Poštovani,
septembra 2006.god.moj otac je imao moždani udar. Dg; Hemipresis l.sin. Po preporuci neuropsihijatra primao je 7 dana infuziju Nacl sol 500,0 +B1+B6+C+ampula aminophillina. I pored redovnih kontrola kardiologa, neuropsihijatra i terapije enalaprilom, redizorkom, bensedinom, on ima veoma jake i česte vrtoglavice.
Da li su potrebna neka snimanja glave, šta bi ste nam Vi preporučili?
Unapred hvala i pozdrav.
Poštovana,
zar snimanja nisu urađena odmah, na početku? Treba da uradi CT mozga, dopler krvnih sudova vrata, laboratoriju sa krvnom slikom. Kakav mu je krvni pritisak, puls (broj otkucaja) i kardiološki nalaz (da li ima absolutnu aritmiju - preskakanje srca)? Da li boluje od još nekih oboljenja (diabet, hiperlipidemija). Odgovorite mi da bih Vam preporučio terapiju.
Pozdrav
Poštovani,
vezano za odgovor od 13.07.2008., pošto sam u međuvremenu uradila EMNG, a vezano za bol u desnoj nozi rezultat je sledeći: nalaz pokazuje leziju korenova L5 i S1 obostrano, izraženije desno, bez znakova sveže denervacije.
Da li se to leči ili može samo da se zaleči nekim terapijama?
Poštovana,
naravno, kao i sve na kičmi u velikoj meri se može lečiti, tj.zalečiti. Preporučujem tbl.Rantudil forte 2x1, tbl.Sirdalud 4mg 2x1 i rehabilitaciju uz odgovoran odnos prema kičmenom stubu (izbegavanje dizanja tereta, spavanje na što tvrđem krevetu, često presvlačenje, a ne sušenje znoja na telu.
Pozdrav
Već 3 godine povremeno mi se javi upala mokraćnih kanala i tada pijem antibiotike. Upala traje 4-5 dana. Zanima me da li i kako mogu da se potpuno izlečim i da se ne javi više nikad, jer sam čula da tokom trudnoće mogu da se jave neke komplikacije ukoliko se tada javi.
Unapred zahvalna
Ukoliko se javi za vreme trudnoće takođe se leči AB. Uzrok je prodiranje bakterija iz debelog creva u vaginu, a iz nje u mokraćni kanal i bešiku. Može se javljati i nakon seksualnog odnosa. Potrebno je uraditi UZ bubrega i bešike da bi se isključile neke anomalije urinarnih puteva. Prevencija se sprovodi antibioticima, u zavisnosti od uzroka.
dr Vojinov
Poštovani,
Bolest je nasledna, po pravilu se dominantno nasleđuje i izuzetno se može javiti u osoba koje su imale zdrave roditelje. Najčešće počinje u četvrtoj ili petoj deceniji, ali je moguća pojava i u detinjstvu. Kod starijih bolest sporije napreduje. Klinička slika ima dve osnovne komponente - nevoljne pokrete i psihičke promene. Međutim, ove promene se ne moraju javiti istovremeno niti moraju biti istog intenziteta. Horeični pokreti (drhtanje, klimanje mišića) prvo zahvataju ruke i lice, da bi kasnije obuhvatili celokupnu muskulaturu. Govor postaje dizartričan i eksplozivan. Kod rigidne forme sa akinezijom klinička slika odgovara parkinsonizmu. Češće se javlja kod dece, ali se vidi i u odmakloj bolesti, posle horeične faze. Od psihičkih promena u ranijoj fazi se javljaju karakterne promene i izmene emocionalnog života. Mogu biti sumnjičavi, impulsivni, razdražljivi, ekscentrični ili depresivni. Ranije ili kasnije počinje intelektualno propadanje, ali ono ne mora da bude tako izraženo. Demencija kod ove bolesti se navodi kao prototip tzv. subkortikalnih demencija čije su osnovne karakteristike teško oštećenje pamćenja, smanjenje frontalnih egzekutivnih sposobnosti kao i vizuoprostorne i perceptivne moći, apatija, inercija, bradipsihija. Ovi se bolesnici često povređuju i neki umiru od subduralnog hematoma. Inače, bolest je progresivna i u proseku završava letalno za 15 godina.
Nažalost, ne postoji lečenje koje može da uspori ili zaustavi bolest, niti da utiče na već razvijene kognitivne ispade. Zato je terapija usmerena na poboljšanje motornih, emocionalnih i psihotičnih poremećaja.
Lek izbora za horeične pokrete je haloperidol. Horeične pokrete treba suzbijati tek kada postanu izraženi i kada ometaju motoriku bolesnika jer neželjeni efekti neuroleptika mogu biti neprijatni. Emocionalni i psihotični poremećaji mogu se lečiti i drugim antipsihoticima, a koriste se i sedativi i antidepresivni lekovi.
Novija saopštenja ukazuju da Rilusol može da dovede do trajnijeg poboljšanja psihomotorne brzine i ponašanja ovih bolesnika. Grupa francuskih naučnika ispituje dve nove genske terapije koje bi se koristile u suzbijanju Hantingtonove bolesti, naslednog neurodegenerativnog oboljenja, koje je danas neizlečivo.
Prva tehnika, koju proučava grupa naučnika iz Komesarijata za atomsku energiju, je korišćenje "neurozaštitnog" molekula, zvanog "cilijarni neurotrofni faktor" (CNTF), koji bi pomogao mozgu da se zaštiti od degenerativnih efekata Hantingtonove bolesti. Drugi, eksperimentalniji pristup je dezaktiviranje gena koji je izazivač bolesti uz pomoć virusnog vektora.
Pozdrav
Čitao sam o proširenoj veni u testisu i mislim da je imam, jer se prijemećuje čak i na oko bez pregleda. Naime, imam 30 god. i dvoje dece tako da mi nije smetalo ništa za potomstvo, ali razmišljam se o tome da je operišem, jer ne znam koje mogu biti posledice ako se to uopšte ne bude diralo (da ne bude kasno), jer sam čuo da operacija nije ništa strašna i da je rutinska.
Ne treba je operisati. Indikacija za operaciju je loš spermogram. Pošto imate dvoje dece nema potrebe za operacijom. Posledice za Vas nisu značajne.
dr Vojinov
Poštovani,
Odgovoreno: 18. 09. 2008.septembra 2006.god.moj otac je imao moždani udar. Dg; Hemipresis l.sin. Po preporuci neuropsihijatra primao je 7 dana infuziju Nacl sol 500,0 +B1+B6+C+ampula aminophillina. I pored redovnih kontrola kardiologa, neuropsihijatra i terapije enalaprilom, redizorkom, bensedinom, on ima veoma jake i česte vrtoglavice.
Da li su potrebna neka snimanja glave, šta bi ste nam Vi preporučili?
Unapred hvala i pozdrav.
Poštovana,
zar snimanja nisu urađena odmah, na početku? Treba da uradi CT mozga, dopler krvnih sudova vrata, laboratoriju sa krvnom slikom. Kakav mu je krvni pritisak, puls (broj otkucaja) i kardiološki nalaz (da li ima absolutnu aritmiju - preskakanje srca)? Da li boluje od još nekih oboljenja (diabet, hiperlipidemija). Odgovorite mi da bih Vam preporučio terapiju.
Pozdrav
Poštovani,
Odgovoreno: 18. 09. 2008.vezano za odgovor od 13.07.2008., pošto sam u međuvremenu uradila EMNG, a vezano za bol u desnoj nozi rezultat je sledeći: nalaz pokazuje leziju korenova L5 i S1 obostrano, izraženije desno, bez znakova sveže denervacije.
Da li se to leči ili može samo da se zaleči nekim terapijama?
Poštovana,
naravno, kao i sve na kičmi u velikoj meri se može lečiti, tj.zalečiti. Preporučujem tbl.Rantudil forte 2x1, tbl.Sirdalud 4mg 2x1 i rehabilitaciju uz odgovoran odnos prema kičmenom stubu (izbegavanje dizanja tereta, spavanje na što tvrđem krevetu, često presvlačenje, a ne sušenje znoja na telu.
Pozdrav
Već 3 godine povremeno mi se javi upala mokraćnih kanala i tada pijem antibiotike. Upala traje 4-5 dana. Zanima me da li i kako mogu da se potpuno izlečim i da se ne javi više nikad, jer sam čula da tokom trudnoće mogu da se jave neke komplikacije ukoliko se tada javi.
Odgovoreno: 18. 09. 2008.Unapred zahvalna
Ukoliko se javi za vreme trudnoće takođe se leči AB. Uzrok je prodiranje bakterija iz debelog creva u vaginu, a iz nje u mokraćni kanal i bešiku. Može se javljati i nakon seksualnog odnosa. Potrebno je uraditi UZ bubrega i bešike da bi se isključile neke anomalije urinarnih puteva. Prevencija se sprovodi antibioticima, u zavisnosti od uzroka.
dr Vojinov
Hantingtonovu bolest kakva je to bolest kako se otkriva i kakvi su njeni simptomi?
Odgovoreno: 18. 09. 2008.Poštovani,
Bolest je nasledna, po pravilu se dominantno nasleđuje i izuzetno se može javiti u osoba koje su imale zdrave roditelje. Najčešće počinje u četvrtoj ili petoj deceniji, ali je moguća pojava i u detinjstvu. Kod starijih bolest sporije napreduje. Klinička slika ima dve osnovne komponente - nevoljne pokrete i psihičke promene. Međutim, ove promene se ne moraju javiti istovremeno niti moraju biti istog intenziteta. Horeični pokreti (drhtanje, klimanje mišića) prvo zahvataju ruke i lice, da bi kasnije obuhvatili celokupnu muskulaturu. Govor postaje dizartričan i eksplozivan. Kod rigidne forme sa akinezijom klinička slika odgovara parkinsonizmu. Češće se javlja kod dece, ali se vidi i u odmakloj bolesti, posle horeične faze. Od psihičkih promena u ranijoj fazi se javljaju karakterne promene i izmene emocionalnog života. Mogu biti sumnjičavi, impulsivni, razdražljivi, ekscentrični ili depresivni. Ranije ili kasnije počinje intelektualno propadanje, ali ono ne mora da bude tako izraženo. Demencija kod ove bolesti se navodi kao prototip tzv. subkortikalnih demencija čije su osnovne karakteristike teško oštećenje pamćenja, smanjenje frontalnih egzekutivnih sposobnosti kao i vizuoprostorne i perceptivne moći, apatija, inercija, bradipsihija. Ovi se bolesnici često povređuju i neki umiru od subduralnog hematoma. Inače, bolest je progresivna i u proseku završava letalno za 15 godina. Nažalost, ne postoji lečenje koje može da uspori ili zaustavi bolest, niti da utiče na već razvijene kognitivne ispade. Zato je terapija usmerena na poboljšanje motornih, emocionalnih i psihotičnih poremećaja. Lek izbora za horeične pokrete je haloperidol. Horeične pokrete treba suzbijati tek kada postanu izraženi i kada ometaju motoriku bolesnika jer neželjeni efekti neuroleptika mogu biti neprijatni. Emocionalni i psihotični poremećaji mogu se lečiti i drugim antipsihoticima, a koriste se i sedativi i antidepresivni lekovi. Novija saopštenja ukazuju da Rilusol može da dovede do trajnijeg poboljšanja psihomotorne brzine i ponašanja ovih bolesnika. Grupa francuskih naučnika ispituje dve nove genske terapije koje bi se koristile u suzbijanju Hantingtonove bolesti, naslednog neurodegenerativnog oboljenja, koje je danas neizlečivo. Prva tehnika, koju proučava grupa naučnika iz Komesarijata za atomsku energiju, je korišćenje "neurozaštitnog" molekula, zvanog "cilijarni neurotrofni faktor" (CNTF), koji bi pomogao mozgu da se zaštiti od degenerativnih efekata Hantingtonove bolesti. Drugi, eksperimentalniji pristup je dezaktiviranje gena koji je izazivač bolesti uz pomoć virusnog vektora.
Pozdrav
Čitao sam o proširenoj veni u testisu i mislim da je imam, jer se prijemećuje čak i na oko bez pregleda. Naime, imam 30 god. i dvoje dece tako da mi nije smetalo ništa za potomstvo, ali razmišljam se o tome da je operišem, jer ne znam koje mogu biti posledice ako se to uopšte ne bude diralo (da ne bude kasno), jer sam čuo da operacija nije ništa strašna i da je rutinska.
Odgovoreno: 18. 09. 2008.Ne treba je operisati. Indikacija za operaciju je loš spermogram. Pošto imate dvoje dece nema potrebe za operacijom. Posledice za Vas nisu značajne.
dr Vojinov
Prikazano 86026-86030 od ukupno 95548 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke