Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Da li je u terapiji hipertenzije racionalno primjenjivati kombinaciju sartana i ace inhibitora i u kojim slučajevima ako jeste?

    Odgovoreno: 23. 11. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Iako neke studije pokušavaju da pokažu kako je zajednička upotreba ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora efikasnija od pojedinačne primene svake grupe lekova, generalno se smatra da je ona manje više neracionalna. Iako su blokatori angiotenzinskih receptora uvedeni u praksu uz velika očekivanja dobro kontrolisane studije su pokazale da oni nemaju nikakvu prednost, sem izuzetnih situacija, od samih ACE inhibitora i da im je jedina prednost kada pacijenti loše podnose ACE inhibitore.
  1. Poštovanje,
    bolujem od hipertenzije i saznao sam da je kalijum delotvoran u lečenju. Da li kod nas mogu da se nabave tablete kalijuma, koje su najbolje i imaju li štetnih posledica.
    Hvala

    Odgovoreno: 22. 11. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Nije Kalijum uopšte lek za lečenje hipertenzije. On se u medicini koristi vrlo malo i retko. Inače ga ima u našim apotekama i baš se tako zove.
  1. Interesuje me indikacije za lek Dabrostan ?

    Odgovoreno: 22. 11. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Dabroston se može koristiti kod sledećih poremećaja: • Premenstrualni sindrom (PMS) • Neočekivana teška ili produžena krvarenja (obično se javljaju na početku menopauze) • Bolne menstruacije • Endometrioza (tkivo materice raste u drugim delovima tela) • Neregularna krvarenja (ciklus koji se javlja na duži ili kraći period i traje duže ili kraće od normalnog) • Izostanak ciklusa pre menopauze • Sterilitet tj. neplodnost • Sprečavanje spontanog pobačaja u ranoj fazi trudnoće ukoliko je nizak nivo hormona u organizmu trudnice • Hormonska supstituciona terapija lečenje tegoba koje se jaljaju u menopauzi
  1. Poštovani,
    moje pitanje je sledeće, moje dete ima 3.5 god. zbog visoke temperature dala sam mu brufen sirup koji je i ranije uzimao (jer mu paracetamol ništa ne pomaže), ranije nije imao nikakvih simptoma, ali zadnji put je dobio koprivnjaču, sav se osuo, ruke su mu bile natečene i crvene.
    Intresuje me smem li mu sledeći put davati brufen kad bude imao tem. ili nešto drugo i šta.
    Unapred zahvalna

    Odgovoreno: 21. 11. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Pa pitanje je jako komplikovano. Moguće je da se javi alergija na brufen i da simptomi izgledaju upravo onako kako ste Vi opisali. Morate da znate da ukoliko ima alergiju na Brufen da će je imati i na druge lekove za skidanje temperature, što može da bude dosta komplikovano. Jedno ovakovo pojavljivanje simptoma, medjutim, ne mora ništa da znači. Često takve simptome može da izazove i sama infekcija, virusi i bakterije i da oni nisu uopšte od leka. Jedini način da se to sazna je da se lek ponovo da. Ukoliko živite u većem gradu posavetujte se sa pedijatrom. Generalno se detetu ništa mnogo strašno neće desiti, ali je potrebno da se bude blizu bolnice ili ambulante da bi se dala antialergijska terapija. Ja bih mu dao polovinu doze u vreme kad nije bolestan i pratio šta će se desiti. Najsigurniji način da se ispita da li je lek izazva alergiju jeste da se ispitaju alergije na lekove koje se rade skoro u svakoj bolje opremljenoj laboratoriji u velikim gradovima.
  1. Poštovani,
    da li možete da mi kažete koji je najbezopasniji lek od blokatora inhibitorske pumpe? Imam hiatus herniu, hronični gastritis itd... Moram stalno da pijem lekove da bih normalno funkcionisao, koilko dugo smem da ih pijem bez prestanka? I da li možete da mi kažete koja su neželjena dejstva rupuruta i koliko dugo smem da ga pijem? Imam 19 god.
    Pozdrav

    Odgovoreno: 21. 11. 2008.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Što se rupuruta tiče nema tu baš puno opasnosti. On je antacid koji deluje potpuno lokalno u lumenu želuca. Slabo se ili nikako ne resorbuje, pa su mu i neželjena dejstva slaba. Nekoliko tableta dnevno se mogu uzimati u toku dugog vremena. Mislim da ste mislili na blokatore protonske pumpe. Nekoliko lekova ima na našem tržištu i moram priznati da su medjusobno veoma slični. Nabrojaću ih po starosti, pa ako Vam nešto znači moguće je da ovi najnoviji imaju nešto bolja svojstva. Od starijih ka novijim: omeprazol, pantoprazol, lansoprazol. Ovo su njihova generička imerna, neregistrovana ista u celom svetu. U našoj zemlji ih ima pod različitim imenima. Omeprazol (Losec, Loseprazol, Nuclosina, Omeprazol, Omeprol, Omezol), pantoprazol (Controloc), lansoprazol (Amarin, Lanzul, Lasoprol).

Prikazano 686-690 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460