1. Pitanje broj: #4637

    Postovanje.Imam 22 godine, student sam.Rodjen sam u Mostaru, od oca alkoholicara i majke doktora.Kao dete, iz prica bliznje familije(baka,deka), saznao sam da sam prisustvovao nemilim scenama fizickog zlostavljanja, sada pokojnog, oca nad majkom.Kako sam nacuo, procitao i sopstvenom mogucnoscu shvatanja izbistrio, interesuje me koliko je, i ukoliko jeste u kojoj meri, izprojektovano prvobitno secanje na oca, rdjavog il' valjanog, na percepciju boga i stvari koje se ticu pojma savesti i NAD JA domena?..hipohondor sam..odrastao uz bezosecajnog ocuha..emotivan..cini mi se da imam krizu identiteta..pored koje, ili uz koju, bolove u ledjima(sakralnom delu), u abdomenu, aritmije i anksioznost po definiciji..no, moj glavni akcenat je na gore postavljenom pitanju a sve ostalo je cisto kako bih, kol'ko je to ovim putem moguce, iole predocio sklop mojih okolnosti koje su, cini mi se, dovele do toga da ja danas, sa 22 godine, ocajavam i vreme provodim u camotinji bez ijednog pravog(ako!
    uopste postoje pravi?) elementa za takvo sto, sto je greh samo po sebi...(namerno belezim sled misli koji je inace takav, te je pitanje sad upotpunjeno...)HVALA!

    Odgovoreno: 25. 04. 2008.
    • S obzirom na to da je vase pitanje povezano sa psihoanalizom, najbolje je da se javite nekom terapeutu koji se time bavi. Svako nase najranije iskustvo i dobro i lose ima posledice na formiranje nase licnosti.  Zato je dobro da se najpre javite psihijatru koji ce nakon razgovora moci da vam tacno preporuci kom terapeutu da se javite, kao i da li je potrebno da uzimate odredjene lekove. Za neka stanja je najpre potrebno medikamentozno lecenje, da bi osoba mogla da udje u psihoterapijski proces.

Ostavite komentar