Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Moja drugarica je trudna i doktor joj je prepisao methyl dopa za pritisak. Ne može nigde da nadje taj lek, a ne sme nijedan drugi da uzme kao zamenu.
    Da li Vi znate gde može da se nabavi?

    Odgovoreno: 08. 01. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Ovaj lek se može naći u apotekama pod dva imena: metildopa, 20 tbl po 250 mg Srbolek, i methyldopa , 20 tbl po 250 mg Panfarma. ne znam zašto ga nema u apotekama. Moralo bi da ga ima. Potražite preko prijatelja u drugim gradovima, siguran sam da ga ima.
  1. Poštovani doktore,
    Zanima me kakvu ulogu u poboljšanju imuniteta organizma mogu imati vitamini tipa B12 u tabletama i tablete na bazi matičnog mleča koje se uvoze iz USA i kojih nema u apotekama, već samo kod izvesnih distributera lekova.
    Da pojasnim pitanje, da li ima svrhe koristiti takve vrste lekova?
    Hvala.

    Odgovoreno: 08. 01. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Iskreno ne mogu da kažem da li ima svrhe da se koriste, jer ne znam ništa o njihovom sadržaju. Ono što sigurno znam je da treba biti obazriv sa preparatima kojih nema u apotekama. Svaki preparat mora da prodje proceduru registracije u zemlji u kojoj se stavlja u promet. To na izvestan način garantuje da je taj preparat prošao makar minimalna i najneophodnija ispitivanja. Ovako, nisam siguran da preparati koje spominjete uopšte imaju dozvolu naših državnih organa da se prodaju na našem tržištu.
  1. Poštovani,
    molim Vas da mi pojasnite čemu služi lek RIZONIJUM kod obolelog od pseudohipoaldosteroizma! Mora li oboleli da ga pije celog života?

    Odgovoreno: 07. 01. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Ako ste mislili na Resonium A, onda je zaista tako. To je lek koji sprečava resorpciju kalijuma iz creva pa je samim tim manja i njegova koncentracija u krvi. Ovaj lek se koristi u svim stanjima hiperkalijemije, a to je moguće u oboljenju koje ste naveli. Ukoliko su razlozi koji dovode do hiperkalijemije takvi da su definitivni, jasno je da se mora piti celog života.
  1. Jel možete malo više da me informišete o GAMA GLOBULINU? Gde ga naći na našem tržištu i da li je pogodan kao zamena za lečenje alergija umesto kortikosteroida?
    Hvala unapred! Sajt vam je odličan! Sve pohvale.

    Odgovoreno: 07. 01. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Humani imunoglobulini predstavljaju proteinsku frakciju seruma sa predominacijom globulina klase IgG koja sadrže antivirusna, antibakterijska i u manjoj meri antitoksicna antitela. Humani imunoglobulini mogu biti standardni (normalni) ili hiperimuni (sadrže povećanu koncentraciju antitela). Preparati standardnog gamaglobulina se dobijaju iz plazme najmanje 1000 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih žena. Imunoglobulin u obliku 16% rastvora sadrži najmanje 2 antitela (jedno antibakterijsko i jedno antivirusno). Profilaktički efekat pravovremeno i u dovoljnoj količini datih gamaglobulina ostvaruje se u slučaju izloženosti osetljive osobe morbilima, rubelama, varičelama, parotitisu, poliomijelitisu. Danas se koriste humani hiperimuni gamaglobulini protiv tetanusa, besnila i virusnog hepatitisa B. Na tržištu se može naći samo ukoliko je zaista indikovan ili potreban. Što se mene tiče kortikosteroidi nisu lekovi prvog reda izbora u lečenju alergija pa im tako gamaglobulini nikako ne mogu biti zamena. Ne mogu se uzimati na svoju ruku.
  1. Poštovani,
    moja sestra ( 32 godine) je pre dva dana imala jaku alergijsku reakciju. Danima je bila prehladjena i bolelo je grlo, i uzimala je neoangin. Pre dva dana, posle 5 sati od uzetog neongina, počele su da joj izlaze sitne ospe. Cela se osula po stomaku, unutrašnjoj strani podlaktica, unutrašnjoj strani butina, ručnih zglobova. U urgentnom centru je dobila urbazon, od koga joj je pozlilo posle 20 min., onesvestila se i kr.pritisak je bio 150/100 mmHg, i celu noć je bila na infuziji. Radili su ekg, dobar je, kao i analize krvi. Otpusnu listu još nije dobila ( rekli su u ponedeljak, kad je radni dan!!!)
    Da li je moguće da od neoangina dobije takvu reakciju, i šta se to desilo, pa je posle urbazona došlo do pogoršanja?
    Unapred zahvalna.

    Odgovoreno: 07. 01. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Da, moguće je da dobije tu vrstu alergije i moguće je da ona bude od leka. Ali je teško odgovoriti dali je to 100% tačno. Često mnoge virusne infekcije daju osipe, tako da je osip u stvari simptom osnovne bolesti a ne posledica alergije na lekove. To za sada ne možemo znati. Ne verujem da je urbazon doveo do pogoršanja i povećanja pritiska mada nije isključeno. U svakom slučaju ja ga ne bih nikada propisao u stanju koje ste opisali.

Prikazano 586-590 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460