Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić - Specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije

Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

Specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije

O lekaru

Dr Ivan Jeremić je specijalista interne medicine i subspecijalista reumatologije koji radi na Institutu za reumatologiju u Beogradu.
Zvanje primarijusa dobio je 2014 godine.
Svoje profesionalno radno iskustvo stekao je radom u državnim i privatnim ustanovama.
Posebne oblasti interesovanja dr Jeremića su:

  • zapaljenske i degenerativne reumatske bolesti,
  • muskuloskeletni ultrazvuk (dijagnostičke i interventne procedure),
  • biološka terapija,
  • sistemske bolesti vezivnog tkiva,
  • autoinflamatorni sindromi, bolni sindromi.

Dr Jeremić se bavi dijagnostikovanjem i lečenjem:

Takođe, obavlja intervencije pomoću muskuloskeletnog ultrazvuka na zglobovima i okolozglobnim mekim tkivima. 
Nakon specijalističkih studija dr Jeremić usavršavao se na brojnim kursevima i edukacijama.
Poseduje sertifikat GCP kurseva, sertifikat osnovnog i srednjeg kursa muskuloskeletnog ultrazvuka i uvodnog EULAR on-line kursa muskuloskeletnog ultrazvuka
Poseduje i sertifikate kurseva: European vasculitis society course, Contraversies in rheumatology, Postgraduate rheumatology course for south-eastern Europe.
Bio je predstavnik mladih reumatologa u EMEUNET (Emerging EULAR Network) u periodu 2014. - 2018. godine. Bio je učesnik u World Arthritis Day inicijativi. Autor i koautor je brojnih naučnih radova objavljenih u zemlji i inostranstvu.
Autor je protokola primene metotreksata i ciklofosfamida na Institutu za reumatologiju u Beogradu.
Pregled kod dr Ivana Jeremića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na broj telefona 063/687-463.

Zakažite pregled

Najraniji datum: 13.08.2026.

Ako nađete odgovarajući termin u kalendaru, kliknite na 'Zakažite online'; ako ne, pozovite nas direktno na 063/687-460 odnosno klikom na dugme ispod.

Cenovnik usluga

Naziv usluge Cena
Pregled reumatologa

8,000 RSD

O lekaru

Dr Ivan Jeremić je specijalista interne medicine i subspecijalista reumatologije koji radi na Institutu za reumatologiju u Beogradu.
Zvanje primarijusa dobio je 2014 godine.
Svoje profesionalno radno iskustvo stekao je radom u državnim i privatnim ustanovama.
Posebne oblasti interesovanja dr Jeremića su:

  • zapaljenske i degenerativne reumatske bolesti,
  • muskuloskeletni ultrazvuk (dijagnostičke i interventne procedure),
  • biološka terapija,
  • sistemske bolesti vezivnog tkiva,
  • autoinflamatorni sindromi, bolni sindromi.

Dr Jeremić se bavi dijagnostikovanjem i lečenjem:

Takođe, obavlja intervencije pomoću muskuloskeletnog ultrazvuka na zglobovima i okolozglobnim mekim tkivima. 
Nakon specijalističkih studija dr Jeremić usavršavao se na brojnim kursevima i edukacijama.
Poseduje sertifikat GCP kurseva, sertifikat osnovnog i srednjeg kursa muskuloskeletnog ultrazvuka i uvodnog EULAR on-line kursa muskuloskeletnog ultrazvuka
Poseduje i sertifikate kurseva: European vasculitis society course, Contraversies in rheumatology, Postgraduate rheumatology course for south-eastern Europe.
Bio je predstavnik mladih reumatologa u EMEUNET (Emerging EULAR Network) u periodu 2014. - 2018. godine. Bio je učesnik u World Arthritis Day inicijativi. Autor i koautor je brojnih naučnih radova objavljenih u zemlji i inostranstvu.
Autor je protokola primene metotreksata i ciklofosfamida na Institutu za reumatologiju u Beogradu.
Pregled kod dr Ivana Jeremića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na broj telefona 063/687-463.

Više informacija

Specijalizacija

Interna medicina

Reumatologija

Oblasti Medicine

Interna medicina

Grad

Beograd

Ustanove u Kojima Radi

Dr Rončević

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Akademska specijalizacija iz reumatologije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Specijalizacija iz Interne medicine.

Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu

Doktorske studije iz Kliničke medicine.

Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Multidisciplinarne doktorske studije.

Radno Iskustvo

Institut za reumatologiju

Specijalista.

Dr Rončević Poliklinika

Specijalista.

Članstvo

EMEUNET

Predstavnik mladih reumatologa Srbije.

Nacionalni registar za osteoporozu

Član.

EUSTAR registar za sistemsku sklerozu

Član.

Publikacije

Managing refractory cryoglobulinemic vasculitis: challenges and solutions.

Autor.

Long-term effects of immunosuppressive therapy on lung function in scleroderma patients.

Autor.

Possible DRESS Syndrome in a patient with Systemic Sclerosis and Rheumatoid arthritis during Treatment with Lamotrigine.

Autor.

Primary Hyperparathyroidism And Multiple Myeloma In A Patient With Sciatica-like Pain.

Autor.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 362

  1. Već nekoliko nedelja osećam jak bol i ukočenost u zglobovima šaka, naročito ujutru nakon buđenja. Ta ukočenost traje skoro sat vremena i otežava mi čak i držanje četkice za zube. Primetila sam i blagi otok na srednjim zglobovima prstiju. Kako da znam da li je u pitanju samo prolazni umor zglobova ili nešto ozbiljnije poput reumatoidnog artritisa?

    Odgovoreno: 24. 04. 2026.
    • Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

      Simptomi koje opisujete – a koji uključuju jutarnju ukočenost dužu od 30 minuta, oticanje malih zglobova šaka i bol koji je najintenzivniji nakon mirovanja – klinički ukazuju na inflamatorni karakter bola. Za razliku od mehaničkog bola (koji je tipičan za osteoartritis ili preopterećenje i koji se pogoršava kretanjem), inflamatorni bol prati specifičan cirkadijalni ritam: on je najizraženiji u rano jutro jer se tokom noći u zglobnoj šupljini nakupljaju inflamatorni citokini i tečnost.

      Produženo trajanje jutarnje ukočenosti je jedan od ključnih dijagnostičkih kriterijuma koje koristimo u reumatologiji. Kod reumatoidnog artritisa, imuni sistem greškom napada sinovijalnu membranu zgloba, što dovodi do njenog zadebljanja (panusa) i pojačane produkcije zglobne tečnosti. Ukoliko primetite i 'vretenast' izgled prstiju, gubitak snage u stisku šake ili opštu malaksalost, neophodno je što pre uraditi laboratorijsku obradu.

      Savetujem vam da uradite analize krvi na parametre zapaljenja (SE i CRP), kao i specifične imunološke testove (RF i anti-CCP antitela). Takođe, ultrazvuk zglobova može detektovati prisustvo sinovitisa (upale) i pojačanu prokrvljenost zglobne membrane čak i pre nego što se promene vide na rendgenskom snimku. Rana intervencija, u okviru 'prozora mogućnosti' (prvih 3 do 6 meseci), od presudnog je značaja za sprečavanje trajnih oštećenja zglobova i očuvanje njihove funkcije.

  1. Poštovani, Bol u desnom ramenu me prati već skoro pola godine prilikom određenih pokreta(npr. kad hocu da dotaknem određene tačke na leđima, kad vozim automobil pa želim da dohvatim nešto sa zadnjeg sjedišta i još dosta nekih svakodnevnih radnji kada se rotira ruka u ramenu na jednu ili drugu stranu). Navikao sam da držim ruku ispod glave kad spavam, sada jako teško pronađem položaj koji mi odgovara kad ležim na desnoj strani. U stanju mirovanja nemam bolove. Možete li mi molim Vas napisati kojim redosledom bi trebalo da uradim potrebne preglede kako bi se uspostavila pravilna dijagnoza, koji snimak bi prvo trebalo uraditi(da li rentgen, ct skener, ultrazvuk..) i ako imate još neki savjet na osnovu ovoga što sam napisao bio bih Vam izuzetno zahvalan.

    Odgovoreno: 24. 04. 2026.
    • Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

      Poštovanje,

      Prvo je potrebno da uradite pregled reumatologa koji je ujedno i iskusni ultrasonografista - redosled je klinički pregled sa osnovnom laboratorijom (obavezno sedimentacija, CRP), potom ultrayvučni pregled ramena. 

      Srdačan pozdrav, ukoliko imate još pitanja rado ću Vam odgovoriti

  1. Poštovani, Nedavno mi je nakon pregleda kod fizijatra i reumatologa dijagnostikovan sindrom hipermobilnosti zglobova. Imam 28 godina i već duže vreme osećam bolove u kolenima i skočnim zglobovima, a često mi se dešavaju i uganuća. Rečeno mi je da su moji zglobovi „labaviji“ nego što je normalno.

    Prilično sam zabrinuta jer ne razumem u potpunosti prirodu ovog stanja. Da li je ovo bolest koja se može trajno izlečiti lekovima ili operacijom? Postoji li opasnost da će se stanje pogoršavati s godinama i šta mogu sama da uradim kako bih smanjila bolove i sprečila povrede?

    Unapred hvala na odgovoru.

    Odgovoreno: 17. 04. 2026.
    • Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

      Poštovana, Hipermobilni sindrom (često nazivan i sindrom benigne hipermobilnosti zglobova) predstavlja stanje u kojem je obim pokreta u zglobovima veći od uobičajenog anatomskog proseka. To se dešava zbog veće rastegljivosti vezivnog tkiva (kolagena) koje izgrađuje ligamente i zglobne čaure. Da li se stanje može izlečiti? Važno je razumeti da hipermobilnost nije „bolest“ u klasičnom smislu reči, već specifična varijacija u sastavu vašeg vezivnog tkiva. S obzirom na to da je genetski uslovljena, ona se ne može „izlečiti“ lekovima u smislu da tkivo prestane da bude elastično. Međutim, simptomi se mogu veoma uspešno kontrolisati, a kvalitet života održati na visokom nivou. Iako ne postoji pilula koja će učvrstiti ligamente, cilj terapije je da mišići preuzmu ulogu stabilizatora koju ligamenti ne obavljaju dovoljno efikasno. Kineziterapija (Targetirane vežbe): Ovo je zlatni standard. Fokus nije na istezanju (koje vam je urođeno), već na jačanju mišića oko zglobova (kvadricepsi, mišići jezgra, stabilizatori skočnog zgloba). Što su mišići jači, zglobovi su stabilniji i manje podložni mikropovredama i bolu. Propriocepcija: Vežbe ravnoteže pomažu vašem telu da bolje „oseti“ položaj zgloba u prostoru, čime se drastično smanjuje broj uganuća. Prilagođavanje fizičke aktivnosti: Preporučuju se sportovi niskog intenziteta poput plivanja ili pilatesa, dok bi aktivnosti sa naglim promenama pravca ili ekstremnim istezanjem trebalo izbegavati ili modifikovati. Kontrola bola: U fazama pogoršanja mogu se koristiti analgetici ili lokalni gelovi, ali oni su samo pomoćno sredstvo, a ne trajno rešenje. Prognoza: Dobra vest je da se kod mnogih pacijenata tegobe smanjuju s godinama, jer tkiva prirodno postaju nešto kruća tokom procesa starenja. Ključno je da ne dopustite da vas dijagnoza obeshrabri – uz pravilno vođeno jačanje muskulature, većina ljudi sa ovim sindromom vodi potpuno normalan i aktivan život.

       

  1. Poštovani.Imam sljedeće simptome na levoj ruci .Kada je spustim dole šaka poplavi ,prsti trnu i imam bolove u šaci.kada podignem ruku plava boja nestane i sve se vrati u normalu.Vaskularni doktor kaže da je kod njega sve u redu.Molim Vas za odgovor.Hvala

    Odgovoreno: 14. 04. 2026.
    • Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

      Poštovani, problem koji opisujete nije nužno u samim krvnim sudovima šake, već u mehaničkom pritisku koji se dešava negde „uzvodno“, najčešće u predelu ramena ili vrata. Iako je vaskularni hirurg rekao da su sami krvni sudovi (arterije i vene) zdravi, to obično znači da nema stalnog začepljenja ili tromba. Međutim, to ne isključuje stanja gde do prekida cirkulacije dolazi samo u određenim položajima tela. Evo na šta ovi simptomi najčešće ukazuju:

      1. Torakalni autlet sindrom (TOS) – Venski tip Ovo je najverovatniji uzrok s obzirom na Vaš opis. TOS nastaje kada su nervi ili krvni sudovi u prostoru između ključne kosti i prvog rebra pritisnuti. Zašto poplavi? Kada spustite ruku, dolazi do pritiska na potključnu venu koja odvodi krv iz ruke. Krv se „nakuplja“ u šaci jer ne može da se vrati prema srcu (venska staza), što uzrokuje plavu boju i bol. Zašto prolazi pri podizanju? Podizanjem ruke oslobađate taj prostor, pritisak na venu prestaje i krv normalno otiče.

      2. Problemi sa vratnom kičmom. Ponekad diskus hernija ili degenerativne promene u vratu (spondiloza) mogu pritisnuti nerve koji kontrolišu tonus krvnih sudova. Iako je ovde češće prisutno samo trnjenje i bledilo, vaskularne reakcije nisu isključene.

      3. Rejnoov (Raynaud) fenomen. Iako se on obično javlja na hladnoći, promene boje (bela, plava, crvena) su karakteristične. Ipak, Vaš opis je previše direktno povezan sa položajem ruke, što više "vuče" na mehaničku opstrukciju (TOS).

      Šta dalje da uradite? RTG vratne kičme i plućnih vrhova: Kako bi se proverilo postojanje tzv. "vratnog rebra" (prekobrojno rebro koje često uzrokuje ove tegobe). EMNG ruku: Da se utvrdi da li postoji oštećenje nerava (što objašnjava trnjenje).

      Dok čekate preglede, pokušajte da izbegavate nošenje teških torbi na tom ramenu i dugotrajno držanje ruke u položaju koji izaziva bol.

  1. Poštovani, Već dve godine bolujem od reumatoidnog artritisa i do sada sam bio na terapiji Metotreksatom (MTX) u dozi od 15 mg nedeljno. Na poslednjoj kontroli, lekar je primetio da su parametri upale (SE i CRP) u porastu, a ja osećam jaču jutarnju ukočenost. Predložena mi je zamena terapije lekom Arava (leflunomid).Moje pitanje je: da li je Arava podjednako efikasna kao Metotreksat u sprečavanju oštećenja zglobova? Takođe, veoma sam zabrinut zbog neželjenih dejstava, jer sam od Metotreksata imao stalne mučnine. Šta mogu da očekujem od novog leka? Srdačan pozdrav, Milan N.

    Odgovoreno: 08. 04. 2026.
    • Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

      Poštovani Milane, Pitanje koje postavljate je veoma često u kliničkoj praksi kada prvi modifikujući lek (u ovom slučaju Metotreksat) ne postigne željeni cilj, a to je remisija ili niska aktivnost bolesti. Kratak odgovor na Vaše pitanje je – da. Kliničke studije su pokazale da je leflunomid (Arava) po svojoj efikasnosti u kontroli simptoma i usporavanju radiološke progresije (oštećenja kostiju i zglobova) veoma sličan Metotreksatu. Kod pacijenata kod kojih Metotreksat nije bio dovoljno efikasan ili ga nisu tolerisali, Arava se često pokazuje kao odlična alternativa. S obzirom na to da ste imali mučnine od Metotreksata, dobra vest je da se Arava pije svakodnevno u manjoj dozi (obično 20 mg), što nekim pacijentima lakše pada na stomak. Ipak, svaki lek ima svoje specifičnosti: Digestivni trakt: Najčešće neželjeno dejstvo Arave je prolazna dijareja (proliv), koja se obično javlja na početku terapije i kod većine pacijenata prestaje nakon nekoliko nedelja. Krvni pritisak: Arava može dovesti do blagog porasta krvnog pritiska, pa je savet da ga češće kontrolišete u prvim mesecima. Jetreni enzimi: Kao i Metotreksat, i ovaj lek se metaboliše kroz jetru, pa su redovne laboratorijske kontrole (AST, ALT) obavezne na svakih 4–8 nedelja u početku. Gubitak kose: Može se javiti blago proređivanje kose, ali je ono reverzibilno (kosa ponovo raste nakon prilagođavanja organizma ili prestanka uzimanja leka).

      Savet

      Pre uvođenja leka, Vaš reumatolog će verovatno proveriti Vašu krvnu sliku i status jetre. Važno je da tokom terapije izbegavate konzumaciju alkohola zbog dodatnog opterećenja jetre. Ako primetite osip ili neobičan umor, obavezno se javite lekaru pre zakazane kontrole. Prelazak na Aravu je standardan i opravdan korak u lečenju kada želimo bolju kontrolu zapaljenskog procesa.

       

Prikazano 16-20 od ukupno 362 pitanja

Zakažite pregled kod Prim. dr sci. med. Ivan Jeremić

ZAKAZIVANJE 063/687-460