Još uvek nije vreme da zaboravimo na COVID-19

Vanredno stanje je ukinuto, ali stručnjaci uporno ističu da nije vreme da se ukinu i mere zaštite, niti da je vreme da se opustimo i zaboravimo na sve što nas je snašlo. Iako se broj obolelih smanjuje, što nas sigurno sve raduje, ne smemo biti brzopleti. Mnogi stručnjaci govore o mogućem drugom talasu korona virusa i iako nam to sada deluje neverovatno, sigurno se svi slažemo da ne želimo opet da budemo u potpunom karantinu.

U te svrhe, obratio nam se i akademik prof. dr Predrag Đorđević, čuveni endokrinolog i dijabetolog, podsećajući nas šta se sve dogodilo i o čemu sve i dalje treba da vodimo računa.

Akademik prof. Predrag ĐorđevićPandemija počinje februara 2020. godine, korona virus se brzo širi i to pretstavlja svetski problem. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) hitno proglašava vanredno stanje. Stanovništvo celog sveta postavlja ogroman broj pitanja.

Kako se virus širi?

Kapljicama pljuvačke ili sluzi koje se izbacuju na daljinu do dva metra ili kašljanjem i kijanjem, udisanjem delova virusa, dodirom površine stakla ili metala ili rukovanjem.

Koliko traje period inkubacije?

Poznavanje inkubacionog perioda je veoma važno radi planiranja mera, a procenjeno je da on traje oko 5 dana, mada se javljaju velike varijacije i zabeleženo je da period inkubacije može trajati od 2 do 14 dana.

Kako izgledaju simptomi infekcije korona virusom?

Najčešći simptomi su:

Nešto ređe se javljaju i gastrointestinalni simptomi kao što su:

Ovi simptomi se obično javljaju na početku.

U najtežim slučajevima se javlja zapaljenje pluća (pneumonija), koja se često završava smrtnim ishodom.

Postoje i osobe sa srednje teškim oblikom bolesti, ali ima i osoba bez opisanih simptoma i znakova. Dakle, osobe koje nose virus (virusonoše) ne moraju da pokazuju znake bolesti, što dalje komplikuje situaciju.

Još uvek nije sa sigurnošću utvrđeno da li su i na koji način osobe bez simptoma prenosioci zaraze na druge osobe.

Koje hitne mere su uvedene?

Po preporuci stručnjaka, uvedeno je nošenje maski, često pranje ruku i nošenje rukavica. Takođe, savetuje se da se ne dodiruju usta, nos i oči. Za sve za koje se sumnja da su zaraženi korona virusom uvodi se samoizolacija od 14 dana, a cilj svega toga je da se prekine lanac transmisije, odnosno prenošenja virusa.

Ko i kada treba da nosi masku?

Nošenje maske se zahteva pri ulasku i boravku u prostorijama sa više osoba koje kijaju, kašlju ili imaju potvrđenu infekciju COVID-19 virusom.

Osobe na imunosupresivnoj terapiji treba da nose maske, naročito u zatvorenim prostorijama sa više osoba jer im je funkcija imunog sistema smanjena.

Gde sve virus može da preživi i koliko dugo?

Prema stavu Svetske zdravstvene organizcije, virus može da preživi na raznim površinama i materijalima i to od nekoliko sati do nekoliko dana. Zbog toga se preporučuje sprovođenje sledećih mera:

  • 10 minuta pranje ruku toplom vodom i sapunom,
  • premazivanje ruku 75% alkoholom
  • brisanje površina koje se često dodiruju (kvake na vratima, ograda na stepeništu, delovi lifta) dezifijentnim sredstvima (Asepsol, 0,2% i slicno)

Virus je otkriven i u stolici zaraženih osoba što nalaže opreznost pri spremanju ili korišćenju hrane. Temperatrua kuvanja ubija virus.

Da li deca mogu da se zaraze korona virusom?

Iako je to u početku bilo jako retko, u poslednje vreme otrkriva se sve veći broj dece kod koje je prisutan virus.

Kakva je procedura za one koji hoće da putuju?

Osobe koje pokazuju prethodno opisane simptome ne treba da lete avionom. Zbog toga se pre ulaska u avion preduzimaju mere kako bi se otkrile osobe sa znacima infekcije. Takođe, u nekim zemljama se još uvek zahteva nošenje maski.

Kako se leči COVID-19?

Za lelenje aktuelne virusne infekcije koriste se:

Da li postoji vakcina za COVID-19?

U više zemalja u svetu u toku su angažovanja na izradi vakcine protiv virusa COVID-19 korišćenjem antigena iz virusa koji treba da izazovu stvaranje antitela protiv ovog virusa kod ljudi.


Prof. dr Predrag Đorđević počeo je da održava online konsultacije sa pacijentima>>>


 


Podeli tekst:

Autor Prof. dr Predrag Đorđević
Prof. dr Predrag Đorđević je specijalista endokrinologije. Cenjeni profesor, stručnjak za lečenje dijabetesa, gojaznosti i bolesti pankreasa.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde