Poštovana,
Treba da uradim
analizu polnih hormona pa me zanima kada je najbolje to da uradim, pošto sam čula da bi trebalo za vreme trajanja mensrtuacije?
Hvala unapred.
Poštovana, Vrednosti polnih hormona i
hormona hipofize koji ih kontrolišu određuju se najmanje tri puta u toku menstrualnog ciklusa, na početku, do sedmog dana, na sredini i pri kraju ciklusa.
ass. dr. Milena Velojić Golubović.
Pozdrav
Poštovana, Povišene vrednosti prolaktina su najčešće
posledica mikro adenoma hipofize, ali i uzimanja nekih lekova, sedativa i klometola (reglan) pre svega. Buđenje sigurno nije razlog za ovakve vrednosti.
asss. dr. Milena Velojić Golubović
Pozdrav.
Poštovani,
Već neko vreme imam telesnu temperaturu 35.5. Prvi put sam primetila prošle zime i mislila sam da je to samo
posledica hladnog vremena, da je trenutno i da će samo po sebi proći, inače simptomi su bili kao kod temperature 37.5, i sa prekidima je trajalo oko 2 meseca. Ove zime mi se ponovilo, samo se nisam toliko loše osećala kao prethodni put. Pre nekoliko dana sam sasvim slučajno izmerila temperaturu i bila je 35.5, u danima ovulacije se povećala na 36, ja se sasvim dobro osećam ali sam jako zbunjena i ne znam šta se to dešava.
Hvala unapred!
Poštovana,
Verovatno nema nikakvog
organskog razloga za pomenute vrednosti telesne temperature. Eventualno proverite da se ne radi o
hipotireozi,
smanjenom lučenju tireoidne žlezde. Uradite
FT4 i tah
ass. dr Milena Velojić Golubović.
Pozdrav
Poštovani, Sportsko srce je i pored brojnih postojećih znanja fenomen nedovoljno istražen, kako u anatomskom i funkcionalnom smislu, tako i sa aspekta njegovog odnosa prema zdravlju. Ono često podrazumeva
sivu zonu između zdravlja i bolesti, dakle područje nepoznato i podložno različitim tumačenjima, a dokaz da je to tako su iznenadne smrti sportista koje se često dešavaju.
Definiše se kao skup morfoloških i funkcionalnih karakteristika srca koje se razvijaju tokom vremena pod uticajem sportskog treninga. Odlikuje se povećanjem srca u celini, sa povećanjem njegovih šupljina i debljine srčanog mišića, kao i povećanjem ekonomičnosti srčanog rada u miru i u uslovima fizičkog opterećenja sa proširivanjem njegovih maksimalnih funkcionalnih kapaciteta.
Najveće
promene dimenzija srca daju sportovi kao što su biciklizam, plivanje, veslanje i vožnja kajaka. Za razliku od njih, sportovi kao što su trčanje i ronjenje imaju mali uticaj na dimenzije srca. Važno je spomenuti da 80% sportova daje promene i dijametra i debljine zida leve komore. Morfološke, funkcionalne i elektrofiziološke promene karakteristične za sportsko srce:
Morfološke adaptacione promene karakteristične za sportsko srce su različite za različite tipove fizičkog opterećenja. Kod kontinuiranog dinamičkog vežbanja, koje karakterišu ritmičke izotoničke kontrakcije velikih mišićnih grupa, a čiji je rezultat vidljivo kretanje u prostoru, mišići se ponašaju kao mišićna pumpa, vraćajući krv u srce, najviše ga opterećujući volumenom krvi koja u njega pristiže (primeri ovakve fizičke aktivnosti bili bi trčanje, plivanje i vožnja bicikla). Najupadljiviji je nalaz povećanog volumena srca, sa posledičnim povećanjem debljine zida. Za razliku od dinamičkih sportova, statički sportovi koji se karakterišu produženim izometričkim mišićnim kontrakcijama visokog intenziteta, te ne dovode do vidljivog pomeranja tela, ali zato rezultuju znatnim povišenjem srednjeg arterijskog pritiska usled pritiska kontrahovanog mišića na zid krvnog suda i opterećuju srce pritiskom u cirkulatornom sistemu (primer: dizanje tegova). Rezultat ovoga je povećanje debljine srčanog zida i ono nije praćeno povećanjem dijametra srčanih šupljina. Važno je napomenuti da je usled ovoga kod dinamičkih sportova ukupni radni kapacitet organizma, u smislu izdržljivosti, znatno veći nego kod statičkih sportova koji predominantno razvijaju snagu pojedinih mišićnih grupa. Ovaj radni kapacitet organizma, ili aerobna sposobnost, meri se potrošnjom kiseonika pri maksimalnom naporu. Elektrofiziološke promene karakteristične za sportsko srce podrazumevaju promene ritma srca, kao i promene provođenja, što se manifestuje promenama u ekg-u. Usporen srčani rad je prisutan kod preko polovine svih sportista koji treniraju dinamičke sportove. Zabeležena je frekvenca od čak 25 udara u minuti (normalna vrednost za zdravu sedentarnu populaciju je od 60 – 100 udara u minuti) . Takođe, kod sportista su uobičajene i neke vrste aritmija i blokovi u provođenju, koji se uglavnom gube tokom fizičke aktivnosti. Takođe, prekid treniranja ponekad vodi normalizaciji srčanog rada i nalaza u ekg-u. Osovina srca je često pomerena udesno, a i ukupna voltaža talasa na ekg – u je kod sportista veća.
