Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Interesuje me šta predstavlja AHAD I BELT SY, u vezi poremećaja ponašanja kod dece.
    Unapred zahvalna Nataša.

    Odgovoreno: 22. 03. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      AHAD je akronim organizacije koja se bavi ishranom, a jedino sa čime sam ja upoznat a tiče se BELT sindroma je u vezi povreda nastalih kaišem za vezivanje ukolima \"seat belt sy\" (mislim da se tako piše). Ukoliko ste umesto AHAD možda mislili na ADHD to već menja stvari i o tome možete pročitati tekst na \"stetoskopu\" autorke Marije Mitković. Takođe, možete isto pitanje poslati i konsultantu za pedijatriju. Srdačno
  1. Zanima me psihoza kod dece. Sinu moje drugarice koji ima nepune 4 godine dali su tu dijagnozu. Čak i ja kao laik znam da postoji više vrsta psihoza. On je prestao da priča i ima histerične napade, da li mi možete reći kojoj to psihozi odgovara i kolika je mogućnost izlečenja dece? Znam da je skoro nemoguće odgovoriti na ovakva pitanja, posebno psiholoskog tipa, ali bi mi značila bilo kakva smernica.
    Hvala

    Odgovoreno: 22. 03. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Iako sam i sam učestvovao u opisivanju psihotične epizode kod četvorogodišnjeg deteta (u asopisu Psihijatrija danas iz 2003. ili 2004 godine, što možete ponaći preko sajta Instituta za mentalno zdavlje), zaista se radi o ekskluzivitetu i pravoj retkosti. Ranije u dečjoj psihijatiji nije pravljena razlika između autizma i dečjih psihoza sa ranim početkom, već je sve bilo posmatrano kao infantilna psihoza. Stoga, preostaje mi da posumnjam da se adi o nekoj \"starinskoj\" dijagnozi, a da se zapravo radi o autističnom ponašanju, o čemu se možete naširoko informisati putem interneta. Takođe, predažem da potrađite još jedno mišljenje specijalizovanog dečjeg psihijatra a zatim i postavite pitanja od interesovanja.
      Srdačno
  1. Poštovani,
    bila bih slobodna da Vam se obratim za konsultaciju, jer ste učestvovali u nasoj kbt edukaciji, kao predavač. Radim već deset nedelja na slučaju primarnog noćnog umokravanja kod devetogodišnjeg dečaka. Ultrazvuk bubrega i bešike: b.o, urinokultura: sterilna, u mokraći povremeno 10-15 leukocita. Radimo sticanje refleksa budjenja na draž pune bešike. Pije čašu vode pred spavanje i majka ga budi nakon 80 minuta (base line). Problem je u tome što ona ne uspeva da ga probudi nikako. Na svaku draž za budjenje (dozivanje, drmusanje, tv, svetlo, zvonjava alarma, umivanje vodom) on se već sledeće noci habitiura i majka ne uspeva da ga probudi. Ranije se nikada nije budio sam da ide u toalet. Sada smo postigli to da par puta nedeljno uspe da se probudi u ranim jutarnjim satima i spreči ono drugo noćno umokravanje. Ali nijednom se još nije probudio sam oko tog 80-tog minuta. Imate li neki predlog šta bih još mogla da pokušam? Pedijatar predlaže Minirin. Hvala i puno pozdrava!

    Odgovoreno: 22. 03. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana,
       tačno je da sam predavač na edukaciji iz bihejvioralno kognitivne terapije dece i adolescenata, ali nikada nisam predavao da se dete sa primarnom enurezom budi 80 minuta nakon uspavljivanja. Bihejvioralni pincipi i logika nalažu da se base line ustanovi bez buđenja. Dakle, 3 noći se detetu daje ista količina vode (pola ili 1 čaša) uz praćenje dnevnog unosa, i te 3 noći se na 2 sata roditelji bude i beleže u koje vreme se je dete mokro a kada suvo. Kada se utvrdi bliži obrazac onda se u vreme kada je dete bilo mokro na pola sata prati isti princip suvo-mokro sledeće 3 noći. Tek tada se može ustanoviti base line. Nakon toga počinje uslovljavanje. Logika buđenja nakon 80-90 minuta je nefunkcionalna. Jasno je da je ideja da se dete probudi u IV fazi NREM spavanja kada se umokravanje i najčešće događa, ali zbog individualnih razlika i drugih faktora (pomeranja NREM i REM ciklusa), nije siguno da se tada stvara uslovni refleks (buđenje kada je bešika puna), već je se to čini onda kada je bešika puna, a to vreme se ustanovljava prve nedelje (base line). Takođe, moje skromno iskustvo govori da deca sa enuezom najčešće ne spavaju sama i da inače nisu dovoljno samostalna što treba takođe uslovljavati adekvatno. Logika osamostaljivanja u spavanju nalazi uporište i fiziologiji spavanja a bihejvioralno se speračava održavanje problema. Kako je NREM faza u funkciji hlađenja «procesora» i prokupljanja energije za burnu REM fazu (faza procesovanja informacija, reprogramiranja «softvera» i reparacije endokrinih i imunoloških funkcija), blisko spavanje sa drugom osobom remeti termoregulacioni odgovor mozga koji mora smanjiti aktivnost još više (dublje spavanje) da bi se dostigla potebna temperatura štednje. Otuda problem u buđenju deteta koje spava «tvrdim» snom. Treći i ne manje bitan problem je što se radi o primanoj enurezi gde je potreban detaljni pregled urinarnog trakta. Dakle, predlažem da izmenite terapijski pristup poštujući principe uslovljavanja, što znači ne buditi posle 80 minuta već onda kada je to potrebno (kada je bešika puna) prema podacima iz base line praćenja. Korišćenje \"pi-pi alarma\" je lakša ali skuplja varijanta klasičnog uslovljavanja. Lečenje Minirinom je kod sekundanih enureza sekundarno jer je simptomatsko, ali kod primarnih je potrebna koterapijska saradnja sa pedijatrom.
      Srdačno
  1. Postovani,
    moj problem se javio pre 4 meseci. U vezi sam sa momkom vec skoro 6 godina. Planirali smo i da pocnemo da zivimo zajedno, ali on je dobio posao u inostranstvu na godinu dana, pa smo odlozili planove. I bilo je ok prvih 6 meseci, a onda katastrofa. Hteo je da uzme pauzu u nasem odnosu nekim ruznim pricama, svojoj prvoj devojci se \"hvalio\" da tamo ima neku zgodnu kolegenicu, meni kad sam sve saznala rekao da mu je samo eventualno padao sex na pamet sa njom, ali da me nije prevario, niti hteo. Posle 2 meseca natezanja preko telefonskih razgovora, priznao mi je da ima problema u predelu polnog organa i da platu nije primao mesecima. Jedva smo ga nagovorili ja i njegova majka da ode tamo na lekarski pregled, 3 meseca nakon sto se problem pojavio. Tada su mu rekli da nije nista ozbiljno, ali da ce morati na rutinsku intervenciju.Kaze da je mislio da je u pitanju rak testisa i da ce umreti, pa nije hteo da opterecuje mene i roditelje svojim problemima, a da ga je bilo sramota sto ne prima platu, pa nije smeo da nam kaze. Pozajmljivao je pare od nekih tamo kolega,svi znaju koliko je i kome duzan, sem roditelja i mene, a i roditelji i ja smo ga x puta pitali da li mu nesto treba da mu posaljemo. Niko od nas nije pravio nikada problema oko para, niti ja niti njegovi roditelji, tako da ne shvatam njegovo ponasanje. Vratio se, prosao operaciju i sve ce biti u redu, mada je malo sada depresivan. Shvata da je mogao mnogo da ugrozi prvo sebe, da je nas odnos u kome nije bilo kriza doveo do same ivice, a da nije dobio nista. Ali mene boli njegova neiskrenost i to sto nije imao poverenja u mene kada mu je bilo tesko i trebala mu je pomoc. Nije bio problem samo u meni, nije pricao ni roditeljima, ni bratu, povukao se u sebe, predao potpuno, digao ruke od svog zivota. Ne znam ni kako da mu pomognem, iskreno ne znam ni kako da mu verujem kao do sad, ali stvarno zelim da budem sa njim. S postovanjem. Maja

    Odgovoreno: 14. 03. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana Majo, predlažem da kao što ste uspeli da ga nagovorite da potrađi pomoć u vezi problema sa polnim organom, tako predlađem da istu moć iskoristite i u vezi odlaska lekaru za psihičke probleme jer su se turobna razmišljanja o raku, možda prenela i na psihičko stanje. Mislim da bi posle toga bilo realno razmisliti o budućnosti veze. Srdačno
  1. Poštovani, imam veliku dilemu!Da li sa decom(imam dve devojčice)treba da budem\"drugarica\" ili da budem strožija?Moji roditelji su prema sestri i meni bili \"PATRIJAHALNI\"pa ne mogu da se pohvalim da mi se to sviđa(moja starija sestra je čim je otišla na fakultet,koji nije završila,bila kao puštena sa lanca),ja ga jesam završila ali se ne mogu pohvaliti da sam nešto proživela(bila sam kukavica da uradim bilo šta što se roditeljima nije dopadalo). TO NE ŽELIM SVOJOJ DECI,ali i ne želim da odem i u drugu krajnost.Šta da radim???Unapred Vam mnogo hvala

    Odgovoreno: 14. 03. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovana, deci ne treba drugarica u liku roditelja, jer će im onda roditelj biti neko drugi. Srdačno

Prikazano 261-265 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460