Uratna nefropatija

Uratna nefropatija nastaje kod bolesnika sa poremećajem metabolizma mokraćne kiseline i ispoljava se kao akutna ili hronična nefropatija, ili kao uratna nefrolitijaza.

Akutna uratna nefropatija je poremećaj koji je izazvan taloženjem kristala mokraćne kiseline u distalnim i sabirnim tubulima. Ovo stanje se javlja najčešće kod bolesnika sa malignim oboljenjem koji su podvrgnuti intenzivnoj hemioterapiji i zračenju i gde dolazi do značajnog stvaranja i oslobađanja mokraćne kiseline.

Oligurija (smanjeno lučenje mokraće) je primaran znak početka uratne nefropatije, sa kasnijim edemima (otoci) i kongestivnom srčanom insuficijencijom.

Važni laboratorijski nalazi su hiperurikemija, progresivna azotemija i hiperfosfatemija. U urinu se nalaze kristali mokraćne kiseline i natrijum monourata.

U prevenciji je potrebna adekvatna hidratacija, alkalizacija urina i ordinira se alopurinol. Kod razvijene akutne bubrežne insuficijencije potrebna je rana primena hemodijalize.

Hronična uratna nefropatija nastaje kod bolesnika sa dugotrajnom hiperurikemijom. Primarne promene nastaju u tubulointersticijumu.

Karakteristična je poliurija (pojačano lučenje mokraće), polidipsija (pojačan osećaj žeđi), nikturija (noćno mokrenje). Hipertenzija se kreće u oko 50% bolesnika. U 16% bolesnika sreće se sekundarni pijelonefritis.

U laboratorijskim nalazima sreće se umerena proteinurija, hiperurikemija.

Ograničava se unos purina, održava diureza iznad 2 litra. Obavezna je alkalizacija urina i primena alopurinola.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde