Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

Da zakažete pregled pozovite 063 687 460

Zakažete pregled 063 687 460

Najnoviji odgovori (94952)

  1. Da li može da se donira koštana srž?

    Odgovoreno: 27. 10. 2008.
    • Da, postoji nacionalni registar za donatore. Potrebno je da kontaktirate kolege sa Hematologije VMA, Beograd. Da bi ste bili donatori, potrebno je da date par uzoraka krvi da bi se isključilo prisustvo nekih oboljenja i izvrsila tipizacija Vaše "tkivne histokompatibilnosti"

  1. Poštovani doktore,
    Moja 18-godišnja ćerka već pola godine ima dijagnozu LGL leukemija. Pod nadzorom je na hematologiji u Segedinu. Do sada je imala lečenje medrolom, koje je trajalo 5 meseci. Lečenje je trajalo do juna. Pošto su joj tada rezultati krvi bili zadovoljavajući, prestala je da pije medrol, i sve do pre nedelju dana se osećala dobro. Od pre nedelju dana su počele visoke temperature, bolovi od uvećane slezine i ponovo je dobila medrol. Lekari nam ne govore mnogo o prognozama. Sve što su objasnili je da se radi o hroničnoj bolesti, koja uglavnom napada starije osobe. Juče je jedan lekar predložio transplantaciju koštane srži. Znam de je izuzetno rizična, ako se uopšte nađe donator (jedino je dete, nema brata ili sestru). Pokušala sam da se informišem preko interneta o toku bolesti, ali bez boljih rezultata.
    Zanima me, može li organizam da izdrži više terapija medrolom (homonska terapija)? Kad se preporučuje transplantacija koštane srži? Ako je bolest hronična, da li transplantacija uopšte može da pomogne? Ima li uopšte bilo kakve nade za pomoć?

    Odgovoreno: 25. 10. 2008.
    • Postovana, Medrol je u suštini veoma bezazlen ali i efikasan lek. Iako ima svoje neželjene efekte, korist od ovog leka znatno nadmašuje eventualnu štetu koju može naneti. LGL, iako hronična bolest, je neizlečiva. Zbog toga -kao i u mnogim drugim hematološkim bolestima, transplantacija kostne srži predstavlja jedini logičan i siguran put ka izlečenju. Tačno je da je to dug i rizičan i mukotrpan proces ali je istovremeno, ponavljam, to i jedini način da se dođe do konačnog izlečenja. Iako sam radio u transplantacionom centru izvesno vreme, nisam imao prilike da lično vidim slučajeve sa LGL-om koji se transplantiraju, jer je bolest izuzetno retka. U svom radu ja još nisam imao prilike da vidim takav slučaj. Ipak na osnovu analogije sa drugim hroničnim bolestima kao i činjenice da je transplantacija dugotrajan proces (jer pretraga za davaocima u svetskoj bazi podataka se može otegnuti i na godinu i po dana) smatram da o transplantaciji treba razmišljati na vreme. Nikako ne treba doći do situacije da je bolest van kontrole i da su dani odbrojani, da bi se pristupilo procesu transplantacije. Puno pozdrava

  1. Poštovani,
    problem zbog kojeg se javljam je sledeći: dešava mi se da u toku jedne kalendarske godine budem barem dva puta malokrvna. Ovih dana opet osećam te simptome: ljuljanje u glavi, teško disanje kao da mi je neko stao na grudni koš, zujanje u ušima kao i depresija. Pošto je sada vikend i ne mogu da uradim analize krvi, da li bih mogla da pijem ferogradumet \'na svoju ruku\' pošto mi je to bilo prepisivano, a da bih se bolje osećala preko vikenda.

    Odgovoreno: 25. 10. 2008.
    • Preparati gvožda se mogu uzimati bez većeg straha u svakom trenutku. Ipak ni jedan lek pa ni ovako bezazlen, ne treba uzimati bez preke potrebe. Samo retke situacije gde postoje ozbiljni znaci ospterećenja gvoždjem striktno zabranjuju unos gvožđa. To su neke urođene bolesti hemoglobina i nekih enzima kao i stanja gde su zbog mnogostrukih transfuzija ljudi jako opterećeni gvožđem. Imajte na umu da efekti terapije gvožđem nikad ne počinju odmah. U gvožđe - deficitnim anemijama se efekti pokazuju tek posle 2-3 nedelje.

  1. Radila sam krvnu sliku samoinicijativno. Možete li mi pojasniti rezultate:
    SEDIM.-4  RBC-4,48  HCT-40,1 MCV-89,6  RDW-14,7  HGB-131  MCH-29,4  MCHC-32,8 PLT-320  PCT-0,30 MPV-8,6 PDW-15,6 WBC-7,8 LYM-2,3 30,3 MID-0,6 6,7 GRA-4,9 63,0 UREA-3,81 KREATININ-61 FE-18,2

    Odgovoreno: 25. 10. 2008.
  1. Poštovani doktore,
    početkom godine sam se razboleo od hepatitisa B i bio sam hospitalizovan od polovine januara, do polovine februara. U tom periodu sam primetio uvećanu limfnu žlezdu na vratu. Nisam odmah odreagovao, nego tek kad sam izašao iz bolnice, pa na sledećoj kontroli sam ukazao dr na to. Ona me je uputila kod hematologa, a po njegovoj preporuci sam uradio UZ abdomena, vrata i pazuha. Osim te žlezde na vratu (19x8 mm) ostale su ok. Što se hepatitisa tiče, sad sam HbsAg negativan. Krvna slika: RBC 6.52, HCT 54.8, MCH 24.1, MCHC 28.7, NEU 41.9%, LYM 43.2%, EOS 5.96%). Ostali elementi su u referentnim vrednostima. Snimao sam i kompletnu vilicu i to je ok. Hematolog smatra da nema razloga za biopsiju, jer od januara do danas žlezda nije rasla i ne boli me. Predložio je da ponovim UZ vrata. Inače, pre dva, tri meseca mi se pojavila ogromna bubuljica na toj strani vrata koja se smirila i pre neki dan ponovo buknula. Bio sam kod dermatologa i on kaže da je to upala folikula ili neka cista, pa mi je predložio da je uklonim kad splasne otok.
    Zanima me koja je verovatnoća da je žlezda zbog toga uvećana i šta još da uradim da otklonim sumnje jer sam jako zabrinut? Inače, imam 34 godine.
    Zahvalan na odgovoru

    Odgovoreno: 25. 10. 2008.
    • Slažem se sa kolegama. Mislim da ima malo elemenata za zabrinutost i da je je žlezda \"reaktivna\", a ne maligna. Nastavite lečenje po preporukama.
      Pozdrav

Prikazano 701-705 od ukupno 878 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460