Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Poštovani,
    dobila sam konjuktivitis i treba da koristim Dexamytrex kapi za oči i Vidisic gel.
    Zanima me da li smem da ih koristim, pošto pijem Farin i Propranolol?

    Odgovoreno: 20. 12. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Da,smete.Oba leka koje ste naveli deluju samo lokalno na nivou konjuktive, neće se resorbovati pa samim tim nema opasnosti od interakcija sa lekovima koje pijete.
      Srdačan pozdrav.
  1. Poštovani,
    Pijem već dve god lek LAMAL u kombinaciji sa Esperalom. Da li se ti lekovi mogu štetno odraziti genetski ili na bilo koji drugi način na eventualno potomstvo...imam dete, ali imam ih još u planu, pa me primarno zanima da li je štetno pokušavati sad sa tim, mislim s obzirom da ih uzimam kao terapiju prepisanu od strane mog doktora?
    Unapred zahvalan

    Odgovoreno: 20. 12. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Generalno ne mogu da utiču na mogućnost nastanka genetskih poremećaja kod budućeg deteta. Ne možete da toliko unapred razmišljate. Ukoliko je to potrebno može se napraviti i pauza u korišćenju lekova u periodu kada želite da vasa žena zatrudni. Ovi se lekovi inače ne koriste stalno, i ne znam zbog čega ih vi koristite. Samo napred, imaćete vi jos zdrave dece.
      Hvala na poverenju.
  1. Da li postoji velika opasnost od visokog pritiska, pijem tablete i da li kafa utiče na pritisak, ali se pritisak ne menja, čak i raste.
    Hvala unapred

    Odgovoreno: 20. 12. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Naravno da postoji opasnost, pre svega od infarkta isloga. Dugogodišnji visok krvni pritisak oštećuje u velikoj meri krvne sudove. Zato se mora lečiti i to ozbiljno i doživotno. Terapija se prilagodjava svakom pacijentu i odredjuje je lekar internista. Kafa u prvom periodu posle uzimanja velike količine podiže krvni pritisak i ubrzava rad srca, a posle 2 do 3 sata krvni pritisak pada. U svakom slučaju ne treba piti puno kafe ako imate visok krvni pritisak. Ozbiljno ga lečite.
      Pozdrav.
  1. Poštovanje,
    pre izvesnog vremena ste mi rekli da venlafaksin od antidepresiva ne izaziva erektilnu disfunkciju, međutim na uputstvu tog leka piše da su nuspojave upravo pad libida, impotencija, erektilna disfunkcija, poremećaj ejakulacije..
    Ne znam šta da radim?
    Hvala

    Odgovoreno: 20. 12. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Ne verujem da sam izricito rekao da ovaj lek ne izaziva erektilnu disfunkciju. Mozda manje nego ostali antidepresivi. 6-7% muskaraca koji ga koriste pate od ovog poremecaja. To je inace slucaj sa svim inhibitorima preuzimanja serotonina, fluoksetin, sertralin, fluvoksamin, citalopram i dr. Poremecaj libida i problemi sa ejakulacijom se javljaju redje 1-2% slucajeva. To je cena koja mora da se plati u lecenu depresije. Ne zaboravite da je pravi razlog ovih promena cesto nemoguce razjasniti jer mogu biti i simptomi same bolesti a ne samo posledica dejstva lekova. Neki drugi stariji antidepresivi nemaju ovo nezeljeno dejstvo cak mogu izazvati preteranu erekciju, ali imaju druga jako opasna nezeljena dejstva kao sto su preterani skok krvnog pritiska. U svakom slucaju je pristup komplikovan, morate razgovarati sa vasim psihijatrom. Potrebna je psihoterapija i eventulana promena lekova. Spas je u primeni lekova za erektilnu disfunkciju, kakav je cialis, na primer.
  1. Stalno slušamo priče kako treba piti ovaj vitamin, onaj vitamin itd. Kako da znam koji vitamin meni nedostaje, pa da takve mere i preduzmem?

    Odgovoreno: 20. 12. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Vi to ne mozete znati, niti bilo ko drugi. Vitamini su suplementi i verovato da nema coveka kome su oni neophodni kao lekovi ukoliko se normalno hrani i normalno zivi. Ukoliko dodje do nekog ozbiljnog nedostatka vitamina dolazi do ozbiljnih bolesti. To sigurno nije slucaj sa vama. Danas je u modi ta nekontrolisana upotreba vitamina, cesto bez pravog opravdanja. U svakom slucaju ukoliko zelite, sto bi se reklo obicnim recnikom, da malo podignete imunitet mozete uzeti bilo koji multivitaminski preparat. Veoma su slicni.

Prikazano 626-630 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460