Imam sportsku povredu, pre godinu dana su utvrdili snimkom da imam sindrom tarzalnog kanala. Inače se bavi atletikom (duge pruge). Nisam imala bolove, ali sam skoro svaki korak na trcanju imala osećaj u nozi kao da mi prolazi elektricni impuls (kao da me struja udara u trenutku) od zgloba uz pokosnicu do kolena unutrasnja strana.Dobila sam injekciju 2008-e u martu, tad mi je bilo bolje, ponovo sam počela trenirati sve do novembra prošle godine, kad mi je sve počelo od početka. U decembru sad dobila još dve injekcije (traumol), problem sa "nervima" je nakon druge injekcije je prestao ali su počeli drugi problemi. Stopalo, tačnije ispod zgloba, na mestu gde sam dobila injekciju i peta počeli su da dobijaju boje, kao da je podliv. Boja se menja, posle opterećenja se jače vidi pa se smiri, ali posle tople vode je najizrazitije.pored toga imam i često bolove što do injekcije nisam imala. Bolovi su ispod zgloba, peti i deo stopala prema peti.
Molim Vas, dali možete da mi pomognete sa savetima. Šta da radim?
U predelu potkolenice na početku sezone najčešće dolazi do povrede m. soleusa i u prednjoj loži potkolenice m. tibialis anterior koje se prenaprežu, javljaju se entezitne i periostitne reakcije kao uvod u tkz.«rapavu potkolenicu«. Kod potkolenice postoji tkz. sindrom prenaprezanja koji zahvata mišiće prednje i zadnje lože, tibiu i fibulu sa pojavom miozitisa, tendinitisa i periostitisa. Može da izazove i stres sa frakturom na raznim mestima na kosti.
»Atletska potkolenica« nastaje usled treninga na neadekvatnim podlogama (beton, pesak, trava, neravni tereni). Ove povrede se najčešće javljaju kod sprintera i trkača preko prepona, dok kod srednje prugaša i dugoprugaša sreću se bolne afekcije u predelu Ahillove tetive u obliku tendinitisa sa krepitacijama kao dominantnim simtomom. Primećeno je da se ova afekcija više javlja kod sportista sa spuštenim svodom stopala u lateralnoj lokalizaciji i kod trkača sa pojačanim uzdužnim svodom medijalne lokalizacije stopala. Uzrok u većini slučajeva je zbog tesnih i nepodesnih sprinterica.koje vrše direktan pritisak na Ahillovu tetivu. Usled neadekvatne doziranosti treninga i premorenosti javljaju se avulzijski prelomi bedrene bodlje sa pripojem mm. tensor fasciae latae i sartoriusa, usled snažne hiperestenzije kuka dolazi do avulzionih promena na pripoju m. rectusa femorisa na donjoj bedrenoj bodlji.(nešto ređe). Kod sprintera su lokalizovane i promene avulzione prirode na sedalnoj kvrzi usled snažne starne kontrakcije mišića natkolenice odnosno fleksora potkolenice, a opisane su i promene malog trohantera,usled snažne i iznenadne kontrakcije m. iliopsoasa (pogledaj stranu... avulzioni prelomi) Povrede u predelu stopala su: plikovi, žuljevi, bursitisi, tendinitisi sa stvaranjem ganglija, naročito na dorzalnoj strani stopala, i nastaju usled nehigijene sportista i neadekvatne sportske opreme. Kod maratonaca i kod brzohodača dolazi do preloma usled zamora 2. i 3. metatarzalne kosti, a ređa pojava je na lisnoj kosti.
Bol u peti (plantarni fasciitis) se javlja naročito ujutru odmah nakon ustajanja. Prvi korak je najbolniji, ali sa zagrevanjem pete bol prestaje da bi se sledećeg jutra opet javio sa utiskom kao da je kamenčić upao u cipelu. Plantarni fasciitis je upala plantarne fascije, ponekad pogoršana kvržicom na petnoj kosti. Ova povreda se kreće u rasponu od upale do kidanja plantarne fascije na petnoj kosti. Povreda je izazvana prenaprezanjem kod trčanja na duge staze, slabi svodovi stopala, nošenje neadekvatnih patika, promena podloga u trenažnom procesu, povećanje telesne mase i sl. Najčešće se javlja kod košarkaša, rukometaša, fudbalera, tenisera i dr.
Lečenje: osnovni cilj je sprečiti krvarenje i stvaranje oteklina. Obavezna imobilizacija zgloba, u cilju sprečavanja veće povrede ligamenta. Krvarenje zaustavljamo primenom krioterapije i kompresivnim zavojem . Povređeno mesto hladimo sve dok postoji otok i inflamacija, s tim da nakon 24. - 48. sati uključujemo i antiflogističke i antireumatske masti (sistem vazokonstrikcija-vazodilatacija). Blokade ne preporučujemo i ako zbog „bržeg oporavka“, to se od lekara zahteva, jer time možemo da pogoršamo povredu sportisti i da dovedemo u pitanje nastavak sportske karijere. Velika greška je prerana dozvola povratku na sportsko borilište i mogučnost recidivne povrede koja se još teže leči. Fizikalna terapija kod imobilisanog zgloba: a) impulsna magnetoterapija, interferentne struje, b) impulsni ultrazvuk, interferentne struje. Po skidanju imobilizacije: a) impulsna magnetoterapija, interferentne struje, b) vakusac, laser.
Pitanje broj: #22100
Imam sportsku povredu, pre godinu dana su utvrdili snimkom da imam sindrom tarzalnog kanala. Inače se bavi atletikom (duge pruge). Nisam imala bolove, ali sam skoro svaki korak na trcanju imala osećaj u nozi kao da mi prolazi elektricni impuls (kao da me struja udara u trenutku) od zgloba uz pokosnicu do kolena unutrasnja strana.Dobila sam injekciju 2008-e u martu, tad mi je bilo bolje, ponovo sam počela trenirati sve do novembra prošle godine, kad mi je sve počelo od početka. U decembru sad dobila još dve injekcije (traumol), problem sa "nervima" je nakon druge injekcije je prestao ali su počeli drugi problemi. Stopalo, tačnije ispod zgloba, na mestu gde sam dobila injekciju i peta počeli su da dobijaju boje, kao da je podliv. Boja se menja, posle opterećenja se jače vidi pa se smiri, ali posle tople vode je najizrazitije.pored toga imam i često bolove što do injekcije nisam imala. Bolovi su ispod zgloba, peti i deo stopala prema peti. Molim Vas, dali možete da mi pomognete sa savetima. Šta da radim?
Odgovoreno: 24. 02. 2009.U predelu potkolenice na početku sezone najčešće dolazi do povrede m. soleusa i u prednjoj loži potkolenice m. tibialis anterior koje se prenaprežu, javljaju se entezitne i periostitne reakcije kao uvod u tkz.«rapavu potkolenicu«. Kod potkolenice postoji tkz. sindrom prenaprezanja koji zahvata mišiće prednje i zadnje lože, tibiu i fibulu sa pojavom miozitisa, tendinitisa i periostitisa. Može da izazove i stres sa frakturom na raznim mestima na kosti. »Atletska potkolenica« nastaje usled treninga na neadekvatnim podlogama (beton, pesak, trava, neravni tereni). Ove povrede se najčešće javljaju kod sprintera i trkača preko prepona, dok kod srednje prugaša i dugoprugaša sreću se bolne afekcije u predelu Ahillove tetive u obliku tendinitisa sa krepitacijama kao dominantnim simtomom. Primećeno je da se ova afekcija više javlja kod sportista sa spuštenim svodom stopala u lateralnoj lokalizaciji i kod trkača sa pojačanim uzdužnim svodom medijalne lokalizacije stopala. Uzrok u većini slučajeva je zbog tesnih i nepodesnih sprinterica.koje vrše direktan pritisak na Ahillovu tetivu. Usled neadekvatne doziranosti treninga i premorenosti javljaju se avulzijski prelomi bedrene bodlje sa pripojem mm. tensor fasciae latae i sartoriusa, usled snažne hiperestenzije kuka dolazi do avulzionih promena na pripoju m. rectusa femorisa na donjoj bedrenoj bodlji.(nešto ređe). Kod sprintera su lokalizovane i promene avulzione prirode na sedalnoj kvrzi usled snažne starne kontrakcije mišića natkolenice odnosno fleksora potkolenice, a opisane su i promene malog trohantera,usled snažne i iznenadne kontrakcije m. iliopsoasa (pogledaj stranu... avulzioni prelomi) Povrede u predelu stopala su: plikovi, žuljevi, bursitisi, tendinitisi sa stvaranjem ganglija, naročito na dorzalnoj strani stopala, i nastaju usled nehigijene sportista i neadekvatne sportske opreme. Kod maratonaca i kod brzohodača dolazi do preloma usled zamora 2. i 3. metatarzalne kosti, a ređa pojava je na lisnoj kosti. Bol u peti (plantarni fasciitis) se javlja naročito ujutru odmah nakon ustajanja. Prvi korak je najbolniji, ali sa zagrevanjem pete bol prestaje da bi se sledećeg jutra opet javio sa utiskom kao da je kamenčić upao u cipelu. Plantarni fasciitis je upala plantarne fascije, ponekad pogoršana kvržicom na petnoj kosti. Ova povreda se kreće u rasponu od upale do kidanja plantarne fascije na petnoj kosti. Povreda je izazvana prenaprezanjem kod trčanja na duge staze, slabi svodovi stopala, nošenje neadekvatnih patika, promena podloga u trenažnom procesu, povećanje telesne mase i sl. Najčešće se javlja kod košarkaša, rukometaša, fudbalera, tenisera i dr. Lečenje: osnovni cilj je sprečiti krvarenje i stvaranje oteklina. Obavezna imobilizacija zgloba, u cilju sprečavanja veće povrede ligamenta. Krvarenje zaustavljamo primenom krioterapije i kompresivnim zavojem . Povređeno mesto hladimo sve dok postoji otok i inflamacija, s tim da nakon 24. - 48. sati uključujemo i antiflogističke i antireumatske masti (sistem vazokonstrikcija-vazodilatacija). Blokade ne preporučujemo i ako zbog „bržeg oporavka“, to se od lekara zahteva, jer time možemo da pogoršamo povredu sportisti i da dovedemo u pitanje nastavak sportske karijere. Velika greška je prerana dozvola povratku na sportsko borilište i mogučnost recidivne povrede koja se još teže leči. Fizikalna terapija kod imobilisanog zgloba: a) impulsna magnetoterapija, interferentne struje, b) impulsni ultrazvuk, interferentne struje. Po skidanju imobilizacije: a) impulsna magnetoterapija, interferentne struje, b) vakusac, laser.
Pregledajte odgovore po oblastima