Kardiolog o prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Faktor rizika | Pušenje i srce | Fizička aktivnost i srce | Krvni pritisak | Holesterol | Pravilna upotreba lekova | Šećerne bolesti | Prevencija srčanih tegoba

Kardiovaskularne bolesti su najčesći uzrok smrti - kako u našoj zemlji, tako i u svetu. Savremeni način života sve više dovodi do toga da veliki broj ljudi ima probleme sa kardiovaskularnim sistemom. Kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki problem jer mogu dovesti do velikog stepena invaliditeta. Sve veći broj radno sposobnog stanovništva ima kardiovaskularne bolesti, pa samim tim postoje i ekonomski problemi.

Najčešći su uzrok smrti u svetu.

Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti

Postoje dve vrste faktora rizika za pojavu kardiovaskularnih bolesti:

1. promenjivi faktori rizika - oni na koje možemo sami da utičemo,

2. nepromenjivi faktori rizika - oni na koje ne možemo da utičemo.

Promenjivi faktori rizika su pušenje, fizička neaktivnost, gojaznost, povišen krvni pritisak, povišene vrednosti masnoća u krvi - holesterol i trigliceridi, šecerna bolest, stres.

Nepromenjivi faktori rizika su starosna dob, odnosno godine života, genetika – nasledni faktor i pripadnost muškom polu.

Pušenje i bolesti srca

Pušenje je jedan od najvažnijih faktora za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Veliki broj pacijenata sa preležanim infarktom miokrada ili šlogom su pušaci. Prestanak pušenja u značajnoj meri smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako da je veliki akcenat na odvikavanju od nikotina. Razgovor sa pacijentom u velikoj meri pomaže da pacijent postane svestan ovog faktora rizika.

Bitno je prestati što ranije sa pušenjem, jer kada se već dogodi infarkt srca ili šlog, tada prestanak pušenja ima manji efekat i može da zakomplikuje lečenje, kao i da uspori oporavak i povratak na redovne životne aktivnosti.

Prestanak pušenja je praćen sindromom odvikavanja od pušenja koji može da potraje mesec i više dana, to uključuje simptome koji brzo mogu dovesti čoveka do ponovne neodoljive želje za duvanom.

Savremeni način života podrazumeva i sedalni način života. Dakle, značajno su češće pojave kariovaskularnih bolesti, jer pacijenti uglavnom sede ispred ekrana televizora, kompjutera i koriste automobile, te je kretanje svedeno na minimum. Međutim, savremeno društvo donosi brojne tretmane i strategije koje mogu pomoći u odvikavanju od pušenja, čime svoje zdravlje stavljamo na prvo mesto.

Fizička aktivnost produžava život

Fizička neaktivnost dovodi do povišenoga krvnog pritiska, povećanja vrednosti masnoća u krvi i diabeta, tako da ona pored direktnog dejstva na pojavu  kardiovaskularnih bolesti deluje i na druge faktore rizika. Iz tog razloga je neophodno promeniti način života i krenuti u svakodnevne šetnje od po 30 do 45 minuta, a najbolje bi bilo  početi i sa nekom fizičkom aktivnošću od 45 do 60 minuta, dakle, 3-4 puta nedeljno, u vidu brzog hoda, laganog trčanja, vožnje bicikla, plivanja ili fitnes programa uz stručni nadzor.

Smanjeno kretanje i povećan unos nezdrave hrane (brze hrane) dovodi do toga da veliki deo populacije ima gojaznost, koja dalje direktno dovodi do pojave karadiovaskularnih bolesti i pojave masnoća u krvi, šećerne bolesti i hipertenzije.

Gojaznom osobom se smatra ona osoba koja ima BMI preko 25 kg/m2, a ekstremno gojaznom se smatra osoba koja ima BMI preko 30 kg/m2. BMI se računa tako što se broj kilograma podeli sa kvardratom visine izražene u metrima.

Krvni pritisak i srce

Normalne vrednosti krvnoga pritiska su 120/80 mmHg. Sve vrednosti preko toga mogu se smatrati povišenim pritiskom. U praksi se toleriše pritisak do 140/90 mmHg i do tih vrednosti se uglavnom ne primenjuje medikamentna terapija, već se pokušava sa promenom stila života, odnosno menja se način ishrane, povećava se fizička aktivnost, utiče se na smanjenje stresa.

Ovo važi za većinu pacijenata, osim kod mlađe ženske populacije, odnosno žena mlađih od 40 godina koje normalno imaju nizak krvni pritisak - 100/60 mmHg, te i skok TA na normalne vrednosti 120/80 mmHg dovodi do subjektivnih tegoba, zbog čega se kod njih može i ranije krenuti sa medikamentnom terapijom.

Ukoliko krvni pritisak bude preko 140/90 mmHg i dovede do subjektivnih tegoba, kao što su glavobolje, zujanje u ušima, vrtoglavice, poremećaj vida, mučnine i bolovi u grudima, neophodno je uvesti i medikamentnu terapiju pored promene stila života.

Povišen krvni pritisak je podmukla bolest, jer samo u početku dovodi do navedenih subjektivnih tegoba, a kasnije se organizam navikne na nove vrednosti i onda više ne obraća pažnju na promene. Kao posledicu toga imamo veliki broj infarkta miokarda, šlogova, poremećaja bubrežne funkcije i pojave poremećaja ritma, od čega je najveći problem pojava atrialne fibrilacije.

Dakle može se zaključiti da povišen krvni pritisak predstavlja veoma značajan faktor rizika za pojavu većine kardiovaskukarnih bolesti i da je potrebno, s vremena na vreme, čak i kada nemate subjektivne tegobe, izmeriti krvni pritisak. Preporučuje se meriti pritisak 2 do 3 puta nedeljno.

Holesterol i srčane tegobe

Povišene masnoće u krvi značajno doprinose pojavi kardiovaskularnih bolesti. Povišeni holesterol, vrednosti preko 5,2 mmol/l i triglicerida preko 1,7 mmlo/l, predstavljaju vrednosti koje povećavaju rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Kako bi masnoće u krvi bile u granicama normalne, neophodno je promeniti način ishrane, pre svega  smanjiti količinu unete hrane, zatim uvesti više voća i povrća, a smanjiti unos crvenoga mesa.

Kod pacijenata kod kojih imamo povišene trigliceride potrebno je smanjiti unos peciva, hleba,  krompira i testenina. Za smanjenje masnoća u krvi  potrebno je uvesti i fizičku aktivnost, kako bi se povećala potrošnja kalorija.

Pravilna upotreba lekova

U slučaju da navedene mere ne daju efekte, potrebno je masnoće u krvi smanjiti sa medikamentima. Najpre primenjujemo takozvane prirodne preparate (biostatin, nataspin contro, normolip forte 5) koji kod određenog broja pacijenata imaju efekta. Kod većeg dela pacijenata potrebno je uvesti statine za smanjenje holesterola ili fibrate za smanjenje triglicerida.

U poslednje vreme postoje lekovi koji u svom sastavu imaju i statin i fibriat (treakol), koji na najbolji način mogu uticati istovremeno kod pacijenata koji imaju takozvanu HLP II b, koja je najaterogenija na povišeni holesterol i trigliceride.

Kod primene statina i fibrata, pored redovnog praćenja vrednosti holesterola, triglicerida HDL i LDL treba kontrolisati i vrednosti AST, ALT radi kontrole funkcije jetre i CK radi kontrole promene u skeletnim mišicima.

Šećer i srčane tegobe

Šećerna bolest (diabetes melitus) dovodi do oštećenja svih krvnih sudova u organizmu i zato se smatra veoma značajnim faktorom rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Povišene vrednosti šećera preko 7 mmol/l zahtevaju da se obrati pažnja, te se u početku zahteva dijetalni način ishrane i povećenje fizičke aktivnosti. Ukoliko navedene mere ne daju rezultate, uvode se prvo medikamenti, a u kasnijim fazama postoji mogućnost uvođenja i insulina.

Koliki je stepen oštecenja krvnih sudova od strane povišnog šećera najbolje se utvrđuje kada se uradi ispitivanje vrednosti HbA1c (odnosno glikozirani šecer ili tromesečni šećer), čije vrednosti pokazuju da li postoje oštecenja. Ukoliko je vrednost HbA1c ispod 6 mmoL/l verovatno nema ostećenja. Vrednosti HbA1c preko 6 mmol/l pokazuje da je oštećenje zahvatilo velike krvne sudove, a ukoliko su vrednosti  HbA1c preko 7 mmol/l, onda su zahvaćni i manji krvni sudovi.  

Prevencija srčanih tegoba

Savremeni način života, odnosno ubrzan tempo života dovodi do pojave povećanoga stresa koji za posledicu ima direktni uticaj na razvoj kardiovaskukarnih bolesti, ali i indirektno utiče i na ostale faktore rizika (pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost, povišen šecer i krvni pritisak). Njegov uticaj se višestruko odražava na na pojavu kardiovaskularnih bolesti u sve mlađem životnom dobu, jer je ta populacija najviše izložena pojačanom stresu, kako na poslu, tako i u privatnom životu.

„Iz svega navedenog, može se zaključiti da svako od nas ima neki faktor rizika, pa je preporuka da svaki muškarac koji ima više od 30 godina i ženska osoba koja ima više od 40 godina života, čak i ako nema subjektivnih tegoba, uradi jednom godišnje laboratorijske analize (KKS, Fe, holesterol, trigliceride, šećer, urea, kreatinin, K i mokraćnu kiselinu), kao i kardiološki pregled sa EKG-om i ultrazvukom srca. Takođe je potrebno da svako od nas 2-3 puta nedeljno izmeri krvni pritisak. Ukoliko se pojave tegobe kao što su glavobolje, zujanje u ušima, mučnine, poremećaj vida, vrtoglavice, bol u grudima i brža zamaranja potrebno je odmah javiti se kardiologu radi daljeg ispitivanja“ poručuje kardiolog Slobodan Gajić.


Podeli tekst:

Spec. dr Slobodan Gajić je kardiolog u Zemunu sa dugogodišnjim iskustvom na VMA. Aktivno se bavi usavršavanjem svog rada, a najbolja preporuka su mu upravo dugogodišnji pacijenti.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde