Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (96244)

  1. Postovana, procitala sam tekst koji ste objavili-Od socijalnih strahova do socijalne fobije-i odlucila da Vas zamolim za pomoc. Obracam se zbog problema koje ima moj 20-to godisnji sin.On je trenutno student druge godine Elektrotehnickog fakulteta u Beogradu.Prvu godinu ocistio sa prosjekom ocjena 8.70 cime je bio nezadovoljan,da je cak posumnjao tada i u svoju inteligenciju.U osnovnoj i srednjoj skoli uvijek uspjesan takmicar iz matematike.Na drzavnim takmicenjima uvijek postizao zavidne rezultate.Kao dijete jako lijepo vaspitan,kulturan, pazljiv, u porodici pun obzira i ljubavi. Medjutim,ima probleme za koje sam ja saznala tek nedavno,od njega,a to je problem u komunikaciji sa ljudima.Saopstio mi je da je taj problem imao jos u osnovnoj i srednjoj skoli,da je teze komunicirao cak sa drugovima,a posebno sa drugaricama iz razreda.Jedan izuzetan mladic,koji mnogo sta zna ne moze da je opusten u drustvu, da obavlja konverzaciju sa svojim drugovima, nego uglavnom cuti. Jako je nezadovoljan svojim ponasanjem,a pogotovo sada kada se u njemu javlja i motiv da ima devojku.U kontaktu sa bilo kim javi mu se ubrzan rad srca , te mu tako tesko pada to njegovo stanje. Volio bi da je kao njegovi vrsnjaci da se raduje zivotu,da u njemu uziva,da ima drustvo ,da ima devojku itd. Molim Vas da mi odgovorite kako da pomognem svom sinu,kako da sto prije rijesimo ove njegove probleme . Posto ste vi misljenja da se socijalni strahovi i fobije uspjesno lijece da li nam mozete preporuciti nekog dobrog psihoterapeuta u Beogradu koji bi pomogao mom sinu.On je vec mjesec dana na terapiji Rivotril, ali pomaka nabolje nema. MOLIM VAS DA NAM DATE NEKU PREPORUKU. S postovanjem!

    Odgovoreno: 13. 03. 2008.
    • Socijalna fobija je cest anksiozni poremecaj. Simptomi se mogu javiti u blagoj formi pa sve do veoma onesposobljavajuce forme, komplikovane sa komorbidnim, paralelnim psihijatrijskim oboljenjima. Da li je potrebna samo psihoterapija ili kombinacija, to Vam ne mogu reci. U nekim slucajevima, psihoterapija nije indikovana, vec se celokupno lecenje svodi na medikamentoznu terapiju. Sto se tice uspeha lecenja to zavisi od mnogo faktora, ali ako su problemi leceni na vreme postoji velika verovatnoca da se povuku u potpunosti. Ponekad jedan deo tegoba zaostaje i nakon lecenja, ali su uglavnom takvog intenziteta da ne ometaju funkcionalnost i kvalitet zivota. Ono sto je problem sa svim anksioznim poremecajima sto nakon lecenja postoji mogucnost da se tegobe, posebno nakon nekih stresnih i traumatskih situacija u zivotu, vrate. Tada je potrebno da se sto pre ponovo zapocne tretman i na taj nacin izbegne dugotrajna patnja i disfunkcionalnost. Sto se tice Rivotrila, ja bas nisam za to da se time leci socijalna fobija, ali to nije pogresno u potpunosti, obzirom da deluje na redukciju anksioznosti. Medjutim, aktuelni stav u literaturi i vodicima koji su zasnovani na konkretnim dokazima iz studija o efikasnosti, je da se socijalna fobija dominantno tretira antidepresivima i psihoterapijom (terapija izbora kognitivno bihejvioralna). Takodje, mozda je psihijatar koji ga je pregledao utvrdio da se radi o necem drugom gde je potrebna samo primena leka koji ce sniziti anksioznost i strah. Lekari i psiholozi koji se bave psihoterapijom rade u skoro svim eminentnim psihijatrijskim ustanovama u Beogradu, tako da necete da pogresite ako se javite na pregled u bilo koju od tih ustanova. Vazno je da Vaseg sina najpre pregleda lekar - psihijatar da bi procenio da li je potrebna i medikamentozna terapija.

