Poštovani, nakon pohvala na vaš račun rešila sam da vam se obratim za stručno mišljenje. Apsolvent sam medicinskog fakulteta univerziteta u beogradu. Pišem vam zbog slučaja svog dede (75 godina) koji je već dugo kardiološki bolesnik i u protekle dve godine doživeo je dva cerebrovaskularna insulta i jedan infarkt miokarda. Pre oko 18 meseci (leta 2008.) je počeo da oseća grčeve i bolove u desnoj potkolenici, najpre nakon hoda a zatim i noću, budili su ga iz sna. Skočni zglob je počeo sve češće da otiče, sa povremenim crvenilom ili lividitetom. Na pregledu dopler ultrasonografijom u avgustu 2009. Godine ustanovljeno je da ima smanjen protok arterijske krvi u desnoj potkolenici i upućen je na vaskularnu hirurgiju u kbc kragujevac gde su ustanovili da se ne palpiraju pulsevi ni na stopalu ni u poplitealnoj jami i predložen je bajpas. Zbog jakih bolova u nozi primljen je ponovo u decembru 2009. Godine kada mu je amputiran četvrti prst a nakon toga ugrađen i venski graft od ingvinalnog kanala do stopala. Nakon ugradnje bajpasa (januar 2010) zaključeno je da su u znatnoj meri oštečeni manji krvni sudovi stopala, a sada, dve nedelje posle, rana od amputacije još uvek nije zarasla. Na kontrolnom pregledu (4. 2. 2010.) je predložena amputacija potkolenice. Bolovi su sve intezivniji, smanjuju se pri spuštanju noge na pod prilikom sedenja, a tada se javlja otok skočnog zgloba. Deda ne može više ni da se kreće ni da spava od bolova a voleo bi da amputacija bude poslednji način lečenja. Takođe je postao emocionalno nestabilan pa bi je teško podneo. Molim vas za stručno mišljenje i savet kako da rešim ovaj problem. Da li je amputacija jedino rešenje s obzirom na to da o njemu ne bi imao ko da se svakodnevno stara nakon operacije? Može li da sačuva nogu? Čula sam i za terapiju u hiperberičnoj komori na banjici gde naglašavaju da leče gangrenu. Kakvo je vaše stručno mišljenje o tom načinu lečenja? Da li se može amputacija donekle odložiti kada je na današnjim laboratorijskim analizama krvi imao povišenu ureu i kreatinin, kao i sedimentaciju i broj leukocita? Unapred sam vam zahvalna na odgovoru i utrošenom vremenu. S poštovanjem, marija stojadinović
medveđa, 11. 2. 2010.
Poštovana, Jedini uspesan vid lecenja periferne arterijske bolesti je ugradnja by passa. Na zalost nakon operacije kod vaseg dede nije doslo do zeljenog efekta i taj baj pass ocito nije funkcionalan. Za ovu proceduru upotrebljena je vena tako da je izvodjenje svake druge procedure nefunkcionalno. Hiperbaricna komora nije svemoguca metoda i ona ne moze, na zalost, da leci gangrenu. Smatram da je amputacije noge najbolje resenje za vaseg dedu. Nakon zarastanja rane i adekvatno sprovedene rehabilitacije deda ce dobiti protezu i moze voditi relativno normalan zivot.
Pitanje broj: #53133
Jedini uspesan vid lecenja periferne arterijske bolesti je ugradnja by passa. Na zalost nakon operacije kod vaseg dede nije doslo do zeljenog efekta i taj baj pass ocito nije funkcionalan. Za ovu proceduru upotrebljena je vena tako da je izvodjenje svake druge procedure nefunkcionalno. Hiperbaricna komora nije svemoguca metoda i ona ne moze, na zalost, da leci gangrenu. Smatram da je amputacije noge najbolje resenje za vaseg dedu. Nakon zarastanja rane i adekvatno sprovedene rehabilitacije deda ce dobiti protezu i moze voditi relativno normalan zivot.
ass dr med sc dragan j milic
Pozdrav
Pregledajte odgovore po oblastima