1. Pitanje broj: #44272

    Postovani, moj otac, star 66 godina, od pre godinu dana ima dijagnostikovanu atrijalnu fibrilaciju. Aritmija je slucajno otkrivena prilikom pripreme za operaciju glaukoma, trabekulektomiju. Tada je uspesno konvertovan propafenom (doza od 300 mg) . Nakon toga je dobio terapiju odrzavanja od strane svog interniste u vidu 150 mg propafena uz 0, 25 mg digoksina (5: 2) , a od antiagregacione terapije kardiopirin (100 mg dnevno) . Dve kontrolne elektrokardiografije medjutim pokazale su ponovno prisustvo aritmije, jedanput fibrilacije, a drugi put flatera pretkomora. Zatim je od strane kardiologa pokusano uvodjenje u ritam sa maksimalnom dozom propafena (3x300 mg) , uz dozu odrzavanja od 600 mg propafena, ali bez uspeha. Kardiolog je iskljucio digoksin iz terapije. Antiagregaciona terapija je izmenjena, kardiopirinu je pridodat tiklopidin (250 mg dnevno) . U medjuvremenu su uradjeni eho srca i teleradiografija srca (u septembru 2009. Godine) . Nalaz telekardiografije: mitralna konfiguracija srca, uz uredan nalaz na plucima. Eho nalaz: dilatacija leve pretkomore (6. 1x7. 3x4. 6 cm) , dilatacija desne komore (3. 3 cm) , mitralno usce 0. 93, mitralna insuficijencija 2+, trikuspidno usce 0. 74, trikuspidalna insuficijencija 2+, srednji pritisak u desnoj komori 32 mmhg. Ostali parameti u granicama referentnih vrednosti. (leva komora normalnih dimenzija, normalne debljine zidova, bez segmentnih ispada kinetike, ocuvane globalne sistolne funkcije: ef- 60% ) . Tada je indikovana antikoagulantna terapija. Pre par dana internista mu je opet prepisao propafen 2x300 mg i ponovo digoksin 0, 25 mg (5: 2) , uz kardiopirin i farin. Jos nije poceo sa upotrebom digoksina. Za sve ovo vreme nije imao tegobe. Moze da podnese veliki fizicki napor. Sto se tice njegove licne anamneze, boluje od glaukoma (glaucoma simplex) vec desetak godina, nema drugih bolesti. Sve laboratorijske analize krvi i urina su u granicama referentnih vrednosti. U mladosti je zloupotrebljavao alkohol. Ta: 119/78 mmhg (uvek u okviru fizioloskih granica) fc u mirovanju: 64-78 (testirali smo puls kod kuce i pri umerenom i jacem fizickom naporu, ni tada nije prelazio 80/min) i konacno moja pitanja su sledeca: 1) da li u ovom slucaju postoji opravdana potreba za primenom digoksina obzirom na vrednosti srcane frekvence, odnosno frekvence komora u miru i pri velikom naporu, odnosno da li postoji potreba za terapijom kontrole frekvence ako je ona stabilna i u okvirima koji su navedeni? Da li je potencijalna steta od upotrebe digoksina po miokard veca od koristi? 2) ako se uvodjenje u sinusni ritam pokaze bezuspesnim nakon pokusaja sa razlicitim antiaritmicima, da li je obzirom na sve navedeno dovoljna samo antikoagulantna terapija? Srdacan pozdrav! Buduca koleginica.

    Odgovoreno: 09. 11. 2009.
    • Poštovana,
      1) digoksin je samo jedan od lekova koji se mogu koristiti u cilju ne više vraćanja u ritam već smanjenja frekvence. Ne kontrolišemo više ritam nego frekvencu. Upotreba amiodarona može biti sporna zbog glaukoma pa ostaju propafen, digoksin i beta blokatori. U stanju koje ste opisali ne postoji direktan razlog da se ne koristi digoksin
      2) antikoagulantna terapija je apsolutno neophodna i ne može je zameniti ništa.
      Pozdrav

Ostavite komentar