Imam ćerku od 14 godina. Do pre mesec dana,desavalo joj se svakodnevno da sreće počne jako i ubrzano da lupa. Zadnjih mesec dana joj se to desilo nekoliko puta. Ispitali smo krvnu sliku, urin i EKG i rezultati su bili dobri. Uradili smo i test na citomegalo virus jer njen dečko ima taj virus. Rezulatat je bio pozitivan. Od dozvoljenih 0-9 ona ima 14. Na internetu sam čitala da ovaj virus može da izazove tahikardiju. Preduzeli smo sve da joj ishrana bude što zdravija i ubacili joj dodatne vitamine. Ona inače trenira sportski ples.
Interesuje nas da li može i dalje da trenira? Htela bih samo da napomenem da zadnjih mesec dana nije trenirala ples. Da li se lupanje srca zbog toga ređe dešavalo?
Uradite ergo-stres test i ehosonografski pregled srca. Nakon rezultata konsultujte kardiologa i specijalistu sportske medicine koji će Vam dozirati optimalno opterećenje koje neće izazivati tahikardiju. Ne savetujem Vam trenutno treninge.
molila bih Vas da mi odgovorite koliko dugo dete može biti pošteđeno pohađnja nastave fizičkog vaspitanja uz podnetu molbu roditelja Sekretarijatu škole uz dijagnoze u prilogu molbe. Da li je potrebno nabaviti posebno mišljenje lekara koji je dao opravdanje za dva meseca? Da li po šifrarniku uz samu dijagnozu, bez posebnog mišljenja lekara Sekretarijat može dete osloboditi fizičkog do kraja godine? Dete je obolelo krajem decembra, slezina je blago uvećana, pozitivno je na EBV, pošlo je u školu (srednju) 21.01.2009. u drugo polugodje.
Oslobađanje od nastave fizičkog vaspitanja je pravo specijaliste sportske medicine. Na predlog specijaliste koji leči pacijenta, specijalista sportske medicine donosi odluku da li će osloboditi nastave fizičkog vaspitanja pacijenta ili ne. Ako u Vašem mestu nema specijaliste sportske medicine, škola može da prihvati mišljenje lekara koje leči pacijenta, ili da traži ekspertistički pregled specijaliste sportske medicine..U obavezi ste da nabavite mišljenje lekara koji je lečio vaše dete sa naznakom da se dete poštedi (oslobodi) nastave fizičkog vaspitanja u vremenu koji ste naveli. Sekretarijat ne može na osnovu šifre bolesti da pacijenta oslobodi nastave fizičkog vaspitanja do kraja godine bez mišljenja lekara.
Najbolje je da se upišete u "fitnes" klub i pod nadzorom stručnog lica radite vežbe za delove tela koje ste naveli. U mojim odgovorima u Stetoskopu od pre nekoliko dana dao sam predlog za jačanje trbušnih i butnih mišića. Ti saveti mogu i Vama da koriste.
htela bih da razrešim i sledeću dilemu: da li smem raditi trbušnjake kad budem u drugom stanju, i dok to pokušavam? I u vezi ostalih vežbi da li je potreban povećan oprez?
Hvala puno.
Rekreacija trudnica sa ograničenim pokretima bez naglih i jakih skokova apsolutno nema nikakvu kontraindikaciju, već je i poželjna radi kasnijeg porođaja. Posebno psihofizičko stanje i priprema trudnice na aktivnosti je od velike važnosti. U početku trudnoće od vežbi se predlažu vežbe ritmičke gimnastike, vežbe disanja i slično.
Izbegava se vožnja bicikle, alpinizam, skijanje na vodi i sve igre sa loptom, zbog mogućnosti potresa tela. Kod svih rizičnih trudnoća treba konsultovati ginekologa i mirovati. U periodu trudnoće sva sportska takmičenja su kontraindikovana.
Pravilan trenažni proces i jačanje mišićne muskulature (postaju elastičniji), porođaj sportistkinje čini lakšim, bržim i sigurnim. Nekadašnja shvatanja, da usled rigiditeta mišićne muskulature u predelu karličnog dna dolazi do otežanog porođaja, nema potvrde u praksi, pa je samim tim i ovakva tvrdnja neosnovana. Za vreme porođaja veliku ulogu imaju dobro razvijeni trbušni mišići koje sportistkinje (a i žene koje dozirano vežbaju) imaju. Za sam čin porođaja mnogo je bolja snažna muskulatura od slabe, mlitave koja često može da zakaže i porođaj učini mnogo težim. Telesna masa za vreme trudnoće maksimalno treba biti uvećana do 16kg, sve iznad toga može otežati porođaj. Na zapadu je uveden poseban tretman učenja disanja trudnica koji se pokazao izuzetno produktivnim, jer su porođaji lakši i sigurniji.
Teniski lakat – tendinitis tetive koja povezuje mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom. To su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se otvori i ispravi šaka i ručni zglob. Uzrok povrede može biti i u teniskom reketu koji služi da do minimuma smanji silu koja se prenosi na ruku prilikom udarca, ako je poremećen balans u grifu dolazi do opterećenja koje je najviše usmereno prema laktu. Zato kod izbora reketa treba obavezno konsultovati stručna lica (trenere). Mehanizam povrede je vezan za mišiće koji se pripajaju na lateralnom epikondilu humerusa a to su: m. ekstenzor carpi radialis longus i brevis, m. ekstenzor carpi ulnaris, m. ekstenzor digitorum, m. ekstenzor digiti minimi, m. supinator i m. anconeusu. U tenisu posebno važnost kod behend udarca imaju mišići m. ekstenzor carpi radialis longus i brevis. Pri udarcu lopte dolazi do napetosti ekstenzornih mišića podlaktice. Svaki takav udarac u obliku mikrotraume završava se na gornjem pripoju tih mišića i posle čestih ponavljanja mikrotraumatsko delovanje dovodi do entenzita. Ćurković i saradnici 1982.god. teniski lakat označavaju kao radijalni epikondilitis, a sreće se i van sporta kod domaćica, šofera autobusa i kovača.
Simtomi su: jak bol koji se širi sa spoljne strane lakta, može da se širi i niz podlakticu. Znatno ograničava pokrete rukovanja, držanje šolje za kafu, okretanje kvake i sl. Ova povreda nastaje usled stalnog ponavljanja pokreta, najčešće nepravilno izvedenog bekhenda, slabe tehnike prilikom servisa i slabo razvijeni ekstenzorni mišići. Javlja se kod tenisera, dizača tegova, kuglanju, skijanju, kućnim poslovima i kod direktnog udara.
Prevencija za pojavu teniskog lakta: suština ove povrede je u izboru reketa koji u nekim svojim elementima izaziva konstatne mikrotraume koje vremenom dovedu do entenzitnog opterećenja i povrede koje sportistu eliminiše sa sportskog terena. Da bi se to sprečićo neophodno je da reket bude „našpanovan“( zategnutost žica na reketu) profilu tenisera, reketa mora da bude po izboru tenisera, težina reketa mora da bude optimalna, grif mora biti adekvatan ruci tenisera, pokreti reketom moraju biti pravilni, izbegavati stereotipnost u igri, način držanja reketa, stil i tehnika izvođenja udarca (ravni udarci, spin udarci i slično) koji ako se ne izvode pravilno mogu izazvati mikrotraume na ekstenzornim pripojima lakta.
Lečenje: u principu je konzervativno. U prvoj fazi preporučujemo mirovanje do dve nedelje kada paralelno radimo fizikalni tretaman (laser, ultrazvuk, magnetno impulsno polje i diodinamik), u slučaju da sportista ne prihvata mirovnje indikovano je stavljanje gipsane imobilizacije od dve nedelje. Ako ni ovo ne smiri akutne traume indikovana je infiltracija hidrocortizonskih preparata sa mogućnošću ponavljanja najviše još jednom ili dva puta. Ako svi postupci ne daju dobre rezultate indikovana je hirurška intervencija.
Imam ćerku od 14 godina. Do pre mesec dana,desavalo joj se svakodnevno da sreće počne jako i ubrzano da lupa. Zadnjih mesec dana joj se to desilo nekoliko puta. Ispitali smo krvnu sliku, urin i EKG i rezultati su bili dobri. Uradili smo i test na citomegalo virus jer njen dečko ima taj virus. Rezulatat je bio pozitivan. Od dozvoljenih 0-9 ona ima 14. Na internetu sam čitala da ovaj virus može da izazove tahikardiju. Preduzeli smo sve da joj ishrana bude što zdravija i ubacili joj dodatne vitamine. Ona inače trenira sportski ples.
Odgovoreno: 28. 01. 2009.Interesuje nas da li može i dalje da trenira? Htela bih samo da napomenem da zadnjih mesec dana nije trenirala ples. Da li se lupanje srca zbog toga ređe dešavalo?
Uradite ergo-stres test i ehosonografski pregled srca. Nakon rezultata konsultujte kardiologa i specijalistu sportske medicine koji će Vam dozirati optimalno opterećenje koje neće izazivati tahikardiju. Ne savetujem Vam trenutno treninge.
Oslobađanje od nastave fizičkog vaspitanja je pravo specijaliste sportske medicine. Na predlog specijaliste koji leči pacijenta, specijalista sportske medicine donosi odluku da li će osloboditi nastave fizičkog vaspitanja pacijenta ili ne. Ako u Vašem mestu nema specijaliste sportske medicine, škola može da prihvati mišljenje lekara koje leči pacijenta, ili da traži ekspertistički pregled specijaliste sportske medicine..U obavezi ste da nabavite mišljenje lekara koji je lečio vaše dete sa naznakom da se dete poštedi (oslobodi) nastave fizičkog vaspitanja u vremenu koji ste naveli. Sekretarijat ne može na osnovu šifre bolesti da pacijenta oslobodi nastave fizičkog vaspitanja do kraja godine bez mišljenja lekara.
Najbolje je da se upišete u "fitnes" klub i pod nadzorom stručnog lica radite vežbe za delove tela koje ste naveli. U mojim odgovorima u Stetoskopu od pre nekoliko dana dao sam predlog za jačanje trbušnih i butnih mišića. Ti saveti mogu i Vama da koriste.
Hvala puno.
Rekreacija trudnica sa ograničenim pokretima bez naglih i jakih skokova apsolutno nema nikakvu kontraindikaciju, već je i poželjna radi kasnijeg porođaja. Posebno psihofizičko stanje i priprema trudnice na aktivnosti je od velike važnosti. U početku trudnoće od vežbi se predlažu vežbe ritmičke gimnastike, vežbe disanja i slično. Izbegava se vožnja bicikle, alpinizam, skijanje na vodi i sve igre sa loptom, zbog mogućnosti potresa tela. Kod svih rizičnih trudnoća treba konsultovati ginekologa i mirovati. U periodu trudnoće sva sportska takmičenja su kontraindikovana. Pravilan trenažni proces i jačanje mišićne muskulature (postaju elastičniji), porođaj sportistkinje čini lakšim, bržim i sigurnim. Nekadašnja shvatanja, da usled rigiditeta mišićne muskulature u predelu karličnog dna dolazi do otežanog porođaja, nema potvrde u praksi, pa je samim tim i ovakva tvrdnja neosnovana. Za vreme porođaja veliku ulogu imaju dobro razvijeni trbušni mišići koje sportistkinje (a i žene koje dozirano vežbaju) imaju. Za sam čin porođaja mnogo je bolja snažna muskulatura od slabe, mlitave koja često može da zakaže i porođaj učini mnogo težim. Telesna masa za vreme trudnoće maksimalno treba biti uvećana do 16kg, sve iznad toga može otežati porođaj. Na zapadu je uveden poseban tretman učenja disanja trudnica koji se pokazao izuzetno produktivnim, jer su porođaji lakši i sigurniji.
Teniski lakat – tendinitis tetive koja povezuje mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom. To su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se otvori i ispravi šaka i ručni zglob. Uzrok povrede može biti i u teniskom reketu koji služi da do minimuma smanji silu koja se prenosi na ruku prilikom udarca, ako je poremećen balans u grifu dolazi do opterećenja koje je najviše usmereno prema laktu. Zato kod izbora reketa treba obavezno konsultovati stručna lica (trenere). Mehanizam povrede je vezan za mišiće koji se pripajaju na lateralnom epikondilu humerusa a to su: m. ekstenzor carpi radialis longus i brevis, m. ekstenzor carpi ulnaris, m. ekstenzor digitorum, m. ekstenzor digiti minimi, m. supinator i m. anconeusu. U tenisu posebno važnost kod behend udarca imaju mišići m. ekstenzor carpi radialis longus i brevis. Pri udarcu lopte dolazi do napetosti ekstenzornih mišića podlaktice. Svaki takav udarac u obliku mikrotraume završava se na gornjem pripoju tih mišića i posle čestih ponavljanja mikrotraumatsko delovanje dovodi do entenzita. Ćurković i saradnici 1982.god. teniski lakat označavaju kao radijalni epikondilitis, a sreće se i van sporta kod domaćica, šofera autobusa i kovača. Simtomi su: jak bol koji se širi sa spoljne strane lakta, može da se širi i niz podlakticu. Znatno ograničava pokrete rukovanja, držanje šolje za kafu, okretanje kvake i sl. Ova povreda nastaje usled stalnog ponavljanja pokreta, najčešće nepravilno izvedenog bekhenda, slabe tehnike prilikom servisa i slabo razvijeni ekstenzorni mišići. Javlja se kod tenisera, dizača tegova, kuglanju, skijanju, kućnim poslovima i kod direktnog udara. Prevencija za pojavu teniskog lakta: suština ove povrede je u izboru reketa koji u nekim svojim elementima izaziva konstatne mikrotraume koje vremenom dovedu do entenzitnog opterećenja i povrede koje sportistu eliminiše sa sportskog terena. Da bi se to sprečićo neophodno je da reket bude „našpanovan“( zategnutost žica na reketu) profilu tenisera, reketa mora da bude po izboru tenisera, težina reketa mora da bude optimalna, grif mora biti adekvatan ruci tenisera, pokreti reketom moraju biti pravilni, izbegavati stereotipnost u igri, način držanja reketa, stil i tehnika izvođenja udarca (ravni udarci, spin udarci i slično) koji ako se ne izvode pravilno mogu izazvati mikrotraume na ekstenzornim pripojima lakta. Lečenje: u principu je konzervativno. U prvoj fazi preporučujemo mirovanje do dve nedelje kada paralelno radimo fizikalni tretaman (laser, ultrazvuk, magnetno impulsno polje i diodinamik), u slučaju da sportista ne prihvata mirovnje indikovano je stavljanje gipsane imobilizacije od dve nedelje. Ako ni ovo ne smiri akutne traume indikovana je infiltracija hidrocortizonskih preparata sa mogućnošću ponavljanja najviše još jednom ili dva puta. Ako svi postupci ne daju dobre rezultate indikovana je hirurška intervencija.
Prikazano 731-735 od ukupno 1008 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke