Sjorgenov sindrom kako leciti dali postoji lijek za adekvatan zivot u svijetu,sta preduzeti,sad u ovom trenutku su mi nslazi sve 1 ,i imam suvocu usta vise ponoci nego dnevnu,molim vas detaljno mi odgovorite
Poštovani, najpre je potrebno da se ispita da li imate ispravnu dijagnozu - suvoća koja je izražena više po noći nije karakteristika Sjogren sindroma. Postavljanje dijagnoze kombinuje kliničke, laboratorijske i biopsijske nalaze. Terapija zavisi od kliničke slike, tj. ispoljavanja Sjogren sindroma i nalazi se u spektru najlakših oblika koji podrazumevaju samo posmatranje pacijenta kod lekara bez ikakve terapije do davanja imunosupresivnih lekova ukoliko postoji jasan organski i/ili sistemski zahvat.
Poštovani, imam problem sa gihtom, do sada mi je napadao samo koren palca na desnoj nozi, ali sada mi je prvi put napao ceo skočni zglob. Šta da radim s'obzirom da ne smem da pijem alopurinol, zato što me je "drmnuo" verziji od njega. Traje mi već 10 dana
Ukoliko ne koristite profilaksu (prevenciju) napada gihta zbog kontraindikacija za alopurinol kod Vas bolest napreduje svojim tokom - napadi traju sve duže vremenski i zahvataju sve veći broj zglobova. Niste jasno napisali zašto ne smete da koristite alopurinol? Kod lekara proverite da li ste kandidat za febuksostat. Tada ćete dobiti i terapiju za akutizaciju hroničnog gihta.
Već nekoliko nedelja osećam jak bol i ukočenost u zglobovima šaka, naročito ujutru nakon buđenja. Ta ukočenost traje skoro sat vremena i otežava mi čak i držanje četkice za zube. Primetila sam i blagi otok na srednjim zglobovima prstiju. Kako da znam da li je u pitanju samo prolazni umor zglobova ili nešto ozbiljnije poput reumatoidnog artritisa?
Simptomi koje opisujete – a koji uključuju jutarnju ukočenost dužu od 30 minuta, oticanje malih zglobova šaka i bol koji je najintenzivniji nakon mirovanja – klinički ukazuju na inflamatorni karakter bola. Za razliku od mehaničkog bola (koji je tipičan za osteoartritis ili preopterećenje i koji se pogoršava kretanjem), inflamatorni bol prati specifičan cirkadijalni ritam: on je najizraženiji u rano jutro jer se tokom noći u zglobnoj šupljini nakupljaju inflamatorni citokini i tečnost.
Produženo trajanje jutarnje ukočenosti je jedan od ključnih dijagnostičkih kriterijuma koje koristimo u reumatologiji. Kod reumatoidnog artritisa, imuni sistem greškom napada sinovijalnu membranu zgloba, što dovodi do njenog zadebljanja (panusa) i pojačane produkcije zglobne tečnosti. Ukoliko primetite i 'vretenast' izgled prstiju, gubitak snage u stisku šake ili opštu malaksalost, neophodno je što pre uraditi laboratorijsku obradu.
Savetujem vam da uradite analize krvi na parametre zapaljenja (SE i CRP), kao i specifične imunološke testove (RF i anti-CCP antitela). Takođe, ultrazvuk zglobova može detektovati prisustvo sinovitisa (upale) i pojačanu prokrvljenost zglobne membrane čak i pre nego što se promene vide na rendgenskom snimku. Rana intervencija, u okviru 'prozora mogućnosti' (prvih 3 do 6 meseci), od presudnog je značaja za sprečavanje trajnih oštećenja zglobova i očuvanje njihove funkcije.
Poštovani,
Bol u desnom ramenu me prati već skoro pola godine prilikom određenih pokreta(npr. kad hocu da dotaknem određene tačke na leđima, kad vozim automobil pa želim da dohvatim nešto sa zadnjeg sjedišta i još dosta nekih svakodnevnih radnji kada se rotira ruka u ramenu na jednu ili drugu stranu). Navikao sam da držim ruku ispod glave kad spavam, sada jako teško pronađem položaj koji mi odgovara kad ležim na desnoj strani. U stanju mirovanja nemam bolove. Možete li mi molim Vas napisati kojim redosledom bi trebalo da uradim potrebne preglede kako bi se uspostavila pravilna dijagnoza, koji snimak bi prvo trebalo uraditi(da li rentgen, ct skener, ultrazvuk..) i ako imate još neki savjet na osnovu ovoga što sam napisao bio bih Vam izuzetno zahvalan.
Prvo je potrebno da uradite pregled reumatologa koji je ujedno i iskusni ultrasonografista - redosled je klinički pregled sa osnovnom laboratorijom (obavezno sedimentacija, CRP), potom ultrayvučni pregled ramena.
Srdačan pozdrav, ukoliko imate još pitanja rado ću Vam odgovoriti
Poštovani,
Nedavno mi je nakon pregleda kod fizijatra i reumatologa dijagnostikovan sindrom hipermobilnosti zglobova. Imam 28 godina i već duže vreme osećam bolove u kolenima i skočnim zglobovima, a često mi se dešavaju i uganuća. Rečeno mi je da su moji zglobovi „labaviji“ nego što je normalno.
Prilično sam zabrinuta jer ne razumem u potpunosti prirodu ovog stanja. Da li je ovo bolest koja se može trajno izlečiti lekovima ili operacijom? Postoji li opasnost da će se stanje pogoršavati s godinama i šta mogu sama da uradim kako bih smanjila bolove i sprečila povrede?
Poštovana, Hipermobilni sindrom (često nazivan i sindrom benigne hipermobilnosti zglobova) predstavlja stanje u kojem je obim pokreta u zglobovima veći od uobičajenog anatomskog proseka. To se dešava zbog veće rastegljivosti vezivnog tkiva (kolagena) koje izgrađuje ligamente i zglobne čaure. Da li se stanje može izlečiti? Važno je razumeti da hipermobilnost nije „bolest“ u klasičnom smislu reči, već specifična varijacija u sastavu vašeg vezivnog tkiva. S obzirom na to da je genetski uslovljena, ona se ne može „izlečiti“ lekovima u smislu da tkivo prestane da bude elastično. Međutim, simptomi se mogu veoma uspešno kontrolisati, a kvalitet života održati na visokom nivou. Iako ne postoji pilula koja će učvrstiti ligamente, cilj terapije je da mišići preuzmu ulogu stabilizatora koju ligamenti ne obavljaju dovoljno efikasno. Kineziterapija (Targetirane vežbe): Ovo je zlatni standard. Fokus nije na istezanju (koje vam je urođeno), već na jačanju mišića oko zglobova (kvadricepsi, mišići jezgra, stabilizatori skočnog zgloba). Što su mišići jači, zglobovi su stabilniji i manje podložni mikropovredama i bolu. Propriocepcija: Vežbe ravnoteže pomažu vašem telu da bolje „oseti“ položaj zgloba u prostoru, čime se drastično smanjuje broj uganuća. Prilagođavanje fizičke aktivnosti: Preporučuju se sportovi niskog intenziteta poput plivanja ili pilatesa, dok bi aktivnosti sa naglim promenama pravca ili ekstremnim istezanjem trebalo izbegavati ili modifikovati. Kontrola bola: U fazama pogoršanja mogu se koristiti analgetici ili lokalni gelovi, ali oni su samo pomoćno sredstvo, a ne trajno rešenje. Prognoza: Dobra vest je da se kod mnogih pacijenata tegobe smanjuju s godinama, jer tkiva prirodno postaju nešto kruća tokom procesa starenja. Ključno je da ne dopustite da vas dijagnoza obeshrabri – uz pravilno vođeno jačanje muskulature, većina ljudi sa ovim sindromom vodi potpuno normalan i aktivan život.
Sjorgenov sindrom kako leciti dali postoji lijek za adekvatan zivot u svijetu,sta preduzeti,sad u ovom trenutku su mi nslazi sve 1 ,i imam suvocu usta vise ponoci nego dnevnu,molim vas detaljno mi odgovorite
Odgovoreno: 11. 05. 2026.Poštovani, najpre je potrebno da se ispita da li imate ispravnu dijagnozu - suvoća koja je izražena više po noći nije karakteristika Sjogren sindroma. Postavljanje dijagnoze kombinuje kliničke, laboratorijske i biopsijske nalaze. Terapija zavisi od kliničke slike, tj. ispoljavanja Sjogren sindroma i nalazi se u spektru najlakših oblika koji podrazumevaju samo posmatranje pacijenta kod lekara bez ikakve terapije do davanja imunosupresivnih lekova ukoliko postoji jasan organski i/ili sistemski zahvat.
Srdačan pozdrav
Poštovani, imam problem sa gihtom, do sada mi je napadao samo koren palca na desnoj nozi, ali sada mi je prvi put napao ceo skočni zglob. Šta da radim s'obzirom da ne smem da pijem alopurinol, zato što me je "drmnuo" verziji od njega. Traje mi već 10 dana
Odgovoreno: 27. 04. 2026.Poštovani,
Ukoliko ne koristite profilaksu (prevenciju) napada gihta zbog kontraindikacija za alopurinol kod Vas bolest napreduje svojim tokom - napadi traju sve duže vremenski i zahvataju sve veći broj zglobova. Niste jasno napisali zašto ne smete da koristite alopurinol? Kod lekara proverite da li ste kandidat za febuksostat. Tada ćete dobiti i terapiju za akutizaciju hroničnog gihta.
Srdačan pozdrav
Već nekoliko nedelja osećam jak bol i ukočenost u zglobovima šaka, naročito ujutru nakon buđenja. Ta ukočenost traje skoro sat vremena i otežava mi čak i držanje četkice za zube. Primetila sam i blagi otok na srednjim zglobovima prstiju. Kako da znam da li je u pitanju samo prolazni umor zglobova ili nešto ozbiljnije poput reumatoidnog artritisa?
Odgovoreno: 24. 04. 2026.Simptomi koje opisujete – a koji uključuju jutarnju ukočenost dužu od 30 minuta, oticanje malih zglobova šaka i bol koji je najintenzivniji nakon mirovanja – klinički ukazuju na inflamatorni karakter bola. Za razliku od mehaničkog bola (koji je tipičan za osteoartritis ili preopterećenje i koji se pogoršava kretanjem), inflamatorni bol prati specifičan cirkadijalni ritam: on je najizraženiji u rano jutro jer se tokom noći u zglobnoj šupljini nakupljaju inflamatorni citokini i tečnost.
Produženo trajanje jutarnje ukočenosti je jedan od ključnih dijagnostičkih kriterijuma koje koristimo u reumatologiji. Kod reumatoidnog artritisa, imuni sistem greškom napada sinovijalnu membranu zgloba, što dovodi do njenog zadebljanja (panusa) i pojačane produkcije zglobne tečnosti. Ukoliko primetite i 'vretenast' izgled prstiju, gubitak snage u stisku šake ili opštu malaksalost, neophodno je što pre uraditi laboratorijsku obradu.
Savetujem vam da uradite analize krvi na parametre zapaljenja (SE i CRP), kao i specifične imunološke testove (RF i anti-CCP antitela). Takođe, ultrazvuk zglobova može detektovati prisustvo sinovitisa (upale) i pojačanu prokrvljenost zglobne membrane čak i pre nego što se promene vide na rendgenskom snimku. Rana intervencija, u okviru 'prozora mogućnosti' (prvih 3 do 6 meseci), od presudnog je značaja za sprečavanje trajnih oštećenja zglobova i očuvanje njihove funkcije.
Poštovani, Bol u desnom ramenu me prati već skoro pola godine prilikom određenih pokreta(npr. kad hocu da dotaknem određene tačke na leđima, kad vozim automobil pa želim da dohvatim nešto sa zadnjeg sjedišta i još dosta nekih svakodnevnih radnji kada se rotira ruka u ramenu na jednu ili drugu stranu). Navikao sam da držim ruku ispod glave kad spavam, sada jako teško pronađem položaj koji mi odgovara kad ležim na desnoj strani. U stanju mirovanja nemam bolove. Možete li mi molim Vas napisati kojim redosledom bi trebalo da uradim potrebne preglede kako bi se uspostavila pravilna dijagnoza, koji snimak bi prvo trebalo uraditi(da li rentgen, ct skener, ultrazvuk..) i ako imate još neki savjet na osnovu ovoga što sam napisao bio bih Vam izuzetno zahvalan.
Odgovoreno: 24. 04. 2026.Poštovanje,
Prvo je potrebno da uradite pregled reumatologa koji je ujedno i iskusni ultrasonografista - redosled je klinički pregled sa osnovnom laboratorijom (obavezno sedimentacija, CRP), potom ultrayvučni pregled ramena.
Srdačan pozdrav, ukoliko imate još pitanja rado ću Vam odgovoriti
Poštovani, Nedavno mi je nakon pregleda kod fizijatra i reumatologa dijagnostikovan sindrom hipermobilnosti zglobova. Imam 28 godina i već duže vreme osećam bolove u kolenima i skočnim zglobovima, a često mi se dešavaju i uganuća. Rečeno mi je da su moji zglobovi „labaviji“ nego što je normalno.
Prilično sam zabrinuta jer ne razumem u potpunosti prirodu ovog stanja. Da li je ovo bolest koja se može trajno izlečiti lekovima ili operacijom? Postoji li opasnost da će se stanje pogoršavati s godinama i šta mogu sama da uradim kako bih smanjila bolove i sprečila povrede?
Unapred hvala na odgovoru.
Odgovoreno: 17. 04. 2026.Poštovana, Hipermobilni sindrom (često nazivan i sindrom benigne hipermobilnosti zglobova) predstavlja stanje u kojem je obim pokreta u zglobovima veći od uobičajenog anatomskog proseka. To se dešava zbog veće rastegljivosti vezivnog tkiva (kolagena) koje izgrađuje ligamente i zglobne čaure. Da li se stanje može izlečiti? Važno je razumeti da hipermobilnost nije „bolest“ u klasičnom smislu reči, već specifična varijacija u sastavu vašeg vezivnog tkiva. S obzirom na to da je genetski uslovljena, ona se ne može „izlečiti“ lekovima u smislu da tkivo prestane da bude elastično. Međutim, simptomi se mogu veoma uspešno kontrolisati, a kvalitet života održati na visokom nivou. Iako ne postoji pilula koja će učvrstiti ligamente, cilj terapije je da mišići preuzmu ulogu stabilizatora koju ligamenti ne obavljaju dovoljno efikasno. Kineziterapija (Targetirane vežbe): Ovo je zlatni standard. Fokus nije na istezanju (koje vam je urođeno), već na jačanju mišića oko zglobova (kvadricepsi, mišići jezgra, stabilizatori skočnog zgloba). Što su mišići jači, zglobovi su stabilniji i manje podložni mikropovredama i bolu. Propriocepcija: Vežbe ravnoteže pomažu vašem telu da bolje „oseti“ položaj zgloba u prostoru, čime se drastično smanjuje broj uganuća. Prilagođavanje fizičke aktivnosti: Preporučuju se sportovi niskog intenziteta poput plivanja ili pilatesa, dok bi aktivnosti sa naglim promenama pravca ili ekstremnim istezanjem trebalo izbegavati ili modifikovati. Kontrola bola: U fazama pogoršanja mogu se koristiti analgetici ili lokalni gelovi, ali oni su samo pomoćno sredstvo, a ne trajno rešenje. Prognoza: Dobra vest je da se kod mnogih pacijenata tegobe smanjuju s godinama, jer tkiva prirodno postaju nešto kruća tokom procesa starenja. Ključno je da ne dopustite da vas dijagnoza obeshrabri – uz pravilno vođeno jačanje muskulature, većina ljudi sa ovim sindromom vodi potpuno normalan i aktivan život.
Prikazano 1-5 od ukupno 387 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke