28. 09. 2006. Godine uradjena mi je revaskularizacija miokarda: lad-lima (leva arterija mammaria interna) i dvostruki aortokoronarni bajpas acd uz endarteriektomiju u duzini od 8cm pd, pl i na cx-0m1 uz resekciju periaortnog spleta. Od tearpije uzimam presolol 100mg, 2x po 1/4, amiodaron, sortis i aspirin protect. Sada mi se javlja sinusna bradikardija (42 otkucaja u minuti) . Da li moze presolol da se smanji na 1/4 dnevno ili da se zameni nekim drugim beta-blokatorom? Od nalaza saljem vam zadnji izvestaj holtera koji je radjen 5. 03. 2009. Tokom 24 casovnog holter ekg monitoringa registruje se sinusni ritam, minimalna frekvenca 43/min, maksimalna 99/min, prosecna 56/min. Registruju se veoma retke pojedinacne ves (19/24h) . Jedna sves. Bez signifikantnih promena st spojnice i t talasa. U prepodnevnim casovima se registruje kratka salva sinusne bradikardije minimalne frekvence 32/min. Zadnji ehokardiografski nalaz: ao-3. 8 la-3. 7 ao/v-2 la/ao-0. 97 et-0. 344 aml: de 2 "a" + rvidd (ivs) 1 lvids 4. 2 lvidd-6. 3 lpvw-1 ef-48% sf-25% ao (vmax) 1. 2 vm (vmax) 0. 8 mr-+1
Poštovani, Uz konsultaciju sa vašim kardiologom možete smanjiti beta blokator i onda ponoviti holter da se razreši da li imate indikaciju za stalni pejsmejker. Ovaj holter koji ste opisali sa frekvencom 32 u budnom stanju je indikacija za stalni pejsmejker. Pozdrav
Postovani doktore, imam 32 godine, u poslednjih mesec dana sam imao dva napada panike, kada sam imao prvi, uradjena su mi 3 ekg-a u hitmoj, da bi me zatim uputili u kbc zvezdara. Gde mi je uradjen 4-ti, doktorka (kardiolog) se zacudila zasto su me uopste poslali kod nje i rekla da je samnom sve u redu i da su mi sva 4 ekg-a ista, tacnije da nemam razloga za brigu i rekli su mi da pijem leksilijum. Posle drugog napada, 5 ekg mi je takodje bio isti. Inace se redovno bavim sportom, tacnije voznja biciklom. Da napomenem, pritisak mi je 130-80, 120-80, kako kad, inace uradio sam i laboratoriju, rezultati sjajni, osim holesterola koji je 5. 37 kreatinin koji je 95, da kazem jos da su mi trigliceridi 0. 88. Ono sto zapravo zelim da pitam je sledece. . . Poslednjih par dana, osetim neko ziganje u levom ramenu, ispod levog pazduha, ponekada peckanje u ruci, saci tacnije. . . Pa me interesuje vase misljenje, da li bih trebao uraditi jos neke analize kod kardiologa? Unapred zahvalan.
Poštovani, Napad panike nikada ne može biti prijatelj a verovatno je najvažnije otkuda ti napadi. Sa 32 godine ste prilično sigurni da je kardiovaskularni sistem ok ali tegobe kao gušenje, lupanje srca ili bolovi negde u grudima će uvek skrenuti pacijentu pažnju na srce. Rezultati krvi su dobri i fikusirajte se pre svega na razlog panike. Pozdrav
Poštovani,
Želeo bih da čujem Vaše mišljenje. Često tj. skoro svaki dan osetim
žestoko probadanje na levoj strani grudnog koša koje ponekad traje par sekundi, minut, a nekad i celu noć. I tako već 10 godina. Bilo da se krećem, sedim, ležim, samo od jednom krene da žiga. Osetim kao da mi srce lupa toliko jako, kao da hoće da iskoči. Radio sam nekoliko puta ekg na kojem je pisalo
wpw sindrom i još nešto vezano za arteriju, zaboravio sam. Doktori mi kažu da nije ništa, a mene i dalje probada, ne mogu da pravilno udahnem, pa bi želeo neko da mi obrazloži zašto mi se to dešava i šta raditi po tom pitanju.
Unapred hvala
Poštovani, Probadanje koje opisujete zaista ne liči na kardiološki problem ako imate wpw to bi trebalo ispitati. Kod te bolesti su najopasniji
napadi ubrzanog rada srca, preko 160 u minuti. Možda su
reumatske smetnje u pitanju.
Pozdrav
Poštovani,
Imam
problem sa ubrzanim radom srca koji datira još od osnovne škole (da se sećam). Naime, primetila sam da kada se bavim pojačanom (ne preterano) fizičkom aktivnošću, ili kada sam uzbuđena, pri toplom vremenu, pri naglom pokretu tela, dobijem
jako ubrzano lupanje srca, koje mi prestane kada legnem, smirim se. To me dosta ograničava u rekreaciji jer ne mogu da nađem sport koji mi odgovara. Bila sam na uz srca, prvo kod jedne dr koja mi je rekla da imam
susp. Baloniranje pr. Mitralnog i tric. Kuspisa uz susp. Prolaps. Poslala me je kod profesora iz N. Sada koji važi za najboljeg za uz srca koji mi je rekao da mi je eho nalaz noramlana i da nemam gore navedeno. Rađen je i holter i ekg u miru i sve je bilo ok. Da li ovo moje stanje zahteva neku terapiju, koja bi mi eventualno olakšala tegobe? Naučila sam da budem oprezna u tim situacijama, da li je sport za mene zabranjen, da li ta tahikardija može da u nekoj starijoj dobi (sada imam 30 godina) dovede do nekog ozbiljnijeg stanja?
Unapred hvala
Poštovana,
Ako je eho srca normalan, onda je terapija nepotrebna.
Lupanje srca može biti i stvar
nedostatka kondicije koja bi se morala polako sticati, najbolje laganim trčanjem na sve duže staze, eventualno dizanjem malih težina u brzim serijama. Nema razloga da mislite na reakciju u starijoj dobi.
Pozdrav
Poštovani,
Ako je ultrazvuk srca u redu da li treba raditi
test opterećenja da bi se ustanovilo
postajanje angine pektoris i koje su još metode dijagnostike ove bolesti.
Hvala unapred.
Poštovana, Eho srca nije osetljiv da pokaže
prisustvo angine pectoris, već treba uraditi test opterećenja.
Stres eho je kombinacija ergo testa i ehoa srca. Ako su ovi testovi pozitivni, onda koronarografija.
Pozdrav
Uz konsultaciju sa vašim kardiologom možete smanjiti beta blokator i onda ponoviti holter da se razreši da li imate indikaciju za stalni pejsmejker. Ovaj holter koji ste opisali sa frekvencom 32 u budnom stanju je indikacija za stalni pejsmejker.
Pozdrav
Napad panike nikada ne može biti prijatelj a verovatno je najvažnije otkuda ti napadi. Sa 32 godine ste prilično sigurni da je kardiovaskularni sistem ok ali tegobe kao gušenje, lupanje srca ili bolovi negde u grudima će uvek skrenuti pacijentu pažnju na srce. Rezultati krvi su dobri i fikusirajte se pre svega na razlog panike.
Pozdrav
Želeo bih da čujem Vaše mišljenje. Često tj. skoro svaki dan osetim žestoko probadanje na levoj strani grudnog koša koje ponekad traje par sekundi, minut, a nekad i celu noć. I tako već 10 godina. Bilo da se krećem, sedim, ležim, samo od jednom krene da žiga. Osetim kao da mi srce lupa toliko jako, kao da hoće da iskoči. Radio sam nekoliko puta ekg na kojem je pisalo wpw sindrom i još nešto vezano za arteriju, zaboravio sam. Doktori mi kažu da nije ništa, a mene i dalje probada, ne mogu da pravilno udahnem, pa bi želeo neko da mi obrazloži zašto mi se to dešava i šta raditi po tom pitanju.
Unapred hvala
Probadanje koje opisujete zaista ne liči na kardiološki problem ako imate wpw to bi trebalo ispitati. Kod te bolesti su najopasniji napadi ubrzanog rada srca, preko 160 u minuti. Možda su reumatske smetnje u pitanju.
Pozdrav
Imam problem sa ubrzanim radom srca koji datira još od osnovne škole (da se sećam). Naime, primetila sam da kada se bavim pojačanom (ne preterano) fizičkom aktivnošću, ili kada sam uzbuđena, pri toplom vremenu, pri naglom pokretu tela, dobijem jako ubrzano lupanje srca, koje mi prestane kada legnem, smirim se. To me dosta ograničava u rekreaciji jer ne mogu da nađem sport koji mi odgovara. Bila sam na uz srca, prvo kod jedne dr koja mi je rekla da imam susp. Baloniranje pr. Mitralnog i tric. Kuspisa uz susp. Prolaps. Poslala me je kod profesora iz N. Sada koji važi za najboljeg za uz srca koji mi je rekao da mi je eho nalaz noramlana i da nemam gore navedeno. Rađen je i holter i ekg u miru i sve je bilo ok. Da li ovo moje stanje zahteva neku terapiju, koja bi mi eventualno olakšala tegobe? Naučila sam da budem oprezna u tim situacijama, da li je sport za mene zabranjen, da li ta tahikardija može da u nekoj starijoj dobi (sada imam 30 godina) dovede do nekog ozbiljnijeg stanja?
Unapred hvala
Ako je eho srca normalan, onda je terapija nepotrebna. Lupanje srca može biti i stvar nedostatka kondicije koja bi se morala polako sticati, najbolje laganim trčanjem na sve duže staze, eventualno dizanjem malih težina u brzim serijama. Nema razloga da mislite na reakciju u starijoj dobi.
Pozdrav
Ako je ultrazvuk srca u redu da li treba raditi test opterećenja da bi se ustanovilo postajanje angine pektoris i koje su još metode dijagnostike ove bolesti.
Hvala unapred.
Eho srca nije osetljiv da pokaže prisustvo angine pectoris, već treba uraditi test opterećenja. Stres eho je kombinacija ergo testa i ehoa srca. Ako su ovi testovi pozitivni, onda koronarografija.
Pozdrav
Prikazano 1561-1565 od ukupno 2922 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke