Šta je i čemu služi magnetna rezonanca (MRI)?

Da li ste znali da je najduže skeniranje magnetnom rezonancom trajalo čak 5 dana? Radiolozi iz Masačusetsa u Bostonu su sproveli najduže i najdetaljnije magnetnom rezonancom u istoriji. Postavljanjem mozga u MRI skener na impresivnih pet dana, uspeli su da postignu rezoluciju od čak 0,1 milimetar.

Srećom, niko nije morao da sedi u MRI mašini pet dana da bi se podvrgao ovom skeniranju! Pokreti kao što su disanje živog pacijenta bi poremetili rezoluciju snimka kada se istražuju detalji na ovom nivou. Iz tog razloga je korišćen očuvani mozak žene koja je preminula od upale pluća bez neuroloških oštećenja.

Ovako detaljne slike mozga su od velikog značaja za naučnike koji istražuju teško uočljive abnormalnosti mozga koje se nalaze u uslovima kao što su koma, pa čak i mentalna stanja, poput depresije. Dobijene slike imaju veliki potencijal da unaprede razumevanje anatomije ljudskog mozga kako u zdravlju, tako i u bolesti.

Dr Vladimir Ćurčić nam je objasnio koja je primena magnetne rezonance u savremenoj medicini i kako je ona napredovala do danas. 

Kako funkcioniše magnetna rezonanca (MRI)?

MRI

Na samom početku ovog intervjua, pitali smo dr Ćurčića da nam objasni šta zapravo predstavlja MRI i kako njena upotreba doprinosi dijagnostici i planu lečenja pacijenta: 'Magnetna rezonanca više nije nova metoda pregleda u radiologiji, s obzirom na to da je u široku kliničku upotrebu ušla još tokom '80-ih godina prošlog veka, ali je razvoj nauke i računarske tehnologije tokom vremena i danas, izbacuje u prvi plan kao najpreciznije dijagnostičko sredstvo. Princip rada uređaja je u osnovi jednostavan i zasnovan na ponašanju jezgra atoma vodonika koji je prisutan svuda u našem telu. U jakom magnetnom polju, nakon izlaganja impulsima radiotalasa, jezgra vodonika emituju signale, čije je pretvaranje u sliku izuzetno složen tehnološki proces. Ovim metodom dobijamo izuzetno precizne slike zbivanja u našem telu, na osnovu kojih pouzdano postavljamo dijagnozu i planiramo lečenje, bez primene štetnog, jonizujućeg zračenja.'

Većina oboljenja počinje na ćelijskom nivou sa promenom fizioloških procesa unutar same ćelije ili u komunikaciji sa drugim ćelijama, međutim, tek kada bolest odmakne dolazi do promena u celokupnom tkivu ili organu: 'Sve radiološke vrste pregleda, uključujući i standardne preglede na magnetnoj rezonanci, su uglavnom zasnovane na detekciji što manjih promena u strukturi tkiva i organa. Zato veliki iskorak u dijagnostici predstavlja mogućnost da se sagleda funkcionisanje pojedinih delova ljudskog organizma, nezavisno od strukturnih promena ili i pre nego što strukturne promne nastanu.'

Tipovi magnetne rezonance (MRI)

Prema rečima dr Ćurčića, funkcionalna MRI u kliničkoj praksi pre svega ulogu igra u neurohirurgiji gde se od pacijenta traži da izvršava određene zadatke, poput pomeranja prstiju ili govora, u toku kojih se pomoću MRI slike identifikuju zone u mozgu koje su za ove radnje odgovorne i omogućava procena rizika da se u toku operacije povrede. Slično ovome, MRI perfuzija omogućava da se sagleda kakav je protok krvi u pojedinim delovima mozga ili srca, dok difuzija daje podatak o tome koliko se slobodno molekuli vode mogu kretati u nekoj promeni i omogućava da se bliže odredi o kakvoj se promeni radi. MRI spektroskopija daje mogućnost da se tačno odredi koncentracija određenih molekula u označenoj oblasti, najčešće neurotransmitera i produkata metabolizma u mozgu i da se na osnovu ovih vrednosti predvidi o kakvom je oboljenju reč.

'Za razliku od CT skenera, gde pregledom potencijalno vidimo sve promene u regiji koju smo snimili (glava, grudni koš, abdomen…), magnetna rezonanca traži daleko preciznije postavljanje zahteva šta tačno želimo da vidimo,ali i daje značajno preciznije podatke o regiji koju smo obuhvatili.' - ističe naš sagovornik.

Dizajniranje pregleda kojem pacijenta podvrgavamo na magnetnoj rezonanci veoma je važno i zavisi od konkretnog pitanja na koje lekar želi da dobije odgovor vezano za oboljenje ili patološku promenu koju pacijent ima: 'Pregled na magnetnoj rezonanci sastoji se od specifičnog protokola koji sadrži različite tipove sekvenci u kojima se stvaraju slike željenog dela tela i različitih ravni u kojima se ove slike prikazuju. Svaka od ovih sekvenci omogućava da se sagleda po neka karakteristika tkiva, a sve one zajedno pružaju informacije koje radiolog integriše i na osnovu svog znanja, iskustva, simptoma pacijenta i drugih kliničkih parametara - postavlja dijagnozu. Shodno tome, brojne informacije koje daje pacijent i drugi lekari koji učestvuju u lečenju, od izuzetnog su značaja za što bolje i preciznije kreiranje odgovarajućeg protokola kojim se pacijent pregleda, a samim tim i za što pouzdanije postavljanje dijagnoze.'

Upotreba kontrasta u MRI pregledima

MRI kontrast

Kako objašnjava dr Ćurčić, ne zahtevaju sve vrste pregleda na magnetnoj rezonanci upotrebu kontrasta: 'Kod pregleda u kojima je neophodan, koriste se najčešće kontrastna sredstva na bazi metala gadolinijuma, koji se aplikuju intavenski i dospevaju u krvotok. Svojim paramagnetnim osobinama ovaj kontrast omugućava da se pojača intenzitet signala u onim delovima slike koje predstavljaju dobro prokrvljene delove organa i dobro vaskularizovane patološke promne, u kojima se kontrast najviše i nakuplja. Ovo omogućava da se neke promene koje se inače bez aplikovanja kontrasta ne bi dobro videle, sada jasno vide i omogućava da se okarakterišu patološke promene koje na prekontrastnim slikama slično izgledaju, ali su potpuno različitog porekla i toka.'

'Gadolinijumski kontrast je bezbedno sredstvo sa veoma niskim procentom alergijskih reakcija i drugih neželjnih efekata, ali kao i za svaki drugi lek, odluku o upotrebi donosi lekar prema jasno definisanim indikacijama. Odluku o primeni MRI kontrasta donosi radiolog u toku samog pregleda, najčešće nakon uvida u prekontrastne snimke.'

Proces pripreme za magnetnu rezonancu i tok MR pregleda

Za većinu pregleda na magnetnoj rezonanci nije neophodna posebna priprema pacijenta: 'U nekim slučajevima tražimo da mokraćna bešika bude puna ili dajemo lekove koji umiruju peristaltiku creva kako bi pregled bio što precizniji. Važno je da nas pacijent obavesti ukoliko ima protetski materijal ili metalne implante u telu, jer se neki materijali od kojih su ovi napravljeni mogu zagrejati u magnetnom polju. Savremene proteze zglobova i ortopedski fiksacioni materijal je kompatibilan sa pregledima na magnetnoj rezonanci, ali je poželjno imati pouzdani podatak o vrsti impalnta i proizvođaču. Pacijent pre samog pregleda popunjava upitnik u kojem nam dostavlja sve relevantne informacije. Važno je da bude upoznat koliko je vreme trajanja pregleda, jer se od njega zahteva da bude potpuno miran u aparatu. Svako pomeranje potencijalno stvara artefakte koji otežavaju interpretaciju nalaza, pa se nekada delovi pregleda moraju ponoviti. Posebnu pažnju obraćamo na pacijente sa klaustrofobijom.'

S tim u vezi, pitali smo ga kako radiolozi upravljaju anksioznošću pacijenata i strahom od zatvorenih prostora tokom MRI pregleda, na šta nam je naš sagovornik odgovorio: 'Najveći broj pacijenata,čak i onih koji u izvesnom stepenu imaju izražen strah od zatvorenog prostora, u aparatima poput našeg koji imaju širok otvor gentrija, osećaju dovoljan stepen komfora u toku pregleda. Zavojnice koje koristimo za pregled glave poseduju ogledalo koje dodatno stvara iluziju prostora, a buku koju stvara aparat i koja kod ovih pacijenata povećava anksioznost, neutrališemo tako što pacijentu stavljamo slušalice, uz mogućnost da u toku pregleda sluša muziku koju izabere. Ipak, za pacijente koji pate od izraženih formi klaustrofobije, za decu i nekooperativne pacijente, koristimo analgosedaciju, kao jedinu mogućnost da se pregled adekvatno izvede.'

Bezbednost i neželjeni efekti MRI pregleda

Pregled na magnetnoj rezonanci važi kao izuzetno bezbedan, posebno imajući u vidu da metoda nije zasnovana na primeni jonizujućeg zračenja: 'Apsolutna kontraindikacija za pregled je ugrađen pejsmejker, s obzirom na to da u tom slučaju pregled može dovesti do ozbiljnih poremećaja u srčanom ritmu, a najčešća relativna kontraindikacija je prisustvo feromagnetičnog materijala porekla ortopedskih fiksatora, stentova ili gelera. Aplikaciju kontrastnog sredstva izbegavamo kod pacijenata koji daju podatak o ranijoj neželjenoj reakciji na kontrast i onih koji su pod rizikom za dadatno oštećenje bubrega usled već izražene bubrežne insuficijencije. Takođe, kod pregleda u toku trudnoće potencijalnom aplikacijom kontrastnog sredstva u krvotok majke ono prolazi kroz placentu i dospeva u krv ploda, o čemu moramo voditi računa.'

'Sam pregled fetusa u toku trudnoće je bezbedan, rasprostranjen sve više u kliničkoj praksi kod sumnje na malformacije ploda, a nove studije govore da čak i aparati sa jakim magnetnim poljem od 3T ne utiču negativno na pravilan rast i razvoj ploda.'

Razvijanje tehnologije magnetne rezonance

MRI tehnologija

S obzirom na to da dr Ćurčić obavlja MRI preglede najnovije generacije, pitali smo ga da nam opiše o kakvom tipu se radi i po čemu se on razlikuje od prethodnih generacija aparata, na šta nam je on odgovorio: 'Parametri koji standardno utiču na kvalitet slike koju produkuje aparat za magnetnu rezonancu, su jačina magnetnog polja samog aparata i snaga gradijenata magnetnog polja koje produkuju zavojnice, a koje se stavljaju oko različitih delova tela koje snimamao. Standardna snaga magnetnog polja našeg i većine aparta koji se koriste u kliničkoj praksi je 1.5T (Tesla), dok zavojnice koje koristimo predstavljaju najnoviju generaciju sa izuzetnim performansama. Posebni doprinos stvaranju kvalitetne slike prestavljaju najsavremeniji namenski paketi softvera koji ubrzavaju pregled, skraćuju vreme boravka pacijenta u aparatu, otklanjaju različite artefakte koji loše utiču na kvalitet slike i omogućavaju rekonstrukciju slika sa izuzetnom preciznošću. Zahvaljujući ovakvom softveru u mogućnosti smo da pored statičnih, uradimo i preglede delova  ljudskog tela koji su u pokretu, na primer, srca.'

'Magnetna rezonanca danas više nije samo dijagnostično sredstvo - koristi se u planiranju radioterapije, za lokalizaciju promena koje se drugim metodama ne vide u cilju sprovođenja biopsije i naravno, u studijskim istraživanjima, posebno u okviru neuronauka.'

Savremeni trendovi u razvoju aparata su brojni: 'Jedan od glavnih je smanjenje snage magnetnog polja permanentnog magneta na 0.5 T koje bi uz pomoć softverskih rešenja obezbedilo jednak kvalitet slike kao kod standardnog magneta od 1.5T, a bez upotrebe helijuma, koji današnji magneti koriste. Ovo MRI aparate treba da učini manjim, mobilnijim i dostupnijim za ordinacije i bolnička odeljenja. Razvoj veštačke intiligencije (AI) nezaobilazan je deo razvoja imidžinga i radiologije,pa tako i magnetne rezonance. Danas se već koriste brojni softveri koji omogućavaju lekarima preciznije i lakše mapiranje delova organa, merenje volumena i brzine uvećavanja patoloških promena, pomažući pritom i u njihovoj karakterizaciji.'

Po rečima dr Ćurčića, ovakvi programi već su ušli u upotrebu, pre svega u imidžingu mozga, jetre i prostate, a stalno se razvijaju novi modeli koji lekaru treba da smanje vreme neophodno za pregled, a dijagnozu istovremeno učine pouzdanijom.


Ukoliko vam je potrebna magnetna rezonanca ili bilo koja druga radiološka usluga, možete je zakazati kod dr Vladimira Ćurčića na broj telefona 063/687-460.


Podeli tekst:

Dr Vladimir Ćurčić je specijalista radiologije u Beogradu. Bavi se dijagnostikom bolesti koštano zglobnog sistema.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 3

  1. Anamarija 20.02.2024

    Poštovani, može li se na pregledu magnetnom rezonancom kičme ustanoviti bol u vratnom delu, koji je možda vezan za povredu karlične kosti od pre više od 30 godina? Unapred se zahvaljujem na odgovoru.


  2. Gordana 25.11.2023

    Poštovanje, koliko je bitno KO očitava rezultat magnetne rezonance i da li isti može pogrešiti prilikom očitavanja? Hvala Vam puno!


  3. Olesja 18.11.2023

    Dobar dan, koloko košta kod vas NMR karlice?


Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde