuje dobar holesterol kojeg ja imam jako malo,a sve drugo je u granicama normale,ponekad mi se vrti u glavi a nekad i padnem u nesvest,to me jako nervira i uznemirava,da li je to zbog toga.Unapred hvala
Postovani , tesko da cete padati u nesvest zbog manje vrednosti dobrog holesterola, koji se nadoknadjuje pravilnom ishranom. Uzrok vasih tegoba je verovatno druge prirode pa morate uraditi dodatne analize. Pozdrav Dr Stanojkovic
Poštovani doktore, nadam se da ćete mi bar malo pomoći.
Naime radi se o mojoj prijateljkici koja ima sina od 4 godine i kod kojeg je uspostavljena dijagnoza "disfazija govora" iako je ranija sumnja bila autizam. Dječak još uvjek ne priča osim nekih krikova ili odredjenih slova poput ooo..ili gaga.. i tome slično. Rijetko se zainteresuje za predmete ili stvari koje mu pokažete i često se nekontrolisano smije.-Dijagnoza mu je postavljena na institutu za patologiju govora u Beogradu s tim štoi su naglasili da može biti i poremećaj sluha kao i da ne može da teško povezuje glasove i pojmove sa stvarima..pa me interesuje kako se to najbolje liječi i dal se u potpunosti osoba može osposobiti za normalan život kasnije a s obzirom na siptomatologiju i postavljenu dijagnozu? Možda nisam najbolje opisala cijeli problem al nadam se da ćete uspjeti bar nešto naslutiti iz ovih redova i dati bilo kakav savjet pošto do sad su samo svi postavljali dijegnoze a liječenje je bilo "doći će top njemu samo od sebe"
Hvala unaprijed!
Poštovana, razlika između autizma i disfazije je i kvalitativna i kvantitativana i po pitanju govora i ponašanja. Klinička slika, lečenje i prognoza su različiti. Međutim, dijagnozu je potrebno da postavi lekar, a ne logoped. Na Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora radi dr Milijana Selaković čije stručno mišljenje veoma uvažavam, stoga i njene terapijske preporuke. Takođe, pregled deteta se može obaviti na Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj, dr Nenad Rudić u Dnevnoj bolnici za decu se posebno bavi decom sa pomenutim razvojnim porermećajima. Na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u dr Subotića 6, roditelji se mogu obratiti prof.dr Aneti Lakić. Srdačno
Poštovani,
imam starije dete koje ima 7 godina,dečak.Pre 15 meseci je dobio batu,sa kojim se slaže relativno dobro,ali se dešava dosta često da kaže,da ga ne voli,zašto ga je tražio i slično.Trudim se koliko je u mojoj moći da ga ne zapostavljam, da mu posvetim pažnju,ali primećujem da gricka nokte, da besomučno češe ujede komaraca,sve dok ne napravi ranu,a tada ne da da ova zaraste,uporno na sve moje molbe da to ne radi,pozitivno odgovori,kao neće više,ali kad dođe iz vrtića vodim da je ponovo ranjav.Jako je dobro dete,pomaže mi oko bate,ali ne insistiram,ako tako sam želi.Plašim se sve se više okreće komjuteru,sedeo bi tako satima,igrao se,kad zabranim ili kažem da je dosta kreće bunjenje,gunjđanje,ponekad i suze.Kako da sa nji razgovaram,da mu se približim da to ne bude popustljivo.ali ni grubo.U septembru kreće u školu,a ja se bojim kako će da se svrti na jednom mestu,jer je nestrpljiv.Mnogo zna,ali nema vremena da sedi.Šta je ispravno?
Poštovana, iz vašeg pisma naslućujem da živite sami sa decom, a ukoliko nije tako, stičem utisak da ste porodično tako organizovani. Tata se nigde ne pominje. Ponašanje koje ste ukratko opisali ne spada u duševne (psihijatrijske) poremećaje, već se može posmatrati naučenim ponašanjem. Uslovi u kojima se ono uči mogu biti podstaknuti unutrašnjim karakteristikama (postojanje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti ("mnogo zna, nema vremena...", ne može da se svrti), a još češće kompleksnim uticajima od spolja. Niste napisali kako kažnjavate neprimereno ponašanje. Kombinaciju grickaja noktiju, besomučno češanje, bunjenje, gunđanje često viđam kod dece koja su izložena čestim zabranama i zahtevima za kontrolom kretanja, koji se nedosledno održavaju, a konsekvensce se sprovode nasumično. Zabrane trebaju biti odmorene, da imaju cilj da dete nečemu nauče a ne da kazne. Ukoliko se i kažnjava, to treba više da bude uskraćivanje koje će motivisati dete da promeni ponašanje, a ne da mu se nanese patnja. Sa druge strane, ukoliko se detetu zabrane i kazne uvedu, u njima treba biti dosledan. Nedosledost čini detetu više štete, od strogogo sprovođenje. Prvo, dete ne nauči šta sme, a šta ne. Drugo, ne uči da postoje granice i da NE postoji. Treće, stvara se kod deteta konflikt lojalnosti prema roditelju koji brani i onom koji dozvoljava. Na kraju, roditelj koji je nedosledan gubi autoritet, koji je neophodan da bi se dete učilo, a ne plašilo i čudno ponašalo. Posebno je osetljivo pitanje pomoći oko mlađeg brata, gde me zabrinjava vaš stav da može da pomogne ko želi, ali da vi ne insistirate. Tu može ležati i razlog promenljivosti emocija u vezi njega, koje inače nisu učvršćene. Detetu treba jasno staviti do znanja šta može i treba da vam pomogne, a koje stvari deca ne rade sa drugom decom (npr. deca ne nose decu, deca ne guraju mališane itd.). Polazak u školu je sigurno period kada se u život deteta uvode nova i čvršća pravila, kao i novi zahtevi. Vaša porodica sa školarcem i malim detetom će biti pred novim iskušenjima koja možete prevazići ulaganjem dodatnog truda ali i traženjem pomoći od drugih članova porodice, familije, komšilukai i stručnih osoba. Samo hrabro
Pozdrav Imam jedno pitanje..Septembra prosle godine nakon zadobijenog blagog udarca u celo osecam peckanje i blago trnjene ruku, nogu i lica (u predelu brade i lica)....Osecam i pulsiranje u stopalima..Takodje imam i neki neugodan osecaj ispod oba pazuha.Iste simptome sam imao i u predelu kicmenog stuba ali su vrmenom nestali.Javljao sam se doktorima koji su konstatovali da je doslo do blagog ukljestenja zivaca i da je to posledica peckanja i trnjena..Dijagnoza je bila poremecaj cirkulacije i emocionalna uznemnirenost..Radio sam i analize krvne slike i hormona i sve je u redu...Uzimao sam tri mesaca americke biljne preparate ali bezuspesno..Sada ne znam sta da radim.....Unapred se zahvaljujem na odgovoru...POZZZ
Odgovoreno: 02. 06. 2008.Postovani,
trnjenje ruku i nogu najverovatnije potice od spondiloticnih i diskartroticnih promena vratne i lumbosakralne kicme. Uradite ako vec niste rentgenski snimak vratne i slabinske kicme, laboratoriju sa krvnom slikom. Do tada mozete uzimati tbl.Rantudil forte 1x1 (povremeno kada su tegobe najizrazenije), drag.Beviplex 3x1 (redovno), tbl.Tetrazepam 1x1 (povremeno kada su tegobe najizrazenije). Javite se sa nalazima.
Pozdrav
napravio sam krvnu sliku.sve u redu osim serumsko Fe,bilo je sa povecanim vrednostima-61 a feritin je 71.hepar i srce se sa normalne funkcije.molim vas sta da ucinim i koje su pricine za ovo stajne u kome se nalazim.imam 25godina.molim vas sta prije da meni pomozite!hfala puno.pozdrav iz ohrida
Odgovoreno: 01. 06. 2008.Postovani, ukoliko nemate nikakvih problema ne vidim zabrinutost.Serumsko gvozdje nije dovoljan parametar za bilo kakvu dijagnozu, potrebno je da uradite TIBC, UIBC.
Postovani , imam 20 godina,htela sam da Vas pitam kako se nadoknadjuje dobar holesterol kojeg ja imam jako malo,a sve drugo je u granicama normale,ponekad mi se vrti u glavi a nekad i padnem u nesvest,to me jako nervira i uznemirava,da li je to zbog toga.Unapred hvala
Odgovoreno: 01. 06. 2008.Postovani , tesko da cete padati u nesvest zbog manje vrednosti dobrog holesterola, koji se nadoknadjuje pravilnom ishranom. Uzrok vasih tegoba je verovatno druge prirode pa morate uraditi dodatne analize. Pozdrav Dr Stanojkovic
Poštovani doktore, nadam se da ćete mi bar malo pomoći. Naime radi se o mojoj prijateljkici koja ima sina od 4 godine i kod kojeg je uspostavljena dijagnoza "disfazija govora" iako je ranija sumnja bila autizam. Dječak još uvjek ne priča osim nekih krikova ili odredjenih slova poput ooo..ili gaga.. i tome slično. Rijetko se zainteresuje za predmete ili stvari koje mu pokažete i često se nekontrolisano smije.-Dijagnoza mu je postavljena na institutu za patologiju govora u Beogradu s tim štoi su naglasili da može biti i poremećaj sluha kao i da ne može da teško povezuje glasove i pojmove sa stvarima..pa me interesuje kako se to najbolje liječi i dal se u potpunosti osoba može osposobiti za normalan život kasnije a s obzirom na siptomatologiju i postavljenu dijagnozu? Možda nisam najbolje opisala cijeli problem al nadam se da ćete uspjeti bar nešto naslutiti iz ovih redova i dati bilo kakav savjet pošto do sad su samo svi postavljali dijegnoze a liječenje je bilo "doći će top njemu samo od sebe" Hvala unaprijed!
Odgovoreno: 01. 06. 2008.Poštovana, razlika između autizma i disfazije je i kvalitativna i kvantitativana i po pitanju govora i ponašanja. Klinička slika, lečenje i prognoza su različiti. Međutim, dijagnozu je potrebno da postavi lekar, a ne logoped. Na Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora radi dr Milijana Selaković čije stručno mišljenje veoma uvažavam, stoga i njene terapijske preporuke. Takođe, pregled deteta se može obaviti na Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj, dr Nenad Rudić u Dnevnoj bolnici za decu se posebno bavi decom sa pomenutim razvojnim porermećajima. Na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u dr Subotića 6, roditelji se mogu obratiti prof.dr Aneti Lakić. Srdačno
Poštovani, imam starije dete koje ima 7 godina,dečak.Pre 15 meseci je dobio batu,sa kojim se slaže relativno dobro,ali se dešava dosta često da kaže,da ga ne voli,zašto ga je tražio i slično.Trudim se koliko je u mojoj moći da ga ne zapostavljam, da mu posvetim pažnju,ali primećujem da gricka nokte, da besomučno češe ujede komaraca,sve dok ne napravi ranu,a tada ne da da ova zaraste,uporno na sve moje molbe da to ne radi,pozitivno odgovori,kao neće više,ali kad dođe iz vrtića vodim da je ponovo ranjav.Jako je dobro dete,pomaže mi oko bate,ali ne insistiram,ako tako sam želi.Plašim se sve se više okreće komjuteru,sedeo bi tako satima,igrao se,kad zabranim ili kažem da je dosta kreće bunjenje,gunjđanje,ponekad i suze.Kako da sa nji razgovaram,da mu se približim da to ne bude popustljivo.ali ni grubo.U septembru kreće u školu,a ja se bojim kako će da se svrti na jednom mestu,jer je nestrpljiv.Mnogo zna,ali nema vremena da sedi.Šta je ispravno?
Odgovoreno: 01. 06. 2008.Poštovana, iz vašeg pisma naslućujem da živite sami sa decom, a ukoliko nije tako, stičem utisak da ste porodično tako organizovani. Tata se nigde ne pominje. Ponašanje koje ste ukratko opisali ne spada u duševne (psihijatrijske) poremećaje, već se može posmatrati naučenim ponašanjem. Uslovi u kojima se ono uči mogu biti podstaknuti unutrašnjim karakteristikama (postojanje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti ("mnogo zna, nema vremena...", ne može da se svrti), a još češće kompleksnim uticajima od spolja. Niste napisali kako kažnjavate neprimereno ponašanje. Kombinaciju grickaja noktiju, besomučno češanje, bunjenje, gunđanje često viđam kod dece koja su izložena čestim zabranama i zahtevima za kontrolom kretanja, koji se nedosledno održavaju, a konsekvensce se sprovode nasumično. Zabrane trebaju biti odmorene, da imaju cilj da dete nečemu nauče a ne da kazne. Ukoliko se i kažnjava, to treba više da bude uskraćivanje koje će motivisati dete da promeni ponašanje, a ne da mu se nanese patnja. Sa druge strane, ukoliko se detetu zabrane i kazne uvedu, u njima treba biti dosledan. Nedosledost čini detetu više štete, od strogogo sprovođenje. Prvo, dete ne nauči šta sme, a šta ne. Drugo, ne uči da postoje granice i da NE postoji. Treće, stvara se kod deteta konflikt lojalnosti prema roditelju koji brani i onom koji dozvoljava. Na kraju, roditelj koji je nedosledan gubi autoritet, koji je neophodan da bi se dete učilo, a ne plašilo i čudno ponašalo. Posebno je osetljivo pitanje pomoći oko mlađeg brata, gde me zabrinjava vaš stav da može da pomogne ko želi, ali da vi ne insistirate. Tu može ležati i razlog promenljivosti emocija u vezi njega, koje inače nisu učvršćene. Detetu treba jasno staviti do znanja šta može i treba da vam pomogne, a koje stvari deca ne rade sa drugom decom (npr. deca ne nose decu, deca ne guraju mališane itd.). Polazak u školu je sigurno period kada se u život deteta uvode nova i čvršća pravila, kao i novi zahtevi. Vaša porodica sa školarcem i malim detetom će biti pred novim iskušenjima koja možete prevazići ulaganjem dodatnog truda ali i traženjem pomoći od drugih članova porodice, familije, komšilukai i stručnih osoba. Samo hrabro
Prikazano 89986-89990 od ukupno 95714 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke