Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Poštovani doktore,
    Imam 39 god. 2 dece , muža i hvala Bogu oboje smo stalno zaposleni , a deca normalna i zdrava. Moj problem je moja majka , u njenom prisustvu stalno osećam nervozu i osećam da me psihički iscrpljuje. Ne živimo zajedno, ali evo da Vam ukratko objasnim....Ima 69 god. 2 braka iza sebe , ima sina iz prvog braka sa kojim sam u dobrim odnosima i sa njegovom porodicom...ali ona stalno bukvalno nad svojim životom, niko joj nije dobar, svakom nalazi mane ...ako se za sitnicu naljuti na mene, onda joj je brat dobar i obratno... stalno je namrštena, slabo se smeje, tip je osobe koja je stalno u depresiji .To pokušava da mi nametne da se kako ona kaže za svaku sitnicu, a ja nisam takva. Plašim se da kažem da mi je lepo kada se nakratko čujem sa njom telefonom nego kada dodje kod mene, obzirom da smo u istom gradu. Moj suprug je zbog ljubavi prema meni izjavio da je poštuje zbog mene, ali ako bi ona trebalo da živi sa nama da ne zna na šta bi to ličilo, čak je i deca izbegavaju jer ih ona stalno nesto zapitkuje (non stop priča-znam jer živi sama) . Non stop se žali da joj nije dobro, a kada je polomila kuk, operisana je zahvaljujući suprugu , tih 2 meseca su bili pakao, jer je tražila da stalno neko bude uz nju . Normalno pomagali smo svi i ako su deca bila mala i tražila svoju pažnju , moja majka je tada zivkala brata i sve i svasta pričala o nama i ogovarala me ,( On je za to vreme nijednom nije obišao ni u bolnici , ni kod nas) , a verujte i svekrva se uključila da pomogne, jer živimo u istoj kući, ali su nam zasebna domaćinstva. O mom devojaštvu da ne govorim (otac se razveo od majke kada sam imala 8 god., a brat je živeo sa babom i dedom i nikad nje želeo da bude sa nama , a kasnije joj je rekao da joj nikada neće oprostiti što se udala i rodila drugo dete - mene) i sve je moralo da bude kako ona kaže , uvek sam morala da nosim suknje i bluze, nije vodila računa o mojoj debljini, samo me je terala da jedem (zato sada govori mojoj deci da su mršava, a meni da ih ne hranim kako treba i ako pokušavam da joj objasnim da jedu normalno i redovno. Ovo je moja strana priče i nemam razloga niti da je preuveličam, niti smanjim, ali ja se dobro osećam kada se ne vidjam sa njom, da li je to normalno, volim je, majka mi je ali .....(inače mi smo veseli , moj muž posebno, nikad se nije nasmejala ni na jednu njegovu šalu i bukvalac je ) A samo još i ovo da dodam kako u zadnjih 12-15 godina govori kako neće dočekati jesen , a kada prodje jesen onda proleće i tako redom..... tako se žalila i bratu i pokušavala da mu nametne neke stvari , ali brat joj je ukratko odgovorio da sa njim tako ne može i da tako može da se ponaša samo prema meni, jer joj ja dozvoljavam (a svaki put kad bi odlazila kod sina , napravila bi svadju , tako da je snaja više ni ne zove i onda moja majka kaže kako je on papučić i kako ga ona vrti oko malog prsta , a moj muž mene. (nazivala me je glupačom i guskom u ovim godinama ) po meni bezrazložno.
    Još jednom Vas pitam da li je normalno da imam svoje mišljenje, a ne da mi ga ona nameće i šta se sa njom dogadja ili možda sa mnom?
    HVALA

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, biti stalno depresivan ponekad nije depresija, već instrument za kontrolu ponašanja drugih! Vi ste odrasla osoba koja je ima odgovornost za svoju decu i porodicu i ne samo da imate pravo (kao i svako ljudsko biće) već i obavezu da imate svoje mišljenje. Sa druge strane, briga o starima i nemoćnim članovima porodice takođe spada u fazu životnog i porodičnog ciklusa svake individue, što vi veoma uvažavate, ali bi drugi rekli da ta briga nije ravnomerno raspoređena, a kada je tako, neko trpi posledice te nebalansiranosti. Razmislite na koji naćin možete da se odurete kontroli od strane " depresije i mrzovolje" kojoj se povinujete, da ravnomerno raspodelite obaveze prema majci sa ostatkom familije, ali i da majci ukažete kako se osećate zbog ne uvažavanja vaše ličnosti i vašeg supruga i šta ubuduće može očekivati ako tako nastavi (koji nivo nege i vaše dostupnosti), uključujući i savetovanje sa psihijatrom. Srdačno
  1. Poštovani,
    imala bih još nešto da Vas pitam. Juče smo obavili pregled u zavodu psihofizioloske poremećaje i govornu patologiju u ul.Kralja Milutina. Dete je pregledao psiholog G-dja Medic i logoped čije ime nisam zapamtila. U ponedeljak idu kod pedijatra a danas su uradili EEG i izvadili krv za odredjivanje nivoa Eftila u krvi. U zavodu nisu dobili čak ni preliminarnu dijagnozu, a  rečeno je roditeljima mog sestrića da će se uraditi kompletna opservacija i da će se napraviti program za njega (po svemu onome što su oni ispričali i što su oni mogli da vide na prvom pregledu) Logoped im je rekao da je on na nivou deteta od 11 meseci (a on ima 21 mesec) i da je sve moguće i nemoguće i da do treće godine oni ne mogu ni da uspostave dijagnozu i da je do tada nazivaju radnom dijagnozom ili tako već nekako, da i Eftil koji on pije može da izazove usporenost, ili da neki napad koji je on imao i medjuvremenu koji oni nisu morali da primeti može izazvati zaboravljanje usvojenih i naučenih oblika ponašanja i da sve mora ispočetka i da su imali dete kome su se i preko Eftila dogadjali napadi i svaki put zaboravljanje i rad sa njim od početka i da s obzirom da je on bio u bolnici i da je od tog trenutka počeo da bude nervozan i da gubi naučene oblike ponašanja, da je možda trauma uzrok toga...
    Moje pitanje je da li je moguće da je bilo šta od toga uzrok trenutnog njegovog stanja a ukoliko jeste kakva je prognoza? I uopšte ukoliko se ne dijagnostikuje autizam, već da je uzrok nešto od toga što su spomenuli kao mogućnost u zavodu, da li moguć potpuni oporavak? I da li u ovom slučaju možemo sumnjati na Landau - Keffnerov sindrom, s obzirom da on ima 21 mesec i kakva je njegova prognoza?
    Unapred hvala

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, ne znam koja ste mi pitanja prethodno postavili, a nisam siguran da mi pružate informacije iz prve ruke obzirom da se radi o sestriću, ali imajući u vidu skoro neverevatnu zamenu uloga u radu sa detetom. Dijagnoze postavlja lekar, koji uključuje lek (a uključen je Eftil). O uticaju Eftila se konsultuje opet lekar koji ga uključio i koji zna zašto je to učinio i koji prati uticaj na simptome i ponašanje deteta. Kakve veze sa tim ima logoped? On je važno lice u konsultativnom i terapijskom tretmanu govora. Kakve veze logoped ima sa procenom celokupnog razvoja deteta, kada to radi psiholog? Možda se procena odnosila na razvoj govora? Autizam, Landau-Klefner su koliko naslućujem nove pretpostavke, a ne dijagnoze zbog kojih je uveden Eftil! Dakle, zbrka iz koje se rađaju dileme, a ne rešenja. Da li je Landau-Klefer, to će reći dečiji neurolog na osnovu anamneze, pregleda, EEG u budnom stanju i spavanju i kliničke slike. Psiholog, logoped i pedijatar to ne mogu (izuzev pedijatara sa subspecijalizacijom iz d.neurologije). Prognoza se može značajno poboljšati ukoliko smanjite paniku, a uvedete red u dobijanju (i davanju) informacija i pristupa detetu od strane profesionalaca. Srdačno
  1. Poštovani doktore,
    Imam 16 godina, moj problem je u tome što svaki dan imam glavobolju, ne spavam po cijelu noć, nervozna sam svaki dan, jednostavno svi mi smetaju, najbolje se osjećam kad sam sama, kad niko nije kući. Često se svađam sa roditeljima pa se pitam u čemu je problem? Ako ikako možete da mi odg. u čemu je problem! A isto tako imam problema sa rukama, ljeti-zimi su mi hladne ne mogu da ih zagrijem, sve sam probala.
    Molim Vas ako možete da odg.na ova pitanja. Unaprijed se zahvaljujem

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana gospođice sa interesantnim prezimenom, kada bih ti odgovorio na pitanje samo na osnovu tvog pisma, ne bih bio psihijatar, već vidovnjak. Ali to nisam, pa je velika šansa da bez više informacija pogrešim, a mala da pogodim, odnosno pomognem. Sve ukazuje da imaš problema sa roditeljima (svađaš se, voliš kada nisu kući), ali koji je adolescent zadovoljan svojim roditeljima? Roditelji najčešće svog adolescenta posmatraju kao dete, a adolescent bi želeo uvažavanje odrasle osobe (i prava koja idu sa tim). Postavlja se pitanje onda po čemu su tvoji roditelji baš toliko različiti od drugih, da bi se ti tako osećala? Sa druge strane, ako su roditelji prema tebi OK, a međusobom se ne slažu, da li to može biti razlog za sekiraciju i glavobolju? Na kraju, možda i nije bitno da ti neko "pročita misli" i rastumači zašto se ti osećaš tako kako se oćeša (/kao da drugi mogu bolje to da znaju od tebe?), već je bitno da odeš kod lekara i obaviš potrebne medicinske preglede zbog tegoba koje imaš, prvenstveno glavobolje, pa tek onda da mudrujemo i psihoanaliziramo. PozZz
  1. Poštovani,
    molim Vas da mi pomognete. Ja sam Vam već pisala o mom sestriću koji ima nepune dve godine i koji je počeo u poslednjih mesec dana da ispoljava simptome koji veoma liče na autizam, verovatno se sećate o čemu je reč. U petak su ga vodili roditelji kod Dr.Nestorovića koji je prepisao Singular u zaštiti od astmatičnih napada. Istog dana su uradili EEG koji je pročitao neurolog Dimitrijević, koji ga inače prati zbog febrilnih konvulzija koje je imao. Nestorović im je rekao da to može da bude reakcija na MMR vakcinu, i da se takvi simptomi javljaju tri meseca nakon primljene vakcine i da je to jednako autizmu. Dr.Dimitrijević je rekao da Singular i Eftil koji on pije ne treba da se piju zajedno i da Singular može da da takve reakcije i da prekinu da ga daju i da će se ukoliko je to razlog promena sve funkcije u nekom intervalu vratiti. Oni su to i učinili (pre dva dana) i on deluje bolje, počeo je da se igra sa mojim sinom, da duže zadržava pogled na našim licima, pogled mu je bistriji -prisutniji, ali i dalje ne reaguje na svoje ime. Dimitrijević im je rekao da je nalaz EEG-a odličan i da on ne veruje da to ima veze sa autizmom i da dodju da ga on pogleda i da mu se urade još neke analize iz krvi i stolice. Nakon svega toga mi smo pogledali u karton imunizacije i videli da poslednje dve vakcine koje je on primio su Pentaxim i vakcina protiv Hepatita i da MMR nije uopšte primio.
    Moje pitanje glasi da li je moguće da Singular da takve reakcije, da li kada se daje Pentaxim daje i MMR ili se uopšte kod dece čija se imunizacija vrši Pentaximom ne daje?
    Unapred zahvalna.

    Odgovoreno: 28. 01. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, ne raspoložaem informacijama koje vas interesuju. Autizam i autizmu slični poremećaji, obično nisu kratkotrajna stanja i ako nije obavljen pregled od strane dečjeg psihijatra ne može se govoriti o tome. Kratkotrajne akutne i subakutne promene ponašanja povezane sa drugim telesnim smetnjama, uzimanjem lekova, drugih supstanci ili spoljašnjim događajima mogu imati uticaj na ponašanje deteta. Predlažem da pitaje ponovite konultantu za oblast pedijatrija, ali bez uvodnog dela u kome mene podsećate na prethodno pitasnje, već da se skoncentrišete na aktuelnu situaciju i još jednom, jasnije preformulišete pitanja od značaja. Srdačno
  1. Sve pohvale za sajt. Mjesecima redovno čitam sve novosti i stvarno ste fenomenalni. Pošto se nalazim na, nazovimo to, prekretnicom u životu, završetak fakulteta, udaja, planiranje porodice, veoma me zainteresovao tekst objavljen 19.01.2009.god., autora prof. dr Jove Toševskog,  pod nazivom "Zena kao zalogaj". Pročitala sam ga par puta ali ne mogu do kraja da shvatim suštinu, samu srž, pa ako bi mi mogao prokomentarisati napisano bila bih veoma zahvalna (ili neko od psihologa). Ženina stalna transformacija muškarcu, za ili protiv? Da li žena svojom transformacijom postaje nezanimljiva, tzv ižvakani zalogaj? Činjenica je da malo koji muškarac želi promijeniti svoje stavove jer misle da time gube svoju muškost što po meni nije ni malo tačno. Čak šta više, dobili bi na veličini! Ja sam žena koja se puno transformiše u vezi nabolje, pa sam se uvjek pitala je li to u redu?
    Unaprijed zahvalna.

    Odgovoreno: 27. 01. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Za uređenje sajta u potpunosti se slažem sa vama i pridružujem pohvalama. O tekstu prof. J.Toševskog nemam određen stav, jer lično ne volim metaforični jezik u kome se ljudsko ponašanje generalizuje isključivo po polu, i opet metaforično predstavlja kroz životinjeske epitete (tipa žena kučka, muškarac ovca ili džukela i sl. što mislim da je u redu ni rema životinjama) ili svođenje ponašanja na još jednostavnije oblike tipa hrane ili jednoćelijskog organizma. Takvi tekstovi mogu da objasne nešto, neki segment ponašanja neki obrazac nečijeg (ali ne svačijeg) ponašanja i sl, ali nedostatak im je generalizacija na sveobuhvatnost i nepostojanje dokaza jer iskustva mogu biti različita. Tekstovi prof. Toševskog su pre svega originalni i inspirativni za razmišljanje i dalje produbljivanje. Predlažem da ne tražite tumačenja iz druge ruke već da da preko redakcije "stetoskopa" zatražite njegovu kontakt email adresu i da mu se direktno obratite pitanjima. Srdačno

Prikazano 331-335 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460