Postovani, imam 30 god i poslednjih nekoliko sedmica osecam jak grc u vratu pri pomeranju glave napred nazad, levo-desno. Cim ispravim galvu on brzo i prodje. Takodje, gotovo da uvek mogu da 'izazovem' grc u stopalima sa donje strane kada izvijem stopalo ka spolja. Da li ima razloga za brigu? Dosta sam citala o raznim neuroloskim oboljenjima (ali sam i hipohondricna pomalo) pa sam zabrinuta, mada napominjem da sam u oblasti medicine potpuni laik:)
Srdacan pozdrav
Postovana,
uradite rentgenski snimak vratne i slabinske kicme pa se javite. Do tada kod bolova uzimajte tbl.Movalis 7,5mg 1x1 i kod osecaja zategnutosti u vratnoj i slabinskoj kicmi tbl.Tetrazepam 1x1.
Pozdrav
Povredila sam unutrasnju stranu podlaktice,medjutim odmah nakon povrede sam osetila kako mi trni polovina domalog i ceo mali prst,naravno uz otezano pokretanje tih prstiju.Moje pitanje je:Da li je potrebna operacija da bi se ponovo povratila funkcija tog nerva ili se to moze regulisati uz odgovarajuce terapije?
Molim vas ako mi mozete da pomognem. Moja majka (80 godina stara) prije dva mjeseca je slomila kuk. Nije mogla da se operise – zato sto nije bila dobra sa glavom. “Puno se gubila, nocu nije spavala -u to doba je kiristila Aricept ljek. Mjesec daba poslije toga spavala je dva dana non stop. Mi smo se bojala da nije u komi. Doktor neuropsihijatar je dosao I rekao nam je da trebamo da prestane davati te ljekove posto ona to predugo koristi I da je njeni organizam postao imun na te ljekove,
On je njoj prepisaa ove ljekove
GYNKOBIL-1dnevno
ASENTRA-POLA TABLETE
BENSEDIN-1 NAVECE
LARGAKTIL-2NAVECE
Ona jos uzima gore navedene ljekove. Sada ona ima STRAH da hoda. Kada je mi podizemo iz kreveta ona se sva trese . ONA SE BOJI.Kada je ja pitam cega se boji ona ne zna ali mi kaze da boji. Ruke su joj pocele nenormalno da se tresu . Doktor je prepisao protiv drhtanja ruku ove ljekove MENDILEX, I HALOPERIDOL ali ona se od ti ljekova pocela da se KOCI I nije mogla da guta hranu. U zadnje vreme pocela je da doziva ljude koji vise ne postuje, AKO MI MOZETE POCI DA MI KAZETE STA JE SE DESAVA SA MOJOM MAJKOM , DA LI IMA LJEK , STA VI MISLITE STA JE NALBOLJE. MENE ZABRINJAVA ZASTO SE ONA BOJI DA HODA, DA LI IMA LJEK KOJI BI JOJ POMOGAO
Unaprijed zahvalan
Dragan
Poštovani doktore Nikola, hvala na vec jednom kratkom odgovoru, ali evo sada da vam posaljem i nalaze. Radi se o mom ocu bolesnom od multiple skleroze. Nalazi iz 2007. oktobra meseca kada mu je i otkrivena bolest.
Anamneza: SADAŠNJA BOLEST: Pacijent je 1995. godine prvi put imao duple slike, prolazno, od tada ima povremene glavobolje i vrtoglavice, a od pre četri godine je primetio da slabije čuje. Od januara ove godine osetio je da gubi ravnotežu, da tetura dok hoda, osetio je slabost prvo u levoj noyi, koja se spontano povukla posle dve nedelje, a zatim je slabost osetio u desnoj noyi, koja je prisutna i sada samo izraženije. Navodi da od pre 15 dana ima ponovo duple slike. Od dijagnostike je urađeno: MR L - S kičme, lumbalna spondiloza i sponiloatroza. EMNG nalaz: pretežno senzitivna lezija radiksa C7 i C8 obostrano, izraženije desno. CT endokarnijuma:nalaz uredan. Dopler krvnih sudova vrata: umereno uznapredovale degenerativne promene. MR endokarnijuma: multiple, fokalne, lezije u beloj masi (supra i infratentorijalno) koje odgovaraju plakovima demijelinizacije, kao i kortikalne i subkortikalne reduktivne promene, Dg: Encephalomyelitis disseminata. LIČNA ANAMNEZA: HOBP, Laesio hepatis, lečen psihijatrijski (u poslednje tri godine, posle smrti brata depresivan, uzima terapiju), oštećenje sluha (audiometrija:levo ugašen sluh, desno mešovito oštećenje sluha). Alergija na penicilin. STATUS: STANJE SVESTI: Svestan, pravilno orijentisan u svim pravcima. PREGLED GLAVE I LICA: Uobičajene konfiguracije, bez ožiljaka i deformiteta. PREGLED KRANIJALNIH NERAVA: Bulbusi medioponirani, zenice jednake, kružne, reaguju na svetlost i akomodaciju, ima duple slike pri pogledu u desno, u ostalim pravcima pogleda nema duple slike (gube se sa zatvaranjem jednog oka), nistagmus konjugavni horizontalni, levo i desnio. Nalaz na ostalim kranijalnim nervima je uredan. PREGLED VRATA: Vrat slobodan, pokretan u svim pravcima. PREGLED GORNJIH EKSTREMITETA: Trofika, tonus i pokretljivost su uredni. Blaga globalna slabost proksimalne muskulature. Mišićni refleksi pojačani simetrično. Pri Wartenbergu nema tonjenja. PREGLED TRUPA KIČMENOG STUBA: KTR su ugašeni. PREGLED DONJIH EKSTREMITETA: Trofika i tonus uredni. Umerena globalna slabost, više desno. Desnu nogu podiže od podloge do 30 stepeni. Mišićni rtefleksi pojačano simetrično. Suženi plantarni odgovor desno, levo normalan. PREGLED STAJANJA I HODA: Romberg pozitivan bez vizuelne kontrole.Tandem hoda nesiguran. Spastično-paraparetičan hod. PREGLED CEREBALNIH ZNAKOVA: Pri probi prst- nos blaga dismentrija desno, pri probi peta- koleno blaga ataksija desno. Hipoadijadohokineza desno. PREGLED SEZIBILITETA: Skraćen vibracioni senzibilitet do nivoa rebarnih lukova desno. PREGLED MENINGELNIH ZNAKOVA: Negativni. PREGLED TESTOVA NA ISTEZANJE. Negativni. PREGLED SFINKTERA: Urgencija sfinktera. ANALIZE: KKs u granicama referentnih vrednosti Biohemijske analize: holesterol 6,43,HDL- holesterol 1,19,LDL- holesterol 4,75, ostale analize u granicama referentnih vrednosti Izoelektrično fokusiranje: Oligoklonalne IgG trake u likvoru, serum normalan. Nalaz govori u prilog intratekalne sinteze LgG. Citrobiohemijski nalaz likvora:proteini 0,68, glukoza 3,3, ćelije 1(Ly) Virusološke analize: HCV, HBsAg, HIV-negativan nalaz. ZAključak Prvi simptomi bolesti su se pojavili 1995. godine. Trajanje neurološke bolesti je 12 godina, relapsno remitirajućeg toka sa četiri relapsa u toku NAlaz MMr endokranijuma i nalaz izoelektričnog fokusiranja likvora idu u prilog demijelinizaciji bolesti. Sada je prvi put lečen pulsnim dozama kortikosteroida na koje je povoljno reagovao. Tadašnja Th: Flunisan tbl 20 mg 1+0+0, Lorazepam 2*1.
Pošto mu nije zakazana kontrola, na ličnu inicijativu odlazi ponovo za Beograd, gde je jedva nekako pregledan, evo kliničkog nalaza od 05.02.2008. Današnji klinički nalaz na svih dvanaest kranijalnih nerava je normalan. Vrat nalaz je normalan. G.E. trofika normalan, desno postoji blaga globalna slabost. Levo snaga normalna. Tonus normalan. Mišićni refleksi pojačani desno, levo normalni. Koordinacione probe desnom rukom blaga dismetrija pri probi prst nos i umerena hipodijadohokineza. Levom rukom koordinacione probe su normalne. D.E. Trofika i tonus su normalni, desno postoji umerena, levo diskretna globalna slabost. Mišićni refleksi simetrično pojačani, plantarni odgovor normalan levo snižen desno. Romberg negativan, tandem hod nije moguć. Spontani hod na umereno široj osnovi ataksičan i paraparetičan. Nema ispada senzibiliteta. Sfinkteri: opstipacija. Ostali neurološki nalaz je normalan. Neurološke promene su trajne i posledice su ranijih relapsa tokom 13 godina trajanja hroničnog neurološkog oboljenja. Th oligovit 1*1, Flunisan a 20 mg 1*1, lorazepam a 2,5 mg 2*1. To je to što se tiče tih nalaza. Bio je i na VMA, gde mu je doktorka dodala Neuro B12 vitamin, doktorka u Loznici mu je umesto ologovita dala Santegal, zatim pošto mu nije odgovarao Flunisan, dala mu je Rivotril. Skoro je bio u bolnici i opet prima terapiju kortikosteroide, mada nije bilo relapsa, naime napisano mu je da je imao relaps u januaru mesecu, ali njemu je to sa nogom pocelo da se desava od pre ustanovljenja dijagnoye sa tim sto su mu se pojavili bolovi i veca slabost u januaru. On hoda, posle kraćeg hoda jedno stopalo nemože da kontroliše, prosto lupa kad staje na tlo, i u kolenu mu noga nije sigurna. Posle kilometar hoda oseti zamor, i bolove u nogama. Igraju ili titraju mu misici na licu, ramenu i podlaktici,ponekad i na nozi, odkad pije rivotril nema probleme sa time sem ako preskoci doyu odma pocinju da mu titraju misici. Bole ga ledja u vratnom delu uvece, a ponekad oseti i da ga boli samo jedna polovina glave (pre neki dan mu se to desilo). Interesuje me sledeće, da li je moguće da dobije doktora na Institutu neurologije u Beogradu koji će mu zakazivati kontrole i brinuti se o daljem njegovom stanju, uvoditi mu terapije i pratiti tok i razvoj njegove bolesti. Da li da pije sirdulad, iz iskustva nekih pacijenata saznao je da im je pomogao za hodanje. I kakvu bi vi terapiju dodali ili prepisali. Molim vas za savet, naročito kada je u pitanju doktor na Institutu za neurologiju u Beogradu jer iz dosadašnjeg iskustva naišao sam sa ocem na dosta nezainteresovanih doktora, jer iako je ova bolest vemoa teška, moj otac ima pravo na stručnu pomoć i pravo na život. On je 58.godište i ne bi trebalo i pored težine bolesti da doktori dignu ruke od njega. Hvala vam.
Postovani,
u pravu ste. Pacijent treba da tezi da ima svog lekara u koga ce imati poverenja i koji ce za njega biti tu. Preporucujem u Beogradu na Institutu za neurologiju Dr Jelena Drulovic sa kolegama koji se u okviru neurologije bave problemom multiple skleroze.
Pozdrav
Postovana,
spondiloartroza vratne kicme se prvenstveno leci rehabilitacionim metodama. Javite se fizijatru koji ce odrediti vezbe. Uz njih dolazi u obzir i simptomatska terapija: kod bolova tbl.Rantudil forte 1x1 i kod osecaja ukocenosti tbl.Tetrazepam 1x1.
Pozdrav
Postovani, imam 30 god i poslednjih nekoliko sedmica osecam jak grc u vratu pri pomeranju glave napred nazad, levo-desno. Cim ispravim galvu on brzo i prodje. Takodje, gotovo da uvek mogu da 'izazovem' grc u stopalima sa donje strane kada izvijem stopalo ka spolja. Da li ima razloga za brigu? Dosta sam citala o raznim neuroloskim oboljenjima (ali sam i hipohondricna pomalo) pa sam zabrinuta, mada napominjem da sam u oblasti medicine potpuni laik:) Srdacan pozdrav
Odgovoreno: 16. 07. 2008.Postovana, uradite rentgenski snimak vratne i slabinske kicme pa se javite. Do tada kod bolova uzimajte tbl.Movalis 7,5mg 1x1 i kod osecaja zategnutosti u vratnoj i slabinskoj kicmi tbl.Tetrazepam 1x1. Pozdrav
Povredila sam unutrasnju stranu podlaktice,medjutim odmah nakon povrede sam osetila kako mi trni polovina domalog i ceo mali prst,naravno uz otezano pokretanje tih prstiju.Moje pitanje je:Da li je potrebna operacija da bi se ponovo povratila funkcija tog nerva ili se to moze regulisati uz odgovarajuce terapije?
Odgovoreno: 16. 07. 2008.Postovana, prvo uradite EMNG da bi procenili stanje nerva koji je komprimovan. Javite se sa nalazom. Pozdrav
Molim vas ako mi mozete da pomognem. Moja majka (80 godina stara) prije dva mjeseca je slomila kuk. Nije mogla da se operise – zato sto nije bila dobra sa glavom. “Puno se gubila, nocu nije spavala -u to doba je kiristila Aricept ljek. Mjesec daba poslije toga spavala je dva dana non stop. Mi smo se bojala da nije u komi. Doktor neuropsihijatar je dosao I rekao nam je da trebamo da prestane davati te ljekove posto ona to predugo koristi I da je njeni organizam postao imun na te ljekove, On je njoj prepisaa ove ljekove GYNKOBIL-1dnevno ASENTRA-POLA TABLETE BENSEDIN-1 NAVECE LARGAKTIL-2NAVECE Ona jos uzima gore navedene ljekove. Sada ona ima STRAH da hoda. Kada je mi podizemo iz kreveta ona se sva trese . ONA SE BOJI.Kada je ja pitam cega se boji ona ne zna ali mi kaze da boji. Ruke su joj pocele nenormalno da se tresu . Doktor je prepisao protiv drhtanja ruku ove ljekove MENDILEX, I HALOPERIDOL ali ona se od ti ljekova pocela da se KOCI I nije mogla da guta hranu. U zadnje vreme pocela je da doziva ljude koji vise ne postuje, AKO MI MOZETE POCI DA MI KAZETE STA JE SE DESAVA SA MOJOM MAJKOM , DA LI IMA LJEK , STA VI MISLITE STA JE NALBOLJE. MENE ZABRINJAVA ZASTO SE ONA BOJI DA HODA, DA LI IMA LJEK KOJI BI JOJ POMOGAO Unaprijed zahvalan Dragan
Odgovoreno: 16. 07. 2008.Postovani, radi se o demenciji u okviru njenih godina. Pitanje sta dalje vise bi odgovaralo psihijatru nego neurologu. Pozdrav
Poštovani doktore Nikola, hvala na vec jednom kratkom odgovoru, ali evo sada da vam posaljem i nalaze. Radi se o mom ocu bolesnom od multiple skleroze. Nalazi iz 2007. oktobra meseca kada mu je i otkrivena bolest. Anamneza: SADAŠNJA BOLEST: Pacijent je 1995. godine prvi put imao duple slike, prolazno, od tada ima povremene glavobolje i vrtoglavice, a od pre četri godine je primetio da slabije čuje. Od januara ove godine osetio je da gubi ravnotežu, da tetura dok hoda, osetio je slabost prvo u levoj noyi, koja se spontano povukla posle dve nedelje, a zatim je slabost osetio u desnoj noyi, koja je prisutna i sada samo izraženije. Navodi da od pre 15 dana ima ponovo duple slike. Od dijagnostike je urađeno: MR L - S kičme, lumbalna spondiloza i sponiloatroza. EMNG nalaz: pretežno senzitivna lezija radiksa C7 i C8 obostrano, izraženije desno. CT endokarnijuma:nalaz uredan. Dopler krvnih sudova vrata: umereno uznapredovale degenerativne promene. MR endokarnijuma: multiple, fokalne, lezije u beloj masi (supra i infratentorijalno) koje odgovaraju plakovima demijelinizacije, kao i kortikalne i subkortikalne reduktivne promene, Dg: Encephalomyelitis disseminata. LIČNA ANAMNEZA: HOBP, Laesio hepatis, lečen psihijatrijski (u poslednje tri godine, posle smrti brata depresivan, uzima terapiju), oštećenje sluha (audiometrija:levo ugašen sluh, desno mešovito oštećenje sluha). Alergija na penicilin. STATUS: STANJE SVESTI: Svestan, pravilno orijentisan u svim pravcima. PREGLED GLAVE I LICA: Uobičajene konfiguracije, bez ožiljaka i deformiteta. PREGLED KRANIJALNIH NERAVA: Bulbusi medioponirani, zenice jednake, kružne, reaguju na svetlost i akomodaciju, ima duple slike pri pogledu u desno, u ostalim pravcima pogleda nema duple slike (gube se sa zatvaranjem jednog oka), nistagmus konjugavni horizontalni, levo i desnio. Nalaz na ostalim kranijalnim nervima je uredan. PREGLED VRATA: Vrat slobodan, pokretan u svim pravcima. PREGLED GORNJIH EKSTREMITETA: Trofika, tonus i pokretljivost su uredni. Blaga globalna slabost proksimalne muskulature. Mišićni refleksi pojačani simetrično. Pri Wartenbergu nema tonjenja. PREGLED TRUPA KIČMENOG STUBA: KTR su ugašeni. PREGLED DONJIH EKSTREMITETA: Trofika i tonus uredni. Umerena globalna slabost, više desno. Desnu nogu podiže od podloge do 30 stepeni. Mišićni rtefleksi pojačano simetrično. Suženi plantarni odgovor desno, levo normalan. PREGLED STAJANJA I HODA: Romberg pozitivan bez vizuelne kontrole.Tandem hoda nesiguran. Spastično-paraparetičan hod. PREGLED CEREBALNIH ZNAKOVA: Pri probi prst- nos blaga dismentrija desno, pri probi peta- koleno blaga ataksija desno. Hipoadijadohokineza desno. PREGLED SEZIBILITETA: Skraćen vibracioni senzibilitet do nivoa rebarnih lukova desno. PREGLED MENINGELNIH ZNAKOVA: Negativni. PREGLED TESTOVA NA ISTEZANJE. Negativni. PREGLED SFINKTERA: Urgencija sfinktera. ANALIZE: KKs u granicama referentnih vrednosti Biohemijske analize: holesterol 6,43,HDL- holesterol 1,19,LDL- holesterol 4,75, ostale analize u granicama referentnih vrednosti Izoelektrično fokusiranje: Oligoklonalne IgG trake u likvoru, serum normalan. Nalaz govori u prilog intratekalne sinteze LgG. Citrobiohemijski nalaz likvora:proteini 0,68, glukoza 3,3, ćelije 1(Ly) Virusološke analize: HCV, HBsAg, HIV-negativan nalaz. ZAključak Prvi simptomi bolesti su se pojavili 1995. godine. Trajanje neurološke bolesti je 12 godina, relapsno remitirajućeg toka sa četiri relapsa u toku NAlaz MMr endokranijuma i nalaz izoelektričnog fokusiranja likvora idu u prilog demijelinizaciji bolesti. Sada je prvi put lečen pulsnim dozama kortikosteroida na koje je povoljno reagovao. Tadašnja Th: Flunisan tbl 20 mg 1+0+0, Lorazepam 2*1. Pošto mu nije zakazana kontrola, na ličnu inicijativu odlazi ponovo za Beograd, gde je jedva nekako pregledan, evo kliničkog nalaza od 05.02.2008. Današnji klinički nalaz na svih dvanaest kranijalnih nerava je normalan. Vrat nalaz je normalan. G.E. trofika normalan, desno postoji blaga globalna slabost. Levo snaga normalna. Tonus normalan. Mišićni refleksi pojačani desno, levo normalni. Koordinacione probe desnom rukom blaga dismetrija pri probi prst nos i umerena hipodijadohokineza. Levom rukom koordinacione probe su normalne. D.E. Trofika i tonus su normalni, desno postoji umerena, levo diskretna globalna slabost. Mišićni refleksi simetrično pojačani, plantarni odgovor normalan levo snižen desno. Romberg negativan, tandem hod nije moguć. Spontani hod na umereno široj osnovi ataksičan i paraparetičan. Nema ispada senzibiliteta. Sfinkteri: opstipacija. Ostali neurološki nalaz je normalan. Neurološke promene su trajne i posledice su ranijih relapsa tokom 13 godina trajanja hroničnog neurološkog oboljenja. Th oligovit 1*1, Flunisan a 20 mg 1*1, lorazepam a 2,5 mg 2*1. To je to što se tiče tih nalaza. Bio je i na VMA, gde mu je doktorka dodala Neuro B12 vitamin, doktorka u Loznici mu je umesto ologovita dala Santegal, zatim pošto mu nije odgovarao Flunisan, dala mu je Rivotril. Skoro je bio u bolnici i opet prima terapiju kortikosteroide, mada nije bilo relapsa, naime napisano mu je da je imao relaps u januaru mesecu, ali njemu je to sa nogom pocelo da se desava od pre ustanovljenja dijagnoye sa tim sto su mu se pojavili bolovi i veca slabost u januaru. On hoda, posle kraćeg hoda jedno stopalo nemože da kontroliše, prosto lupa kad staje na tlo, i u kolenu mu noga nije sigurna. Posle kilometar hoda oseti zamor, i bolove u nogama. Igraju ili titraju mu misici na licu, ramenu i podlaktici,ponekad i na nozi, odkad pije rivotril nema probleme sa time sem ako preskoci doyu odma pocinju da mu titraju misici. Bole ga ledja u vratnom delu uvece, a ponekad oseti i da ga boli samo jedna polovina glave (pre neki dan mu se to desilo). Interesuje me sledeće, da li je moguće da dobije doktora na Institutu neurologije u Beogradu koji će mu zakazivati kontrole i brinuti se o daljem njegovom stanju, uvoditi mu terapije i pratiti tok i razvoj njegove bolesti. Da li da pije sirdulad, iz iskustva nekih pacijenata saznao je da im je pomogao za hodanje. I kakvu bi vi terapiju dodali ili prepisali. Molim vas za savet, naročito kada je u pitanju doktor na Institutu za neurologiju u Beogradu jer iz dosadašnjeg iskustva naišao sam sa ocem na dosta nezainteresovanih doktora, jer iako je ova bolest vemoa teška, moj otac ima pravo na stručnu pomoć i pravo na život. On je 58.godište i ne bi trebalo i pored težine bolesti da doktori dignu ruke od njega. Hvala vam.
Odgovoreno: 16. 07. 2008.Postovani, u pravu ste. Pacijent treba da tezi da ima svog lekara u koga ce imati poverenja i koji ce za njega biti tu. Preporucujem u Beogradu na Institutu za neurologiju Dr Jelena Drulovic sa kolegama koji se u okviru neurologije bave problemom multiple skleroze. Pozdrav
Spondiloartrozis vratne kicme,kako leciti?
Odgovoreno: 16. 07. 2008.Postovana, spondiloartroza vratne kicme se prvenstveno leci rehabilitacionim metodama. Javite se fizijatru koji ce odrediti vezbe. Uz njih dolazi u obzir i simptomatska terapija: kod bolova tbl.Rantudil forte 1x1 i kod osecaja ukocenosti tbl.Tetrazepam 1x1. Pozdrav
Prikazano 87521-87525 od ukupno 94520 pitanja
Pregledajte odgovore po oblastima
Prijavite se
Dobro došli! Unesite svoje login podatke