Insuficijencija jetre

Insuficijencija jetre predstavlja oslabljenu funkcionalnu sposobnost jetre kao posledicu akutnog ili češće hroničnog oboljenja jetre.

 

Uzrok nastanka

Najčešći uzroci su virusi, alkohol, lekovi ili različiti metabolički poremećaji.

 

Klinička slika

Najčešći klinički znaci su: žutica, kožne i endokrine manifestacije, temperatura i septikemija, hematološki poremećaji, neurološke promene (hepatična encefalopatija), hiperdinamska cirkulacija, ascites (tečnost u trbušnoj duplji) i izražena malaksalost.

Kožne promene koje prate insuficijenciju jetre najčešće su: spajder nevusi ili paukoliki angiomi, koje čini centralno proširena arteriola sa radijalno sitnim granama. Nalaze se na licu, vratu, gornjem delu grudnog koša. Palmarni eritem predstavlja izraženo karminasto crvenilo dlanova, dok se često vidi i fleksiona ukočenost falange 3. i 4. prsta šake, maljičasti prsti ili gubitak polumeseca na korenu nokta.

U sigurne endokrine poremećaje spadaju atrofija testisa, gubitak maljavosti kod muškaraca, ginekomastija - uvećanje mlečnih žlezda, ili poremećaj menstruacionog ciklusa.

Kao posledica hematoloških poremećaja javljaju se krvarenja različitog stepena na koži i sluznicama različitih organa. Lepršavi tremor šaka - flaping tremor i foetor hepaticus (sladunjavi miris truleži) se vide u prekomatoznom stanju kod ciroze jetre.

 

Akutna insuficijencija jetre (fulminantni hepatitis) - definiše se kao akutno nastalo popuštanje jetrine funkcije kod bolesnika sa prethodno zdravom jetrom. Između nastanka prvih simptoma (malaksalosti, žutice) i različitog stepena encefalopatije, koagulopatije, hipotenzije, temperature, srčane insuficijencije ili oligurije (smanjeno izlučivanje mokraće) sa azotemijom (prisustvo azotnih materija u krvi), prođe od 2 do 12 nedelja. Koma, hepatorenalni sindrom, pankreatitis ili masivno gastrointestinalno krvarenje i sepsa uzrok su smrti.

 

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih nalaza (smanjena količina albumina u serumu, faktora koagulacije, holestreola, kao i povećane vrednosti bilirubina, visoke vrednosti ALT i AST ukazuju na masivnu nekrozu hepatocita).
 

Lečenje

Kod akutne insuficijencije u osnovi lečenja je održavanje vitalnih funkcija i prevencija edema mozga, i sprovodi se u intenzivnim jedinicama. Daje se intravenski manitol, antimikrobno lečenje, laktuloza i infuzija aminokiselina. Ampule flumazenila imaju koristi u encefalopatiji.

Kod sporije evolucije bolesti lečenje se svodi  na apsolutnu zabranu konzumiranja alkohola, primenu hepatoprotektivnih lekova i unosa većih količina ugljenih hidrata i proteina u ishrani. Ishrana bolesnika treba da je uravnotežena, sa dovoljno vitamina, proteina, ugljenih hidrata i masti. Ograničava se teži i dugotrajan napor.

Transpalantacija jetre je najkorisnija, ali kod akutne insuficijencije kratak period u razvoju bolesti je uzrok neuspeha.

 


Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde