U proteklih nekoliko meseci, a s obzirom na reprezentativan uzorak, stručnjaci i lekari sa Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" došli su do zaključka da je bolest koju izaziva korona vrus kardiovaskularna, pored toga što je primarno respiratorna.
Ova studija je jedinstvena u svetu. U fokusu istraživanja su pacijenti koji imaju lakšu i srednje tešku infekciju. Ovih pacijenata ima najviše.
Cilj studije je da se ustanovi koja grupa u toj populaciji ima najveći rizik od tromboze.
Utvrđeno je da je 42,7 odsto ovih pacijenta imalo trombozu. Najčešće se radilo o dubokim venama potkolenice, dok je 10 do 15 odsto imalo trombozu u pregledu kolena i natkolenice. Takve tromboze su opasne jer mogu da dovedu do plućne embolije koja je nažalost najčešće fatalna.
Bilo je više istraživanja od početka pandemije koja su ukazivala da je kovid 19 samo respiratorna infekcija, ali kasnije se pokazalo da koron avirus povećava i rizik od krvarenja. Rađene su neke studije u Kini, gde je prvo i počela korona, pa se pokazalo da je većina pacijenata koji su nažalost umrli od virusa, preminula baš od posledica tromboze u vaskularnom sistemu.
Osnova korona virusa može da se podeli na dva dela, odnosno respiratorni i inflamatorni deo.
Sam virus ima spajkove preko kojih se vezuje za enzim u krvnim sudovima u koji uđe preko respiratornog trakta. Sam kašalj to dodatno širi i zahvata unutrašnje ćelije krvnih sudova koje odumiru od posledica oštećenja koje je korona izazvala i tako dolazi do tromboze.
Najveći broj pacijenata starosti od 40 do 60 godina imao je trombozu, dok stariji nisu toliko oboljevali. Izdvojili su se faktori koji upućuju na to kod kojih pacijenata treba raditi ultrazvučnu dijagnostiku. To su pacijenti koji su imali viši nivo CRP-a, gojazniji, oni koji su bili slabije pokretljivi i pacijenti koji su imali povećane vrednosti D-dimera.