Postovani, hvala vam na odgovoru za prevremeni otkucaj srca, extrasistole. U pitanju su komorske extrasistole. Uopste ne pijem alkohol, kafu i ne pusim, zivim sto zdravije ali sam se hranio nezdravo. Sada sam promenio ishranu. Stresa imam ali to mi je u sklopu posla, ne mogu da promenim. Pitanje za vas je posto vidim da su otkucaju normalni ili intervali, samo je u pitanju prevremeni otkucaj, kakva je prognoza, da li moze vremenom da se poveca broj extrasistola ili pauza izmedju prevremenih otkucaja da bude veca da dovede do sinkope? Drugo pitanje je molim vas da li mozete da mi preporucite neku knjigu koja se bavi proucavanjem ovakvih aritmija, da li postoji takva knjiga?
Poštovani, Važno je da znamo ukupan broj komorskih ekstrasistola (ves) tokom dana, kao i da li postoje posebni oblici javljanja. Njihov broj u daljoj prognozi zavisi od uzročnika i najčešće se smanjuje ili potpuno nestaju ako se uzročnik ukloni. Jedan manji broj tokom dana nije problematičan, mi ne nastojimo da ih terapijom potpuno eliminišemo. Teoretski, ali i u praksi, ekstrasistole mogu da dovedu do sinkope, ako se javi njihov veći broj jedna za drugom, takozvana komorska tahikardija,
najbolje da se ponovi holter ekg-a pa da se vidi broj ves, kada su česšće, dali postoje parovi i tripleti (2 i 3 vezane) pa da se odluči o daljoj terapiji. Što se tiče knjiga o ekstrasistolama, postoje poglavlja u svakom udžbeniku kardiologije, ali i na internetu, ali je većina namenjena lekarima. Postoji i nekoliko američkih sajtova na kojima lekari odgovaraju na pitanja pacijenata i predlažu dalje mere.
dr milan mijailović Pozdrav
Vec par meseci imam bol na levoj strani u predelu srca, bol je na dodir tj pritisak u odredjenoj tacki i vise je probadanje, takodje i u tom levom ramenu u predelu lopatice je ponekad prisutan i vratu. . . Radio sam skener srca i ultrazvuk i sve je u redu, misljenje lekara je da nije u pitanju srce a ni pluca, me djutim bol je i dalje tu. . . Molio bih za savet i misljenje, hvala
Poštovani, Bol je mišićno-koštanog porekla, najbolje da se javite neurologu i fizijatru radi dalje dijagnostike i terapije.
dr milan mijailović Pozdrav
Najbolje da se javite svom kardiologu, koji će verovatno da promeni terapiju. Poželjno one koji se izlučuju putem bubrega. Niste napisali ni koje lekove pijete niti vrednosti transaminaza.
Postovani, pre nekoliko godina pronadjena mi je aritmija, imam 27 godina, muskarac sam. Radi se o preveremenim otkucajima srca, tzv. Ekstrasistolama. Holter je pokazao oko 12000 prevremenih otkucaja nekada nakog dva normalnog a nekada nakon tri normalna otkucaja srca. Interesantno je to sto posmatrajuci vidim da srce pre vremena otkuca i onda napravi pauzu u onolikom razmaku koliko bi bio ritmican sledeci otkucaj i onda nastavi normalno. Antiaritmici propafen i kratko vreme amiodaron nisu pomogli, magnezijum i coq10 isto nisu pomogli. Betablokatore ne zelim da pijem jer koliko vidim to ne resava uzrok vec samo simptome, a srce mi ne kuca ubrzano i nemaem visok pritisak. Postao sam vrlo frustriran jer niko ne moze da mi da tacan razlog zasto se ovako srce ponasa? Nesto remeti rad srca i tera sinusni cvor i av cvor da otkuca pre vremena i onda nastavi normalno? Citajuci sam nisam nasao na resenje ovog problema ali jos uvek tragam. Pominje se balans elektrolita, koji je dobar test i sta treba da uradim od elektrolita? Sta to nadrazuje nervni sistem ili hormone da ometaju otkucaj srca?? Da li je moguce da hrana remeti rad srca?
Poštovani, Postoji više uzroka artimije (niste napisali da li su pretkomorske ili komorske) , počevši od benignih tipa poremećaja elektrolita, hijatus hernije, stresa, preteranog unosa kofeina i nikotina, virusnih infekcija pa do ozbiljnih poremećaja srčanog mišića. Često ne možemo da otkrijemo pravi uzrok pa preporučimo simptomastku terapiju vodeći računa o godinama uslovima života i navikama, opštim zdravstvenim stanjem i stanjem kardiovaskularnog sistema. Detaljno kardiološko ispitivanje može da pomogne u otkrivanju etiologije pa je najbolje da se o tome dogovite sa vašim kardiologom.
dr milan mijailović Pozdrav
Poštovani, da li simptomi prolapsa mitralnog zaliska mogu vremenom prestati? Kako da znam da li je stečeno ili urođeno, doktor mi to nije rekao, ceo život mi se javljaju retka probadanja ali trenirala sam 5 godina intenzivno odbojku i nikad mi nije predstavljalo problem. Na redovnim pregledim rekli su mi da imam male aritmije i upitali me da li sam imala problema sa srcem. Tada, pre 2 godine sam prestala da treniram jer sam se uplašila zbog tih aritmija. Ekg je bio uredan i na uz srca dečiji kardiolog mi je rekao da imam veći protok krvi šta god to značilo ali da to ne bi trebalo da predstavlja problem. Godinu dana nakon toga krenulo je lupanje srca, anksioznost (postoje situacije koje su za mene bile stresne) , i tada sam se javila internisti - kardiologu i rekao mi je za pmz sa mr 1+2- i ništa više. Da li stepen mr može da porase? Da li treba da brinem oko toga ili mogu živeti normalno. Hvala unapred
Poštovana, Prolaps mitralnog zaliska, u većini slučajeva, predstavlja benigno stanje. Povremeno daje osećaj nelagodnosti u grudima, ubrzan srčani rad. Pogoršava se kada postoje stresne situacije, hroničan premor, preteran unos kofeina i nikotina, pri promeni vremena. Sam prolaps se ne pogoršava vremenom, to je urođeno stanje. Vi treba da živite normalno, što manje razmišljate o tome i da idete na rekreaciju. Izbegavajte ekstremne fizičke napore, redovno lečite respiratorne infekcije. Zavisno od kliničkog stanja možete da uzimate magnezijum, a po potrrebi vaš lekar može da propiše male doze propranolola.
dr milan mijailović Pozdrav
Važno je da znamo ukupan broj komorskih ekstrasistola (ves) tokom dana, kao i da li postoje posebni oblici javljanja. Njihov broj u daljoj prognozi zavisi od uzročnika i najčešće se smanjuje ili potpuno nestaju ako se uzročnik ukloni. Jedan manji broj tokom dana nije problematičan, mi ne nastojimo da ih terapijom potpuno eliminišemo. Teoretski, ali i u praksi, ekstrasistole mogu da dovedu do sinkope, ako se javi njihov veći broj jedna za drugom, takozvana komorska tahikardija,
najbolje da se ponovi holter ekg-a pa da se vidi broj ves, kada su česšće, dali postoje parovi i tripleti (2 i 3 vezane) pa da se odluči o daljoj terapiji. Što se tiče knjiga o ekstrasistolama, postoje poglavlja u svakom udžbeniku kardiologije, ali i na internetu, ali je većina namenjena lekarima. Postoji i nekoliko američkih sajtova na kojima lekari odgovaraju na pitanja pacijenata i predlažu dalje mere.
dr milan mijailović
Pozdrav
Bol je mišićno-koštanog porekla, najbolje da se javite neurologu i fizijatru radi dalje dijagnostike i terapije.
dr milan mijailović
Pozdrav
Postoji više uzroka artimije (niste napisali da li su pretkomorske ili komorske) , počevši od benignih tipa poremećaja elektrolita, hijatus hernije, stresa, preteranog unosa kofeina i nikotina, virusnih infekcija pa do ozbiljnih poremećaja srčanog mišića. Često ne možemo da otkrijemo pravi uzrok pa preporučimo simptomastku terapiju vodeći računa o godinama uslovima života i navikama, opštim zdravstvenim stanjem i stanjem kardiovaskularnog sistema. Detaljno kardiološko ispitivanje može da pomogne u otkrivanju etiologije pa je najbolje da se o tome dogovite sa vašim kardiologom.
dr milan mijailović
Pozdrav
Prolaps mitralnog zaliska, u većini slučajeva, predstavlja benigno stanje. Povremeno daje osećaj nelagodnosti u grudima, ubrzan srčani rad. Pogoršava se kada postoje stresne situacije, hroničan premor, preteran unos kofeina i nikotina, pri promeni vremena. Sam prolaps se ne pogoršava vremenom, to je urođeno stanje. Vi treba da živite normalno, što manje razmišljate o tome i da idete na rekreaciju. Izbegavajte ekstremne fizičke napore, redovno lečite respiratorne infekcije. Zavisno od kliničkog stanja možete da uzimate magnezijum, a po potrrebi vaš lekar može da propiše male doze propranolola.
dr milan mijailović
Pozdrav
Prikazano 471-475 od ukupno 2924 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke