Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Poštovani,
    kakve posledice može da ostavi Longacef? Primala sam ga 3 dana kroz infuziju. Dr mi je konstatovala upalu bubrega, pošto je UZ videla da kroz bubrege imam pesak, malu cistu i proširenje. Nisam imala tegobe pre uzimanja ove terapije, a posle da. Možda je bio previše jak za mene? Koristim i Pipegal. Dr mi je rekla da nastavim sa antibioticima, iako su mi rezultati sada ok. Planiram da ih ostavim. Previše antibiotika je štetno, još taj Longacef?

    Odgovoreno: 11. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Pa recimo da ste samo donekle u pravu. Preterana i neracionalna upotreba antibiotika je zaista štetna. U vašem slučaju primena Longacefa (ceftriaksona) verovatno uopšte i nije bila potrebna. To je rezervni antibiotik i propisuje se samo onda kada se drugim, klasičnim, antibioticima ne moze izlečiti infekcije. Siguran sam da to kod Vas nije bio slučaj. Na sreću ovaj antibiotik kao i drugi iz grupe cefalosporina ima relatvno malo neželjenih efekata, pa ne očekujem da će izazvati bilo kakvo oštećenje Vašeg zdravlja. Ukoliko ste primili 3 nastavite i isprimajte to do kraja.
  1. Poštovani doktore,
    Oduvek imam prilično osetljive oči - suze pri najmanjem vetru, od dima i suvog vazduha, od umora, ako ih našminkam i slično. Nosim naočare od pete godine, sada mi je 35. Već nekoliko godina za redom, oko mi pocrveni i pri najmanjoj promaji. I to uvek samo jedno, nekada levo, nekada desno. Kada je to počelo česce da mi se dešava, bila sam kod oftalmologa, koji me je pregledao, rekao da ispiram kamilicom, a ako od toga ne prođe, da mažem nekoliko dana Hloramfenikol mast. Naglasila sam mu da se to ne dešava prvi put, na šta je on rekao da ponovim kad god mi se desi i da izbegavam promaju. Problem je u tome što mi se to sa dolaskom hladnijih dana dešava vrlo često, bar dva-tri puta mesečno, a pošto kamilica ne pomaže, stavljam Hloramfenikol mast, od koje zaista vrlo brzo prođe. Pri tome nemam nikakve druge tegobe, to crveno oko ne boli, ne peče i ne suzi više nego obično. Pokušala sam i sa veštackim suzama, pošto su mi oči suve, ali ni to nije promenilo stvar. Naravno da ne sedim na promaji, ali prosto nemam načina da izbegnem svaku, najmanju promaju.
    Pretpostavljam da baš i nije pametno tako često koristiti antibiotsku kremu? Da li bi bilo manje zlo da naizmenično koristim nekoliko vrsta antibiotskih masti i kapi ili da sledeći put ne stavljam ništa i čekam šta će se u tom slučaju desiti? Šta uopšte treba da znači to što mi se dešava i mogu li to nekako sprečiti, ili zauvek izlečiti? Nisam čula da bilo ko ima bas ovakav problem?
    Unapred hvala na strpljenju i odgovoru!

    Odgovoreno: 11. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Skoro sam siguran da Vam nije potrebna nikakva antibiotska krema za oči. Očigledno da imate preosetljive oči koje reaguju na hladnije vreme ili vetar suzenjem. Ukoliko Vam to izuzetno smeta, možete probati sa kapima Deksametazona, ali i sa tim nemojte preterivati. Samo onda kada su promene nejizraženije. Tamne naočare mogu biti od pomoći.
  1. Tamsol
    Pitanje broj: #12446

    Da li TAMSOL lek mogu koristiti i žene i  koja je razlika između Tamsola i Alhapresa, koji je manje štetan?
    Unapred hvala

    Odgovoreno: 11. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić

      Tamsol je tamsulosin. To je lek koji se primarno koristi za lečenje benigne hiperplazije prostate. On je antagonist alfa 1 receptora u prostati. Nije indikovan za lečenje hipertenzije, jer blokira podtip ovih receptora samo u prostati, pa nema logike da ga žene koriste. Alphapres je takođe blokator ovih receptora, ali u krvnim sudovima, on je doksazosin. To znači da se može koristiti i za lečenje hipertenzije, pa i kod žena.

  1. Kako deluju injekcije DIPROPHOS u lečenju reumatskih tegoba, koje su nuspojave i eventualne loše strane te terapije, te koliko često se mogu koristiti?

    Odgovoreno: 11. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić

      Diprophos je betametazon. To je kortikosteroid koji se najčešće koristi za lokalnu terapiju reumatskih stanja. Često se u vidu depo injekcija aplikuje direktno u bolno područje ili zglob. On smanjuje otok sluzokože u zglobu i upalu, pa tako deluje antiinflamatorno.

      Sve ovo zajedno smanjuje bolove i omogućava bolju pokretljivost. Kao i drugi kortikosteroidi mogu imaju moga neželjena dejstva. Sreća kod ovog je što se ipak daje samo lokalno, pa mala količina zaista ode u krv, pa tako i izaziva lokalne neželjene efekte, u vidi iritacije, otoka lokalnih žlezdi ili tkiva.

       

  1. Poštovanje,
    Da li u našoj zemlji može da se kupi lek Buspiron?
    Hvala

    Odgovoreno: 11. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Koliko ja znam nije registrovan na našem tržištu. Nekada ga je bilo pod imenom Buspinol. Moguće je da ga ima u nekim privatnim apotekama, ukoliko su uvezle neki strani preparat sa istim sastavom.

Prikazano 816-820 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460