Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460

Butna kost: anatomija, klinička slika i lečenje

Butna kost  ( femur s. os femoris ) je najveća i najduža kost čovečijeg skeleta. Nalazi se u predelu buta, te ima ulogu da prenosi težinu tela sa karlične kosti na golenjaču. Posmatrana u prirodnom položaju, ova kost je postavljena koso naniže i unutra, pošto su gornji delovi obe, tj. desne i leve butne kosti razdvojeni međusobno širinom male karlice, dok su njihovi donji delovi, naprotiv, bliži jedan drugome tako da se unutrašnje strane oba kolena dodiruju.

Na butnoj kosti opisujemo sledeće delove: 

  • telo  ( corpus femoris );
  • gornji  okrajak  ( extremitas superior);
  • donji okrajak  ( extremitas inferior ).

Telo butne kosti  ( corpus femoris s. ossis femoris ) je dugačko, ispupčeno napred i upravljeno koso naniže i unutra. Radi lakšeg opisivanja kažemo da je približno trostrano prizmatično, tako da na njemu razlikujemo tri strane ( prednju, spoljašnu i unutrašnju ) i tri ivice ( spoljašnju, unutrašnju i zadnju ). Dok su spoljašnja i unutrašnja ivica zaobljene i nejasne, dotle je zadnja ivica veoma jasno izražena i naziva se hrapava linija  ( lenea aspera). 

Anatomija butne kosti

Gornji okrajak (extremiras superior) butne kosti zaklapa sa telom tup ugao a sastoji se iz sledećih delova: 

  • glava butne kosti  ( caput femoris )
  • vrat butne kosti   ( collum femoris )
  • veliki trohanter  ( trochanter major )
  • mali trohanter     ( trochanter minor)

Mesto spoja gornjeg okrajka i tela butne kosti označeno je kao hirurški vrat  (collum chirurgicum )

Donji okrajak  ( extremitas inferior ) butne kosti masivniji je od gornjeg okrajka i prenosi težinu tela sa butne kosti na golenjaču. Sastoji se iz dva masivna koštana ispupčenja nazvana spoljašnji i unutrašnji kondil  (condylus lateralis et medialis ). Gornji okrajak ulazi u sastav zgloba kuka  ( art. coxae ), dok donji pripada zglobu kolena (  art. genus ). 

Vrat butne kosti  ( collum femoris ) pruža se koso, naniže i upolje od glave prema telu butne kosti. Osovina vrata i osovina tela butne kosti zaklapaju međusobno tup ugao ( tzv. „kolodijafizni ugao“ ) koji prosečno iznosi oko 125° (120-130°). Ovaj ugao olakšava izvođenje pokreta u zglobu kuka i obično je veći u muškaraca nego u žena (zbog širine male karlice). Vrat je širi prema telu nego prema glavi butne kosti, a u svojoj sredini je najuži. Spljošten je od spreda unazad pa ima dve strane ( prednju i zadnju ). 

Glava butne kostiPrednja strana je zaravnjena i ograničena spolja hrapavom međutrohanteričnom linijom  ( linea intertrochanterica ) koja se pruža koso, naniže i unutra, od vekikog ka malom trohanteru, ali ne doseže do njega. Na pomenutoj liniji pripaja se zglobna čahura  ( capsula articularis ) zgloba kuka, a prema njenim krajevima – delovi bedrenobutne veze (  lig. Iliofemorale). Zadnja strana vrata je nešto duža od prednje, a njen spoj sa telom butne kosti označen je spolja međutrohanteričnim grebenom  ( crista intertrochanterica).

Crista intertrochanterica , kao i istoimena linija, pruža se koso naniže unutra od velikog ka malom trohanteru, ali je znatno jače izražena i ispupčena. Na srednjem delu ovog glatkog i zaobljenog grebena pripaja se četvrtasti mišić  ( m.quadratus femoris )

Anatomija zgloba kuka  

Zglob kuka  (art. coxae ) povezuje donji ekstremitet sa karlicom, odnosno, gornji okrajak butne kosti sa karličnom kosti  ( os coxae). Zglobne površine (facies articulares) ovog zgloba su glava butne kosti  (caput femoris) i zglobna čašica karlične kosti  ( acetabulum). Zglobni deo acetabuluma je polumesečasta zglobna površina  (facies lunata ). Obe zglobne površine prekrivene su zglobnom hrskavicom  (cartilago articularis ). Zglobna kapsula  ( capsula articularis ) obuhvata pomenute zglobne površine i ona se kao i kod ostalih zglobova sastoji iz dve opne, spoljašnje-fibrozne i unutrašnje-sinovijalne. Fibrozna opna pripaja se na butnoj kosti i to napred na samoj intertrohanteričnoj liniji, a pozadi na jedan poprečan prst s unutrašnje strane u odnosu na međutrohanterični greben. Prema tome, ne samo glava butne kosti nego i ceo anatomski vrat, nalazi se u zglobnoj šupljini, što je značajno za ovu temu. 

Prelom glave i vrata butne kosti je artikularni prelom pa kako oni nemaju periost, to stvaranje kalusa može ići samo endostalnim putem, a brzina stvaranja kalusa na ovaj način je u tesnoj zavisnosti od vaskularizacije. Kapsularni krvni sudovi mogu biti izmenjeni ne samo usled sopstvene aterioskleroze već i zbog jake fibrozne degeneracije kapsule koja je dosta čvrsta kod starih ljudi. 

Prelom vrata butne kosti