Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković - Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Specijalista dečije i adolescentske psihijatrije

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Više informacija

Specijalizacija

Psihijatrija

Oblasti Medicine

Psihijatrija

Dečija psihijatrija

Grad

Niš

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Radno Iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Članstvo

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 668

  1. Poštovani,
    Imam 30 godina. U braku sam sa čovekom 8 godina starijim od sebe. Da brak iz ljubavi. U braku smo 8 godina i imamo jedno dete. Sve je bilo u redu do rođenja deteta, kada se nedugo zatim razboleo i moj suprug. Od tada pa sve do danas, a to traje 4 godine mi nemamo nikakve seksualne odnose. Problem leži u njemu tj. njegova bolest je napravila da on postane impotentan. Naravno mi glumimo idilu pred drugima i svi misle da smo idealan par. On ne želi da se zbog tog stanja obrati lekaru a ja sam mlada žena kojoj trba pažnja sve više i više. Ponekad mi se čini da ću da poludim i da potražim neku drugu alternativu. Mislim da razvod nije pametna odluka jer imamo dete, a i finansijski momenat nije najsjajniji za odvajanje. Ne svađamo se toliko često jer slabo i komuniciramo ali hormoni rade svoje i bojim se da ću napraviti neku glupost. Da li opravdavate prevaru ovog tipa?
    Hvala

    Odgovoreno: 10. 06. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      kažu da kada nema sredine (od hleba), dobra je i "suva" korica. Međutim, kada su emocionalni odnosi u pitanju takvo pojednostavljeno i vickasto sagledavanje nije od velike koristi, jer se od jednog problema mogu napraviti najmanje dva. Pre nego što se prepustite riziku, treba razmotriti sledeće: prvo, velika je razlika između psihogene impotencije čije lečenje predstavlja "šalu" ukoliko su oba partnera istinski zainteresovana. Drguo, ukoliko se radi o organskoj impotenciji izazvanoj bolešću krvnih sudova ili nerava, za to postoje specijalizovani profesionalci koji dobrom kontrolom lekovima ili drugim intervencijama mogu omogućiti nesmetan seksualni život. Rizik od vanbračnog seksualnog zadovoljenja je veliki jer hormoni, kao što rekoste čine čuda, ali ni psihološki efekti nisu za podcenjivanje. Tako, savetujem da pre pritisnete muža da osim čuvanja samo svog somatskog zdravlja i iluzije porodične idile, pod hitno učini nešto i za vaše potrebe. Toliko je načina da parovi uživaju u seksualnim igrama da nije nužno da one podrazumevaju obaveznu erekciju kod partnera kao preduslov seksualnog odnosa. A mogućnosti i za pomoć su ogromne, što uz pomoć profesionalaca, što uz pomoć literature, filmova a pogotovo mašte.
      Pozdrav
  1. Muškarac koji ima 32 godine ima seksualne odnose na svaka četiri meseca, nema želju za seksom i ne misli da je to neki problem. Da li je to normalno i šta je u pitanju? 

    Odgovoreno: 10. 06. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Kome da pomognem? Ono što je za njega normalno, za Vas izgleda nije. Ako pomognem (savetom) njemu, a pri tome mi se on i ne obraća, onda će taj savet raditi protiv Vaših uverenja, a ukoliko savetujem Vas biće obrnuto. Ono što mogu je da Vas informišem da postoje ogromne individualne razlike u seksualnom apetitu, ali da učestalost od jednog sekuslnog odnosa u toku 4 meseca može predstavljati znak snižene seksualne želje, pogoto ukoliko osoba retko i masturbnira, nema seksualne fantazije i seksualne snove, kao i da njegovi seksualni stavovi iz nekog razloga ne zabranjuju česte seksualne odnose. Takođe treba sagledati da li je osoba oduvek imala snižen seksualni nagon ili je takvo ponašanje nastalo kao posledica nekih životnih okolnosti koje inhibišu seksualnu želju i uzbuđenje.

  1. Poštovani doktore!
    Budući da već nekoliko godina imam psihičkih problema i redovno posećujem neuropsihijatra u lokalnom dz, zainteresovana sam i za neki drugi oblik lečenja, osim medikamentoznog. Naime, moj poremećaj nije baš precizno određen, a šifre se odnose na depresivno-anksiozni i opsesivno-kompulsivni poremećaj. Uzimam flunisan (1 tabletu) i rivotril 2x0. 5mg. Uglavnom se osećam dobro dok sam pod terapijom, ali sam nedavno na velikom broju sajtova videla da se kao efikasna u tretiranju ovakvih poremećaja pokazala kognitivno-bihevioralna terapija. Nezgodno mi je da pitam svog doktora da mi preporuči nekog terapeuta, ona se uglavnom bavi doziranjem lekova i stalno mi preporučuje - skretanje misli! Živim u Beogradu i interesuje me gde bih mogla da se obratim za pomoć, ili još konkretnije, da li biste mogli da mi preporučite nekog terapeuta ili centar. Vrlo sam zatvorena i nezgodno mi je da se u neposrednom okruženju raspitujem, a ni sa doktorkom nisam razvila odnos potpunog poverenja, nažalost. S poštovanjem, Dragana Marković

    Odgovoreno: 10. 06. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      preporučujem dr Blagoja Kuljića koji radi u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj.
      Pozdrav
  1. Molim vas za pomoc!!! Imam problem u braku. Posle rodjenja deteta sam izgubila zelju za sexom. Ne osecam nikakvo uzbudjenje. Mome suprugu to jako smeta. U trudnoci sa drugim detetom mi se zelja vratila i to veca nego ikada, ali posle porodjaja je opet nestala. Bojim se da cu izgubiti supruga zbog toga. Da li postoji neki lek koji bi mi pomogao ili bilo sta i kome da se obratim za to. Molim vas pomozite!!!!

    Odgovoreno: 10. 06. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani, oscilacije u seksualnom uzbuđenju u dva različita, pre svega endokrinološka stanja implicira da je potrebno paralelno sa konsultacijom seksologa potražiti i mišljenje ginekologa-endokrinologa. Seksoolozi će vam savetovati da za prvo vreme nađete neki seksualni potkrepljivač na mužu ili ga uvedite u vaše seksualne igre u vidu nekog fetiša koji bi bio seksualno uzbudljiv, što ne spada ni u kakve perverzije, već uobičajni stimulator u uslovima seksualne bračne čamotinje. Sa druge strane, bolje se organizujte oko čuvanja i brige oko dece da vam ta aktivnost ne bi isisala svu energiju i dobro raspoloženje. Pozdrav
  1. Poštovani doktore,
    imam 37 godina, a moj problem se sastoji u tome što imam preteranu želju za sexom tako da se dnevno, osim odnosa sa ženom, moram barem jednom ili dva puta samozadovoljiti. Nekada to bude i više puta i to tako traje dvadesetak godina. Ne znam da li to spada u nešto što se svrstava u normalne radnje ili ne? Osjećam, nakon toga, da se rešim neke napetosti i uvek me iznova nagon tera da to učinim zbog unutrašnjeg olakšanja koje posle toga dođe.
    Hvala unapred!

    Odgovoreno: 10. 06. 2009.
    • Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
      Poštovani,
      masturbacija je potreba 99,9% seksualno aktivnih muškaraca (po nekim autorima čak i 100% muških adolescenata, mladih odraslih i odraslih muškaraca). Međutim od zadovoljenja seksualne potrebe u uslovima kada partner ili partnerka nisu tu (kada masturbacija ima funkciju zaštite zdravlja) treba odvojiti slučajeve onanisanja kada je masturbacija sama sebi cilj (kada nema elemente seksualnosti i bez seksualnih fantazija i adekvantnog psihološkog zadovoljstava) što je slučaj kod teško mentalno retardiranih osoba, egzibicionista obolelih od shizofrenije, histeričnih (kada žele da privuku pažnju) i kada je to prisilna potreba u sklopu opsesivno kompulzivnog poremećaja (osoba to ne želi ali ima prisilu da to radi jer će se u protivnom dogoditi nešto strašno). Kada se seksualni partneri razlikuju u seksualnom apetitu, onda masturbacija služi kao zdrav kompenzatorni mehanizam zadovoljenja seksualne potrebe. Međutim, jedan broj osoba masturbaciju i seksualne odnose osim za doživlja seksualnog zadovoljstva koristi za pražnjenje napetosti, što partneru može zasmetati jer seksualni odnos može doživeti kao eksplataciju bez osećanja zajedništva i obostranog zadovoljstva. Sa druge strane, tokom seksualnog odnosa ali i masturbacije oslobađaju se dva važna hormona, oksitocin i vazopresin, koji u kombinaciji pomažu u zaljubljivanju i vezivanju za partnera. Ukoliko osoba najčešće vodi ljubav sama sa sobom, postoji rizik da se kao narcis veže najviše za samoga sebe, što može postati i povod za partnerske konflikte koji mogu biti maskirani mnogim drugim trivijalnim povodima.
      Pozdrav

Prikazano 201-205 od ukupno 668 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460