Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Alergična sam na penicilin. Koje antibiotike ne smem da koristim i koji još lekovi su potencijalno opasni da ih uzimam. Navukla sam opasan strah, ne volim ni andol da popijem. Hvala!

    Odgovoreno: 14. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Sve antibiotike iz grupe penicilina: ampicilin, amoksicilin, pivampicilin, azlocilin, tikarcilin, fenoksimetilpenicilin, meticilin, karbenicilin i dr. cefalosporini su slični penicilinima i određenim slučajevima se kod ljudi alergičnih na peniciline može javiti i alergija na cefalosporine, zato izbegavajte: cefaleksin, cefaroksil, cefradin, cefalotin, cefaklor, cefamandol, cefapirin, cefuroksim, cefotetan, cefoperazon, cefotaksim, ceftazidim, ceftriakson, cefpodoksim, cefiksim i de. ostale lekove možete bez problema korisiti.
  1. Da li inekcija bensedin deluje štetno na osobe koje primaju hemoterapiju?

    Odgovoreno: 14. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Ne znam koju vrstu hemoterapije pacijent prima, ima puno različitih lekova iz ove grupe. U svakom slučaju skoro sam siguran da bensedin neće štetno delovati.
  1. Poštovani,
    Imam prehladu, simptomi su: bol u grlu, kašalj i izbacivanje sluzi, curenje iz nosa i temperatura 37,5 konstantno. Popila bih lek Clindamycin ali ne znam da li je na bazi Penicilina, pa ako bi ste mogli da mi odgovorite?

    Odgovoreno: 14. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Klindamicin nije na bazi penicilina. Ali na osnovu simptoma koje ste opisali Vama nije ni potreban antibiotik. Najverovatnije se radi o virusnoj infekciji i to klasičnoj. U tom slučaju Vam savetujem samo lekove protiv temperature, vitamine i čajeve.
  1. Koliko vremena posle primene Roaccutane-a ne bih smela da se izlažem sunčevim zracima?
    Hvala

    Odgovoreno: 12. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Roaccutan zaista ima neželjeno dejstvo u vidu fotosenzibilizacije. To praktično znači da de je moguće da dođe do hiperpigmentacije na koži u toku izlaganja jakom suncu, kada se ovaj lek koristi. To znači da treba da budete obazrivi i da ne izlazite u šetnju kada je sunce najjače i u toku leta. Dovoljno je nekoliko dana pauze pa da budete potpuno bezbedni.
  1. Koliko je štetno uzimati bromazepam i alkohol i koje su posledice?

    Odgovoreno: 12. 10. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      U svakom slučaju je štetno. Odnosno potencijalno štetno. Naravno da u medicini nije sve isto kao u matematici. Dosta ljudi pije sedative i istovremeno pije alkohol. Kažu da im se ništa ne dešava. Ali ja kao farmakolog moram da kažem ono što nauka tvrdi. I alkohol i bromazepam su depresori centralnog nervnog sistema. Njihova zajednička upotreba dovodi do sabiranja njihovog depresivnog dejstva. Teorijski gledano to može da dovede do poremećaja disanja i može biti opasno po život.

Prikazano 811-815 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460