Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (91050)

  1. Postovana Dr.Olivera,imam veliki problem sa sobom.Imam 51 godinu,od pre 2 godine osecam potrebu za stalnim plakanjem,problem nesanice, crne misli u vezi sa svim.Nakon posete psihijatru dobila sam terapiju: Monizol 20mg od koga mi se samo spava a nista ne resava.Onda sam pocela sa uzimanjem Bromazepama od 3mg,u pocetku mi je odgovarao a u poslednje vreme kada popijem nema nikakvog dejstva.Stalno sam zamisljena,nisam za komunikaciju,i pod stalnim pritiskom pogotovu sada jer sam pre mesec dana imala smrtni slucaj kada mi je majka umrla na rukama.Neslaganja sa sestrom mi jos vise otezavaju situaciju.Jer ne mogu da se uklopim u danasnjicu punoj nepravde.Da li mozete da mi date neki savet,lek , jer svojim ponasanjem stetim prvenstveno sebi a i svojoj porodici.Drugih problema nemam, ali ne mogu da se osvestim i razbistrim glavu.Cini mi se da mi je sve gore. Hvala unapred!

    Odgovoreno: 04. 03. 2008.
    • Tegobe koje imate i koje ste opisali mogu biti sastavni deo brojnih psihickih poremecaja ali i neuroloskih. Vase tegobe najvise lice na depresivnost zbog plakanja i nesanice.Veoma vazno je opisati sadrzaj sopstvenih misli, jer su one veoma cesto glavni faktor na osnovu koga razlikujemo oboljenja. Crne misli mogu da budu u smislu da se osecate krivom, da ne vidite bolju buducnost i da nemate perspektivu, ali mogu da budu i u smislu da se plasite za Vas zivot jer Vam preti opasnost ili da cete umreti zbog neizlecive bolesti. Svaki sadrzaj je karakteristican za odredjenu bolest koja se leci na potuno dugaciji nacin od drugih. To sto ne mozete da "razbistrite glavu i da se osvestite", moze da bude i posledica slabe cirkulacije ili spondiloze, ali i drugih neuroloskih poremecaja. Moj savet Vam je da se ponovo javite psihijatru, da mu kazete da dosadasnja terapija nije dala rezultate i da eventualno uradite dopunska ispitivanja poput psiholoskog testiranja, snimanja glave, cirkulacije,kicmenog stuba,opste laboratorije i sl.

  1.  DA LI SE FLUVOKSAMIN KORISTI U LEÄŒENJU DEPRESIVNO ANKSIOZNOG POREMEĆAJA I  KAKO SE ZOVE REGISTROVAN LEK U SRBIJI ÄŒIJE JE GENERIÄŒKO IME FLUVOKSAMIN

    Odgovoreno: 04. 03. 2008.
    • Fluvoxamin nije registrovan u Srbiji. Spada u grupu antidepresiva (SSRI) ali se dominantno primenjuje u terapiji opsesivno kompulzivnog poremecaja. Moze pomoci i kod anksiozno depresivnog poremecaja kao i svi SSRI. Kao i svi drugi lekovi, on se ne sme primenjivati kod odredjenih psihickih i somatskih stanja te ga nikako nemojte sami uzimati, odnosno, bez predhodne konsultacije sa lekarom !!!

  1. Postovana doktorice.Molim vas za savjet koji mi hitno treba.Imam 32g i problem sa fobijom od zmija.Nikada nisam imala nikakvoga kontakta sa tom zivotinjom,ali od prije par godina sve vise i vise imam problema na samu pomisao na tu zivotinju.Zbog cega se pojavio taj problem ako je takoreci nikada nisam vidjela u zivo(osim u zoloskom kao dijete).Dovoljno je da se o tim zivotinjama prica,da vidim na tv-u i navecer imam nocne more,grozne snove.proslo ljeto sam uzivo vidjela jednu malu,ali mrtvu;odjednom sam dobila lupanje srca,otezano disanje,znojenje,hladne dlanove,osjecaj gusenja..zbog tog problema na moju zalost vise ne mogu u setnju sumom,livadom,prirodom,uzivanje kraj jezera..zbog straha da je ne bi vidjela ili naisla na nju.Sta da radim??Koji je uzrok da se taj problem pojavio??kako da se te fobije rijesim??Inace ne bolujem od nikakvih bolesti.Pomozite o cemu se radi???Unapred hvala

    Odgovoreno: 04. 03. 2008.
    • Patoloski strah od zmija spada u grupu jednostavnih fobija. Moze nastati traumatskim i kognitivnim putem. To znaci, ili da ste Vi licno imali traumatsku situaciju povezanu sa zmijama, ili ste bili prisutni kada je neko drugi imao neprijatnosti, ili ste slusali o opasnostima i tudim losim iskustvima (najcesce povezano sa losim ishodom). Strah od zmija spada u grupu urodjenih strahova, tako da se veoma lako stvaraju i odrzavaju. Lece se psihoterapijom (kognitivno bihejvioralna terapija je terapija izbora za sve fobije, pa i za jednostavnu fobiju). Fobija se najefikasnije resava neposrednim izlaganjem onome sto izaziva strah. Napravi se skala svih situacija koje izazivaju strah i izbagavanje kod Vas, a onda se pocne sa onom koja Vas najmanje plasi - recimo, suocavanje sa slikom zmije. Kad poraste strah, potrebno ga je odredjenim metodama relaksacije redukovati. Da bi ste sve ovo ispravno uradili i resili se ovog neprijatnog stanja, potrazite u Vasem mestu lekara ili psihologa koji radi ovu vrestu psihoterapije.

  1. draga doktorka , bolujem od anksioznosti vise od 3 godine , kada sam dobio prvi napad mislio sam da umirem i poceo sam od svih da se oprastam , pritisak mi je bio 170/120, ruke su mi se kocile neverovatna mucnina u zelucu , trnci u stomaku, lupanje srca , nedostatak vazduha , nekoliko puta sam zavrsio u hitnoj . Kada sam se obratio psihijatru on mi je prepisao terapiju , ksalol 3x0.25mg i flunirin ujutru i uvece . Dok sam pio tu terapiju jedno 3-4 meseci bilo mi je dobro osecao sam se ponovo normalno , mogao sam da setam da se druzim sa drugovima ,i sada se u globalu osecam dobro osim sto ponekad imam blage napade anksioznosti , koje suzbijem ponekad ravnomernim disanjem a ako je napad jaci popijem lexilijum od 1,5 . Ono sto ja vas zelim da pitam jeste ,dali ce ti simptomi ikada proci kako bih nastavio da normalno zivim a ne vecito u nekom strahu . Takodje bih zeleo da pitam ako koristim ksalol 0.25 mg jednom dnevno dali mogu postati zavisan od tog leka Lecenje treba da bude tako koncipirano da se tegobe povuku u potpunosti, sto je moguce, narocito ako bolest ne traje dugo i radi se o prvoj krizi.

    Odgovoreno: 04. 03. 2008.
    • Lecenje najcesce traje godinu dana. Ako dotadasnja terapija ne pomaze da se tegobe u potpunosti izgube,pozeljno je zameniti lek, ukljuciti pacijenta na psihoterapijski tretman. Iako pijete Ksalol jednom dnevno postoji mogucnost da postanete zavisni ako ga uzimate u duzem vremenskom periodu. Benzodiazepini su odlicni lekovi ali samo za kratkotrajnu, kontrolisanu upotrebu dok drugi lekovi ne razrese problem (osim kod pojedinih pacijenata, dominantno somatskih, gde je neophodno kontinuirano uzimanje ovih lekova sa stalnom izmenom lekova na 3 - 6 meseci).

  1. Postovana dr Zikic, Mozete li mi dati informaciju o psihijatrima u Beogradu koji primenjuju kognitivno bihejvioralnu terapiju? Takodje me interesuje da li je u terapiji panicnih poremecaja od koristi "klasicna" psihoterapija. Ukoliko je kognitivno bihejvioralna terapija terapija izbora u lecenju panicnog poremeceja, koju vrstu ekspertize/specijalizacije/skole treba traziti prilikom izbora terapeuta? Hvala i srdacan pozdrav.

    Odgovoreno: 04. 03. 2008.
    • Psihijatri koji se bave kognitivno bihejvioralnom terapijom se nalaze u svim glavnim psihijatrijskim institucijama u Beogradu. Nisam sigurna sta podrazumevate pod klasicnom psihoterapijom, ali svi psihoterapijski pravci imaju metode za tretman panicnog poremecaja. Kognitivno bihejvioralnom terapijom se bave dominantno psihijatri i (klinicki) psiholozi koji imaju dodatnu edukaciju iz kognitivno bihejvioralne terapije. Kod nas postoje dva pravca - jedan koji se zasniva na Bekovoj kognitivnoj terapiji uz bihejvioralne metode i drugi koji se zasniva na Elisovoj racionalno emotivnoj terapiji (REBT).

Prikazano 2196-2200 od ukupno 2327 pitanja