  1. postovana dr olivera,  interesuju me prednosti trticc-a i negativnosti.  uzimao sam bromazepam koji nije urodio plodom.  srdacan pozdrav

    Odgovoreno: 13. 03. 2008.
    • Trittico je antidepresiv novije generacije i njegov mehanizam dejstva se razlikuje od drugih antidepresiva po tome sto ima "pojacano/duplo" dejstvo na serotonergicki sistem. Ono sto bi moglo da bude odredjena specificnost je da, pored toga sto deluje kao lek koji ublazava i otklanja simptome depresivnosti, on deluje i na smanjenje napetosti i agitacije (sedativno dejstvo) i posebno je uspesan u tretiranju poremecaja spavanja. Ono sto bi bila uslovno receno mana je eventualna jaca sedacija kada se osoba oseca pospano i mlitavo, suvoca ustiju, opstipacija (zatvor), nagli pad pritiska prilikom naglog ustajanja (tz. ortostatska hipotenzija) i mucnina. Ovo su najcesci nezeljeni efekti ali kao i svi drugi nezeljeni efekti bilo kog leka, mogu ali i ne moraju da se jave, mogu da budu blagi ali i izrazeni Ako se jave i izrazeni su, onda se lek iskljucuje ili se smanjuje doza (sto je opste pravilo za sve lekove). Kod ovog leka treba obratiti paznju ako se kod muskarca jave neadekvatne, produzene i bolne erekcije (priapizam), jer ako traje duze moze da dovede do odredjenih posledica. U globalu, radi se o dobrom leku koji se ukljucuje u terapiju kao i svi drugi lekovi jedino po preporuci lekara.

  1. Postovana doktorice, mozete li mi reci u lijecenju depresije dali su opasni tzv. triciklicni antidepresivi, odnosno koliko je manje kvalitetan "klomipramin-anafranil" u odnosu na dosta skuplje lijekove kao sto su zoloft i seroxat, hvala

    Odgovoreno: 13. 03. 2008.
    • Anafranil je jedan od najboljih antidepresiva i veoma je efikasan u tretmanu brojnih psihijatrijskih poremecaja. Jedini problem je sa nesto cescim nezeljenim efektima u odnosu na novije antidepresive - najcesce muka, pospanost, zatvor. To ne znaci da ce se ovi nezeljeni efekti i kod Vas javiti. Treba pokusati i videti kako Vam prija. Ako ne ide, veoma lako se prebacuje na drugi lek. Samo ga nemojte u startu odbaciti jer spada u "staru gardu", obzirom da je dobar lek. I Zoloft i Seroxat su zaista dobri antidepresivi.

  1. imam jedan problem koji me muci vec par godina a to je da mi sedesava da nocu nesmijem ostati sama kod kuce ponekad mi se desi da imam neki strah niodcega ,pritisak u prsima i drhtavicu od koje poslije sam nemocna blago gusenje tad sam tesko koncentrisana u tim momentima hvata me blaga panika nikad mi se to noje prije javljalo i bojim se jer je sve to za mene nepoznato zdrava sam nalazi su svi ok u braku je takodze sve ok ali meni se to desava molim vas da mi odgovorite sta je najbolje da bi se to sprecilo ja nevolim da pijem tablete i bojim se da uzimam apaurine jer nezelim da sam ovisnik o necemu pa kad mi se to desava ja to pokusavam da rijesim mislima i nakon pola sata pacenja da se izborim za lijepe misli uspijem ali nikad sama vec u drustvu ,bojim se samoce molim vas pomozote unapred hvala

    Odgovoreno: 13. 03. 2008.
    • Kada se coveku javi strah, uglavnom nije bez sadrzaja. Uvek postoji procena da Vam preti neka opasnost koja ne mora da bude u smislu zivotne ugrozenosti (recimo, kod socijalne fobije je strah od tudje negativne procene i socijalnih posledica - odbacivanja, ismejavanja,omalovazavanja i sl). Ono sto je bitno da se odredi je od cega vas je strah kada ostanete sami - da li je to osecaj da vam preti opasnost od ljudi koji zele da vam naude, ili smatrate da ce Vam se nesto strasno desiti na zdravstvenom planu i da nece biti nikog da Vam pomogne i sl. Od toga o kakvim se strahovima radi, zavisi i dalje lecenje. Obzirom da to dugo traje i da je pocelo da Vam komplikuje zivot, potrebno je da se ipak javite lekaru - psihijatru, radi detaljne procene i utvrdjivanja dijagnoze. Niko bas nije voljan da pije lekove, ali nismo u mogucnosti da lecimo odredjena stanja na drugaciji nacin. Ako se lekovi daju na propisan nacin i pacijent bude pod kontrolom lekara, lekovi bi trebalo da Vam odagnaju tegobe. Lekovi za smirenje poput benzedina, apaurina, diazepama, bromazepama, traneksa, lorema i lorazepama su izuzetno dobri lekovi ako se koriste kako je medicinski propisano. Tada se nece razviti zavisnost. Ali ako ih uzimate dugo, ako stalno podizete dozu, ako ne konsultujete lekara nego se sami "lecite", e onda uglavnom nastaju problemi zavisnosti koje je kasnije tesko resiti. Ako niste skloni poslednjem, onda se nemate cega plasiti.

  1. Postovana doktorice, iako ce vam na prvi pogled moje pismo izgledati neobicno, molim vas da mi odgovorite. moj problem je sledece prirode. Vec 8 mjeseci osjecam gusenje, tj po cijeli dan se borim za vazduh. imam utisak da su mi pluca skucena, a disajni putevi suzeni. kada zelim da udahnem, cesto to ne mogu da uradim iz prvog puta. disanje mi predstavlja napor.kada krenem da udahnem vazduh, dah mi se kida negdje na pola. sada je sve vise prisutan osjecaj zategnutosti u grudima,nekada i po cijeli dan. posledjih mjesec dana simptomi su mi se pojacali, uz osjecaj malaksalosti i gubitka snage.uradila sam rendgenski snimak pluca koji je uredan, prije nekoliko mjeseci sam radila ekg/ takodje dobar, krvna slika / normalne vrijednosti, kao i hemoglobin.spirometrija*vc 79%, fev 80%, fvc79%ti na nervnoj bazi. pogotovo jer sam u vrijeme kada je sve pocelo bila jako zadovoljna, i nista me nije mucilo. inace, imam 20 godina, i od avgusta do oktobra sam pila zaxan i sulpirid, ali nisam osjetila znacajniju promjenu.(sve je inace pocelo u junu).negdje u novembru, ovaj osjecaj je malo popustio, al! i se prije mjesec dana vratio u jacem obliku(stezanje, skucenost, malaksalost, gubitak snage), i od tada svaki dan mi je mucenje.i naravno, hvata me strah. sta je to sa mnom?da napomenem da nemam panicne napade, napade straha, ubrzano lupanje srca, niti neke druge slicne simptome. ali ovaj osjecaj nedovoljno vazduha me prati svaki dan, i ne napusta me nikad, samo je nekad jace nekada slabije. molim Vas , recite mi da li je moguce da je to na nervnoj bazi? inace, nisam primjetila da neko moje raspolozenje utice na pojacavanje simptoma. nekad se pojacaju i kada sam najveselija, a smanje kada nisam dobro raspolozena,.nema pravila.

    Odgovoreno: 13. 03. 2008.
    • Subjektivni dozivljaj nedostatka vazduha, uzdisanje, pritisak u grudima, duboko disanje ili brzo i plitko, se veoma cesto javljaju kao simptomi pojedinih psihickih poremecaja. Najkarakteristicniji su za panicni poremecaj, za stanja pracena anksioznoscu ali mogu da budu prisutni i u sklopu somatizacionih poremecaja. Vasa spirometrija nije bas najbolja i ako niste uradili dodatna ispitivanja koja bi potvrdila tezu da je to psihogeno, potrebno je da to uradite i eventualno ponovite spirometriju. U svakom slucaju, javite se i psihijatru koji ce od Vas zatraziti mnogobrojne dodatne odgovore i opise tegoba sto ce mu pomoci da adekvatno proceni o cemu se radi. U vasem pismu ima elemenata i za psihogeno i za somatsko.

Prikazano 2201-2205 od ukupno 2359 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460