S obzirom da je
iznenadna srčana smrt u sportu veliki problem, veoma je važno da se otkriju zdravstveni poremećaji još na početku bavljenja fizičkom aktivnošću, jer se veliki broj tih poremećaja pogoršava tom aktivnošću, neki garantuju veoma loše sportske rezultate, a neki dovode do iznenadnih smrti. Kako su najčešći uzroci iznenadnih smrti kardiološkog porekla, važno je za sportske lekare da dobro poznaju karakteristike sportskog srca, te da prepoznaju eventualno maskirano oboljenje koje u sportu može imati fatalne posledice. Kao rešenje za sprečavanje mogućnosti iznenadnih smrti sportista nameće se sprovođenje obaveznih pregleda sportista, kako pre početka bavljenja sportom, tako i tokom perioda treniranja i takmičenja.
Poštovani,
Uradila sam
OGTT test sa 100 grama glukoze u 28. nedelji trudnoće i
rezultati su sledeći: 0 min - 4.30, 60 min- 5.89, 120 min- 6.09, 180 min- 3.61. Molim Vas za vaše stručno mišljenje o rezultatima, kao i
savet za ishranu na osnovu rezultata.
Unapred zahvalna, Ana Joković.
Treba da uradim analizu polnih hormona pa me zanima kada je najbolje to da uradim, pošto sam čula da bi trebalo za vreme trajanja mensrtuacije?
Hvala unapred.
Vrednosti polnih hormona i hormona hipofize koji ih kontrolišu određuju se najmanje tri puta u toku menstrualnog ciklusa, na početku, do sedmog dana, na sredini i pri kraju ciklusa.
ass. dr. Milena Velojić Golubović.
Pozdrav
Da li vrednost prolaktina od 1226, može ujutru odmah nakon buđenja da bude posledica stresa?
Hvala!
Povišene vrednosti prolaktina su najčešće posledica mikro adenoma hipofize, ali i uzimanja nekih lekova, sedativa i klometola (reglan) pre svega. Buđenje sigurno nije razlog za ovakve vrednosti.
asss. dr. Milena Velojić Golubović
Pozdrav.
Već neko vreme imam telesnu temperaturu 35.5. Prvi put sam primetila prošle zime i mislila sam da je to samo posledica hladnog vremena, da je trenutno i da će samo po sebi proći, inače simptomi su bili kao kod temperature 37.5, i sa prekidima je trajalo oko 2 meseca. Ove zime mi se ponovilo, samo se nisam toliko loše osećala kao prethodni put. Pre nekoliko dana sam sasvim slučajno izmerila temperaturu i bila je 35.5, u danima ovulacije se povećala na 36, ja se sasvim dobro osećam ali sam jako zbunjena i ne znam šta se to dešava.
Hvala unapred!
Verovatno nema nikakvog organskog razloga za pomenute vrednosti telesne temperature. Eventualno proverite da se ne radi o hipotireozi, smanjenom lučenju tireoidne žlezde. Uradite FT4 i tah
ass. dr Milena Velojić Golubović.
Pozdrav
Dali mogu dobiti objašnjenje šta je Sportsko Srce?
Hvala unapred.
Sportsko srce je i pored brojnih postojećih znanja fenomen nedovoljno istražen, kako u anatomskom i funkcionalnom smislu, tako i sa aspekta njegovog odnosa prema zdravlju. Ono često podrazumeva sivu zonu između zdravlja i bolesti, dakle područje nepoznato i podložno različitim tumačenjima, a dokaz da je to tako su iznenadne smrti sportista koje se često dešavaju.
Definiše se kao skup morfoloških i funkcionalnih karakteristika srca koje se razvijaju tokom vremena pod uticajem sportskog treninga. Odlikuje se povećanjem srca u celini, sa povećanjem njegovih šupljina i debljine srčanog mišića, kao i povećanjem ekonomičnosti srčanog rada u miru i u uslovima fizičkog opterećenja sa proširivanjem njegovih maksimalnih funkcionalnih kapaciteta.
Najveće promene dimenzija srca daju sportovi kao što su biciklizam, plivanje, veslanje i vožnja kajaka. Za razliku od njih, sportovi kao što su trčanje i ronjenje imaju mali uticaj na dimenzije srca. Važno je spomenuti da 80% sportova daje promene i dijametra i debljine zida leve komore.
Morfološke, funkcionalne i elektrofiziološke promene karakteristične za sportsko srce:
Morfološke adaptacione promene karakteristične za sportsko srce su različite za različite tipove fizičkog opterećenja. Kod kontinuiranog dinamičkog vežbanja, koje karakterišu ritmičke izotoničke kontrakcije velikih mišićnih grupa, a čiji je rezultat vidljivo kretanje u prostoru, mišići se ponašaju kao mišićna pumpa, vraćajući krv u srce, najviše ga opterećujući volumenom krvi koja u njega pristiže (primeri ovakve fizičke aktivnosti bili bi trčanje, plivanje i vožnja bicikla). Najupadljiviji je nalaz povećanog volumena srca, sa posledičnim povećanjem debljine zida. Za razliku od dinamičkih sportova, statički sportovi koji se karakterišu produženim izometričkim mišićnim kontrakcijama visokog intenziteta, te ne dovode do vidljivog pomeranja tela, ali zato rezultuju znatnim povišenjem srednjeg arterijskog pritiska usled pritiska kontrahovanog mišića na zid krvnog suda i opterećuju srce pritiskom u cirkulatornom sistemu (primer: dizanje tegova). Rezultat ovoga je povećanje debljine srčanog zida i ono nije praćeno povećanjem dijametra srčanih šupljina. Važno je napomenuti da je usled ovoga kod dinamičkih sportova ukupni radni kapacitet organizma, u smislu izdržljivosti, znatno veći nego kod statičkih sportova koji predominantno razvijaju snagu pojedinih mišićnih grupa. Ovaj radni kapacitet organizma, ili aerobna sposobnost, meri se potrošnjom kiseonika pri maksimalnom naporu.
Elektrofiziološke promene karakteristične za sportsko srce podrazumevaju promene ritma srca, kao i promene provođenja, što se manifestuje promenama u ekg-u. Usporen srčani rad je prisutan kod preko polovine svih sportista koji treniraju dinamičke sportove. Zabeležena je frekvenca od čak 25 udara u minuti (normalna vrednost za zdravu sedentarnu populaciju je od 60 – 100 udara u minuti) . Takođe, kod sportista su uobičajene i neke vrste aritmija i blokovi u provođenju, koji se uglavnom gube tokom fizičke aktivnosti. Takođe, prekid treniranja ponekad vodi normalizaciji srčanog rada i nalaza u ekg-u. Osovina srca je često pomerena udesno, a i ukupna voltaža talasa na ekg – u je kod sportista veća.
S obzirom da je iznenadna srčana smrt u sportu veliki problem, veoma je važno da se otkriju zdravstveni poremećaji još na početku bavljenja fizičkom aktivnošću, jer se veliki broj tih poremećaja pogoršava tom aktivnošću, neki garantuju veoma loše sportske rezultate, a neki dovode do iznenadnih smrti. Kako su najčešći uzroci iznenadnih smrti kardiološkog porekla, važno je za sportske lekare da dobro poznaju karakteristike sportskog srca, te da prepoznaju eventualno maskirano oboljenje koje u sportu može imati fatalne posledice. Kao rešenje za sprečavanje mogućnosti iznenadnih smrti sportista nameće se sprovođenje obaveznih pregleda sportista, kako pre početka bavljenja sportom, tako i tokom perioda treniranja i takmičenja.
Pozdrav
Uradila sam OGTT test sa 100 grama glukoze u 28. nedelji trudnoće i rezultati su sledeći: 0 min - 4.30, 60 min- 5.89, 120 min- 6.09, 180 min- 3.61. Molim Vas za vaše stručno mišljenje o rezultatima, kao i savet za ishranu na osnovu rezultata.
Unapred zahvalna, Ana Joković.
Rezultati su Vam uredni i nemate potrebe za brigom i dodatnom ishranom sem uobičajene za trudnoću.
Pozdrav.
Prikazano 70246-70250 od ukupno 95707 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke