Dekompresija karpalnog tunela

Simptomi | Faktori rizika | Hirurška intervencija | Oporavak i rizici | Preporuke

Karpal tunel sindrom predstavlja skup simptoma koji nastaju kao posledica povećanog pritiska na medijalni nerv u nivou karpalnog tunela šake. Ukoliko se ne prepozna i ne leči na vreme, dolazi do hipotrofije (smanjenja mišića šake), slabosti i nesigurnosti tokom upravljanja šakama. Upravo ovo su uzroci nespretnog hvatanja i nošenja predmeta.

Dekompresija karpalnog tunela

Simptomi

Najčešći simptomi koje pacijenti primete su:

  • trnjenje šake,
  • osećaj bockanja u šaci,
  • mravinjanje u inervacionom području medijalnog nerva (palac, kažiprst, srednji prst, spoljašnja polovina domalog prsta šake),
  • gubitak osećaja u ovom predelu šake,
  • preosetljivost na nisku temperatturu,
  • osećaj debljine prstiju.

Faktori rizika

Uzroci nastanka su brojni, a do suženja karpalnog tunela može dovesti deformitet, tačnije uvećanje bilo koje komponente koja okružuje nerv u ovom već uskom prostoru. Među najčešćim uzrocima se smatraju ponavljane traume nerva u sklopu profesionalnih oboljenja. Ranije su to najčešće bili šnajderi, a danas su osobe koje dugo rade na računaru.

Aktivnosti koje dovode do pogoršanja simptoma su vožnja automobila, čitanje novina, slikanje, heklanje, dugotrajno “skrolovanje” odnosno pretraživanje na mobilnom telefonu. Simptomi se pogoršavaju tokom noći. Takođe, pacijent oseti olakšanje kada grubo protrese ruku.

Hronične bolesti koje dovode do zadebljanja tetiva unutar karpalnog tunela uz povećanu vulnerabilnost nerava kao što su :

Hirurška dekompresija karpalnog tunela

Dekompresija karpalnog tunela predstavlja zlatni standard u lečenju ovog oboljenja. Izvodi se u uslovima lokalne infiltrativne anestezije i predstavlja jednodnevnu hiruršku proceduru, što znači da se pacijent nakon intervencije vraća na kućno lečenje.

U lečenju karpal tunel sindroma važnu ulogu imaju neurolog, reumatolog i fizijatar. Ukoliko se bolest nalazi u početnoj fazi, sprovodi se konzervativni tretman i praćenje, savetuje se imobilizacija ručnog zgloba, upotreba antireumatika, kao i lokalna aplikacija kortikosteroidnih preparata pod kontorlom ultrazvuka. Ukoliko ne dolazi do kliničkog i elektrofiziološkog poboljšanja funckije nerva, savetuje se hirurška dekompresija u cilju prevencije daljeg propadanja nerva i u cilju očuvanja funkcije šake.

Perineuralna aplikacija kortikosteroida pod kontrolom ultrazvuka predstavlja noviju metodu. Međutim, kod uporne neuropatije, hirurška dekompresija i dalje ostaje zlatni standard.

Oporavak i rizici

Pacijent se nakon operacije najčešće ne zadržava u bolnici. Procedura je u većini slučajeva jednodnevna i pacijenti istog dana odlaze kući.

Ishodi zavise od brojnih faktora od kojih su najznačajniji prethodnog stanja nerva, mišića šake ali pravovremeno ispravno odabranog modaliteta lečenja, ukoliko se otkrije pravovremeno i ukoliko se operiše, pacijenti budu oslobođeni bola i daljeg propadanja mišića šake. Oporavak traje nekoliko nedelja, dve nedelje nakon intervencije se uklanjaju konci, odmah se započinje sa fizikalnom terapijom u prvim danima se savetuje nošenje “mitele” elevacija šake radi smanjenja otoka.   

Rizici ove intervencije su opšte, baš kao i za sve hirurške procedure - od alergijskih reakcija na loklani anestezik, preko infekcija operativne rane. Važno je naglasiti da pacijenti koji su srčani bolesnici na antikoagulatnoj terapiji bi trebalo da se preoperativno pripreme od strane nadležnog kardiologa.

Preporuke

Redovna kontrola opšteg zdravstvenog stanja, promene načina života, provera glikemije, hormonskog statusa, kao i redovne kontrole reumatologa ukoliko ima deformiteta šake jesu dobri koraci ka prevenciji.

Uloga postoperativne rehabilitacije je izuzetno značajana u povratku funkcije šake i prilagođena je pojedinačno svakom pacijentu. Saveti su izbegavanje dugotrajnih ponavaljajućih pokreta šake, redovni sistematski pregledi (analize krvi, kontrole šećera i hormonskog statusa), kao i raznovrsna ishrana bogata vitaminima i mineralima.


Podeli tekst:

Dr Nemanja Jovanović je neurohirurg, stalno zaposlen u UKC Kragujevac i konsultant ordinacije Union FamilyMed. Tumori mozga i očne duplje, spinalna i neurovaskularna hirurgija su njegove uže oblasti interesovanja.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde