Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (91213)

  1. Postovani Suprug mi je otpusten 05.05.2008 sa dijagnozom Aneurysma ACOA.l60.2.Operacija 24.04.2008 Craniotomia osteoppastica reg.pteryonalis.1.dex.Preparatio et clipage aneurysmae ACOA.Doslo je do spontanog ct-om verifikovanog ataka subarahnoidalnog krvarenja.Post operativni tok uredan bez indikacija za daljim neurohirurskim lecenjem u dobrom fizickom i psihickom stanju.Interesuje kakav zivot treba da vodi sto se tice ishrane ,fizickih i seksualnih aktivnosti.Ima 41 godinu i do sada nije imao apsolutno nikakvih zdravstvenih problema.Unapred zahvalna

    Odgovoreno: 06. 05. 2008.
    • Poštovana,
      u narednom periodu (mesec do tri meseca od operacije, zavisno od preoperativnog psihofizičkog stanja), Vašem suprugu sledi potpuni oporavak uz postepeno povećanje životnih aktivnosti do granice prijatnosti, tako da bude sposban da se u potpunosti posle tok perioda vrati normalnom životu i poslu. S obzirom na dobro psihofizičko stanje na otpustu, mislim da je u konkretnom slučaju dovoljno mesec dana.Normalna ishrana, bez bespotrenog i preteranog fizičkog i psihičkog naprezanja u prvim nedeljama. Postepenost u svemu. Nemojte brinuti, operacijom je izlečen od bolesti zbog koje je operisan. Srdačan pozdrav.

  1. Imam 25 godina, 15 god sam se profesionalno bavila sportom (karate), i prestala sam sa trninzima pre dve god. U Januaru ove godine sam osetila iznenadne bolove u nogama, trnjenje leve strane tela (stopala, sake, lica...). Potom se sam bol osetila u Lumbalnom delu kicme. U Sokobanjskoj su pretpostavili da imam diskus herniju L4 i trazili da uradim EMNG zbog specificnog rezultata (polifazno simetricno). Poslali su me kod neurologa koji me salje na magnetnu rezonancu. Rezultat MR: Uputna dijagnoza (Radikulipathia L4 bil): nema Nalaz lekara: ocuvan visinski promer i..v. prostora LS kicme, bez znakova dehidracije diskusa. Na korpusu L1 i L2 prisutne su Schmorlove hernije. Prisutni su znaci incipijentne korporalne spondiloze. Obracam vam se jer bih zelela da mi neko pojasni moj MG nalaz i moje stanje (pokusala sam da posaljem i snimke MG ali to na ovom sajtu nije moguce), posto su mi bolovi sve ucestaliji i intenzivniji a niko od lekara nije komentarisao niti je nasao za shodno da mi bar malo pojasni, vec me salju na dalje analize (eho male karlice, EP SEP i VEP, a u medjuvremenu da pijem Ksalol, Mioflex i Diklofen za bolove.

    Odgovoreno: 06. 05. 2008.
    • Poštovana,
      vaše pitanje je zasigurno u domenu neurologije, uz potrebu za mnogo potpunijim i preciznijim citiranjem rezultata analiza koje pominjete. Pomenuti nalaz sa MR pregleda L/S kičme (ovako kako ste
      interpretirali) ne ukazuje na potrebu za neurohirurškim lečenjem i ne daje objašnjenje za Vaše tegobe. S obzirom da ste se bavili sportom aktivno, moglo bi se reći da je MR nalaz u širim granicama normale.
      Šmorlove hernije viđene na telima pršljenova L1 i L2 su bez značaja. Takođe smatram potrebnim preporučeno dalje ispitivanje. Srdačan pozdrav.

  1. Postovani mr.Peric Moje ime je M. Zivkovic. Po zanimanju sam visa medicinska sestra. Skolovala sam se u Sveckoj - Lun klinicki centar. Tu sam diplomirala sa prosekom VG - ocena 9 po nasim standardima. Zelim da vam postavim jedno pitanje u vezi aneurysme. Ako se kod pacijenta CT-OM mozga i reng snimkom diagnosticira Aneurysma, kontrolni CT mozga ukazuje na masivnu intraventrikularnu, intracerebralnu hemoralgijusa tamponadom komor te jepo hitnom postupku uradjena prva operacija, i bolesnik tretiran uz respiratornu podrsku. Nakon stabilizovana bolesnika je uradjena PAN angeografija. Zasto je neophodno radeti PAN angiografiju? Kada svi pregledi ukazuju na Aneurysme i hemoragije u komorama glave? Dali to moze vise da pogorsa stanje pacijenta. Ovde kazu ne! Ja ne delim njihovo msljenje, pa zato pitam vas. Pozdrav vama i vasim kolegama. M.Zivkovic KC. LUND

    Odgovoreno: 06. 05. 2008.
    • Poštovana,
      bez obzira na CT kojim se otkrivaju POSLEDICE pucanja aneurizme u vidu subarahnoidnog, intracerebralnog ili/i intraventrikularnog krvarenja i koje upućuju na mogući uzrok odnosno pucanje aneurizme, cerebralna angiografija, tačnije inraarterijska digitalna supstrakciona panangiografija mozga (u neurohirurškom žargonu DSA ili što Vi rekoste "PAN angiografija") pretstavlja zlatni standard u otkrivanju tačne lokalizacije aneurizme, njenog odnosa (orjentacije) prema matičnom i okolnim krvnim sudovima kao i u evaluaciji vazospazma na okolnim i matičnom krvnom sudu na kome se aneurizma nalazi. Jednom rečju, DSA je neophodna za identifikaciju aneurizme i planiranje definitivnog
      lečenja. Pomenuto slikanje na rendgenu nema nikakvog značaja! Načelno govoreći, tajming angiografije zavisi od stanja pacijenta odnosno planiranog tajminga operativnog lečenja. Tako npr, kod pacijenata u
      dobrom stanju, angiografija se radi što pre da bi se preduzelo "rano" hirurško lečenje aneurizme. Kod bolesnika u lošem stanju, prvo se radi na stabilizaciji opšteg stanja i lečenju akutnih komplikacija
      intracerebralnog/intraventrikularnog krvarenja sa tamponadom moždanih komora-akutnog hidrocefalusa, pa tek onda angiografska dijagnostika i definitivno hiruško lečenje (klipsovanje ili embolizacija). Takođe se smatra da angiografija, bez obzira kada je učinjena nema značajniji
      uticaj na pogoršanje kliničkog stanja bolesnika. Pošto vazospazam može negativno da utiče na kvalitet rezultata angiografskog pregleda, a najintenzivniji je u periodu od 6. do 12. dana posle krvarenja (uz
      moguće individualne varijacije u dužini trajanja), angiografija se najčešće izvodi ili u prvim danima posle krvarenja kada još nije došlo do razvoja vazospazma, ili kasnije kada on uđe u fazu rezolucije. Opet
      napominjem, primarnu procenu i odluku o tome kada će se angiografija, koja je apsolutno neophodna, uraditi može da donese jedino neurohirurg koji leči pacijenta i ima potpuni uvid u realno stanje pacijenta uz konsultaciji sa neuroradiologom koji samu dijagnostiku sprovodi. S obzirom da se radi o dobro poznatim i svuda u svetu prihvaćenim stavovima, ne verujem da bi bilo ko učinio nešto nasumično što bi
      ugrozilo ionako vrlo ozbiljno i teško stanje pacijenta. Inače, uzrok pogoršanja pacijenata u preoperativnom periodu, koji su prethodno "stabilizovani" je najčešće rekrvarenje ili vazospazam. Ako se pogoršanje nakon angiografije desilo u konkretnom slučaju koga pominjete, najverovatnije je koincidentno, odnosno rezultat je pogoršanja osnovne bolesti  koje bi se dogodilo i da angiogrfija nije
      rađena. Nadam se da Vam je ovim objašnjenjem situacija malo jasnija.
      Srdačan pozdrav.

  1. Postovani doktore, pre 5mes poceli su ozbiljniji problemi sa ki;mom, uradjen je CT i MR i dg je sledeca Protruzija L4 L5 IVdiska paramedijalno desno uz kompresiju ishodista desnog L5 radiksa. Ruptra anulusa L5 S1 IVdiska paramedijalno levo uz kompresiju duralne vrece u nivou ishodista S1 korena levo Anularno bubrenje IVdiska L3 L4 bez kompresivnih manifestacija Predlozena mi je fizikalna terapija, bila sam mesec dana u Banji Kovijaci, ali bez veceg poboljsanja, samo u smislu malo vece pokretljivosti, ali zaruci bol u tom delu koji se spusta kroz kukove u obe noge, vise levu, potkolenica, zglob i celo stopalo leve noge me boli, pada mi levo stopalo i grci se pri hodu, tako da se otezano krecem. Uradjen je EMNG i nalaz je sledeci U med.ext.dig. levo registruju se veoma jake i hronicne neurogene lezije. U ostalim ispitanim misicima reg. znaci umereno do umereno jake i hroni;ne lezije. Terminaln latenca n. medianusa l. dex.produzena, dok su F talas latence za n. medianus i n. ulnaris uredne. Senzitivne brzine provodjenja na gornjim i donjim ekstrem. su snizene, dok su motorne brzine provodjenja lako snizene. Pored toga postoje i znaci kompresivne lezijen. medianusa u predelu zgloba rucja desno carpal tunell sindrom. Ovakav nalaz, u korelaciji sa klin. slikom, nijvise ide u prilog postojanja veoma hronicne lezije korenova L5 S1 obostrano, izrazenije levo, kao i umerene i hronicne lezije korena L3. Takodje postoje i znaci hronicne lezije korena C5 C6 desno. Ne moze sa sa sigurnoscu iskljucitini aksonodernijelinizaciona polineuropatija, koja je pretezno dernijelinizaciona i zahvata sanzitivna vlakna na donjim ekstremitetima. Napominjem i da mi desna ruka nije bas najbolje, trne mi i koci se, isustam stvari iz ruke i sve je teze koristim normalno. Da li je u mom slucaju neophodna operacija i da li ce se problemi bar malo smiriti posle nje? Ne mogu da sedim vise od 15min a da ne osecam bolove i pritisak. Kvalitet zivota mi je ravan nuli, pa Vas molim za savet sta je najbolje uraditi a da ima rezultata?Unapred zahvalna

    Odgovoreno: 02. 05. 2008.
    • Poštovana, iz vašeg pitanja i haotične interpretacije nalaza koje pominjete (mada niste napisali koliko imate godina), jedino što mogu da vam kažem jeste da se prvo obratite NEUROLOGU, tim pre što postoji realna potreba za isključivanjem drugih neroloških oboljenaja koja se mogu manifestovati na sličan način. Pored toga, verovatno će biti potreban i MR pregled vatne kičme i kad završite sa tim, posle neurologa i završni pregled neurohirurga. Po mom mišljenju, na ovakvom mestu i u ovom tipu komunikacije, nemoguće i neodgovorno je bilo šta određenije savetovati u vašem slučaju, sem konkretnog pregleda lekara pomenutih specijalnosti koji bi trebalo da učine detaljnu analizu vaših tegoba, rezultata kliničkog pregleda, originalne medicinske dokumentacije (vaša interpretacija nije dovoljna), snimaka sa magnetne rezonance bez obzira na opis rediologa koji je priložen sa njima, kao i rezultata sprovedene terapije do sada. Tek nakon svega toga i saznavanja pravog uzroka vaših tegoba u nivou slabinske i vratne kičme, biće moguće
      realno sagledavanje mogućih terapijskih opcija. Srdačan pozdrav.

  1. Ja se stvarno izvinjavam.Prije par dana sam vam postavila pitanje i dobila sam odgovor,ali nisam navele ono najvaznije.Da bi vam lakse bilo, kopiracu pitanje i vas odgovor i objasniti zbog cega je potrazio taj pregled. Otac mi je 38 godiste.Jutros je dobio nalaz i zanima me koliko je opasno jer ovde mu bukvalno nista nisu rekli. Nalaz glasi ovako Ekstrakranijski Color Doppler karotidnih i vertebralnih arterija Morfoloskim prikazom CDFI metodom se vidi srednje siroki lumeni insoniranih krvnih zila karotidnog stabla,aterosklerotski zadebljalih stijenki krvnih zila.Hemodinamika u obje ACI zadovoljavajuca i simetricna .0,80 m/s. Morfoloskim prikazom CDFI metodom se vidi srednje sirko lumeni vertebralnih arterija,anterogradnog tijeka,desno nesto povisene hemodinamike sto bi ukazivalo na pocetne aterosklerotske promjene desne vertebralne arterije,lijevo uredan nalaz. Zakljucak:Aterosklerotske promjene uz pocetnu stenozu arterije vertebralis desno. Molim vas,mozete li mi ovaj nalaz malo bolje objasniti i preporuciti neke lijekove? Hvala unaprijed! Poštovani, citirani nalaz, s obzirom na godine Vašeg oca, moze se reći da je ugranicama očekivanog za većinu ljudi te starosne dobi. Ono što jebitno sa aspekta hirurškog lečenja jeste to da u velikim arterijamavrata (karotidne arterije) nema suženja koje bi dovelo do smanjeja protoka na manje od 40% u odnosu na normalu za dotični krvni sud, što bi zahtevalo hirurško lečenje. Pošto niste naveli razlog zašto je tražen pregled, odnosno koje tegobe ima Vaš otac, nemoguće je prcizno odrediti da li i kakav odnos ima rezultat ovog pregleda sa tegobama koje ima pacijent. Uopšteni savet je da nalaz treba pokazati lekaru koji je tražio učinjenu dijagnostiku (verovartno neurolog ili kardiolog), koji će onda preduzeti odgovarajuće lečenje koje ima za cilj usporavanje napredovanja procesa ateroskleroze i sprečavanje komplikacija do kojih ona dovodi. Srdačan pozdrav. ******************************************************************************** Pregled je izvrsio na svoju ruku,jer osjeca u glavi pritisak,vise u prednjem dijelu sljepocnica i cela(to stanje nije mu uvijek prisutno).Tada ima opterecenje u ocima,malaksalost u tijelu a posebno u nogama.Ta malasalost i pritisak u glavi mu je lakse podnosljiv kad hoda nego kada stoji.Kada stoji mirno sve mu se to povecava.Krvni pritisak je mjerio bas u takvom stanju i bio je 138/80 i 78 otkucaja srca u min. Hvala vam unaprijed i jos jednom se izvinjavam.

    Odgovoreno: 02. 05. 2008.
    • Poštovana,
      verovatno i sami uviđate da je potpuno besmisleno da bilo ko radi bilo kakve dopunske preglede "na svoju ruku". Potrebno je da se vaš otac javi neurologu koji će ga pegledati, zatražiti dopunske analize za
      koje smatra da su potrebne i nakon toga preporučiti odgovarajuće lečenje. Srdačan pozdrav.

Prikazano 1151-1155 od ukupno 1200 pitanja