Zakrčenje krvnih sudova srca

Sa godinama života, smanjuje se elastičnost krvnih sudova, razvija se tzv. arterioskleroza. Zbog uticaja koji imaju faktori rizika i druge bolesti smanjuje se promer otvora krvnog suda (sužavanje krvnog suda), i nastaje tzv. ateroskleroza ili ateromatoza – odnosno zakrčenje krvnih sudova. Oba ova procesa smanjuju snabdevanje mišićnih ćelija srca krvlju, odnosno kiseonikom i hranljivim materijama usled čega se javlja bol u grudima - angina pektoris.

Bol u grudima koji se javlja samo pri naporu, uzbuđenju (stresu) zovemo stabilna angina pektoris. Bol u grudima koji se javlja prilikom napora, ali i u mirovanju nazivamo nestabilna angina pektoris. Kada ovakav bol u grudima traje duže od pola sata i praćen je osećajem gušenja i strahom, postoji opasnost da se razvija akutni srčani infarkt.

Ne treba samostalno postavljati dijagnozu – nije svaki bol u grudima angina pektoris – svaki sumnjivi bol u prsima treba navesti prilikom redovne posete lekaru!

Šta dovodi do zakrčenja krvnih sudova?

  • Masnoće u krvi
Najvažniji faktor rizika je povišena koncentracija masnoća u krvi (holesterol i masne kiseline). Kada se koncentracija holesterola povisi za jedan posto, opasnost od pojave srčanog infarkta poveća se za dva posto.
  • Povišen krvni pritisak
Ljudi sa povišenim krvnim pritiskom imaju pet puta veće šanse za nastanak koronarne srčane bolesti. O visokom krvnom pritisku govorimo kada su vrednosti veće od 140/90 mmHg. 
  • Prekomerna telesna težina
Faktor rizika je već i za 10 posto povećana telesna težina u odnosu na idealnu. Kod osoba koje imaju 20 posto više od uobičajene težine rizik za nastanak koronarne srčane bolesti veći je za 50 posto. 
  • Premalo kretanja
Kod osoba koje se ne bave fizičkom aktivnošću rizik za pojavu koronarne srčane bolesti dva puta je veći nego kod aktivnih osoba.
  • Šećerna bolest
I šećerna bolest predstavlja dva puta veći rizik za pojavu koronarne bolesti. 
  • Nikotin
Kod pušača duvana, rizik za razvoj bolesti srca i krvnih sudov a dva puta je veći nego kod nepušača, a rizik za iznenadnu smrt od srčane bolesti čak tri puta veći.
  • Životna dob
Nastajanje naslaga na zidovima krvnih sudova deo je prirodnog procesa starenja, pa se zato sa godinama povećava verovatnoća za pojavu koronarne srčane bolesti.
  • Pol
Sve više studija pokazuje da se bolest koronarnih krvnih sudova i srčanog mišića, javlja podjednako kod muškaraca, kao i kod žena.
  • Nasledni faktor
Ako su vaši roditelji, braća ili sestre imali koronarnu srčanu bolest pre 55. godine života, i kod vas je rizik od dva do pet puta veći.

Šta možemo da učinimo?

Srećan život je zdrav život! Pokušajmo da se što češće smejemo i radujemo svakom danu, i usporićemo razvoj zakrečenja krvnih sudova i odložiti eventualni nastanak angine pektoris i koronarne srčane bolesti.

Redovno kontrolišimo:

  • krvni pritisak
  • nivo šećera u krvi
  • nivo masnoća u krvi

Zdrava hrana (pravilna ishrana)

Zdrava ishrana je umerena i raznovrsna, i treba da se pridržavamo ovih jednostavnih pravila:

  • svaki dan jesti voće i povrće
  • koristiti nemasno mleko i hleb od celog zrna žitarica (integralni hleb)
  • jesti meso svaki drugi ili treći dan
  • jesti ribu dva do tri puta nedeljno
  • malo dodavati ulja i masnoća
  • malo belog šećera i slatkiša

I još jedna preporuka : jako malo soliti hranu i što manje alkohola!

Redovna fizička aktivnost

Korisna fizička aktivnost podrazumeva redovne šetnje- svaki dan po 30-tak minuta, kao i rad u bašti ili prirodi. Na taj način povoljno utičemo i na faktore rizika: krvni pritisak, prekomernu telesnu težinu i masnoće u krvi.

Ali, treba biti oprezan: - prekomeran fizički napor (trčanje, teretana, fitnes) u zatvorenom prostoru može dodatno opteretiti srce i krvne sudove i mora biti pod nadzorom lekara.

Takođe izuzetno je važno izbegavanje pušenja i konzumiranje alkohola, kao i savladavanje stresa koji se javlja na poslu ili kod kuće. Zdravlje je važnije od svih drugih stvari kojima često pridajemo tako veliki značaj i nerviramo se zbog njih!

Šta može lekar da učini?

Prema proceni zdravstvenog stanja, lekar može savetovati sledeće:

    • isključenje faktora rizika
    • redovnu upotrebu lekova za zaštitu krvnih sudova (npr. Aspirin PROTECT 100)

    Ukoliko lekar smatra da je bol u grudima angina pektoris, nastavlja sa istim merama (isključenje fatora rizika i redovna upotreba Aspirina protect 100) , a po potrebi može dodati i druge lekove.

    Poštovati ove savete važno je za sve osobe sa više navedenih faktora rizika, a naročito za žene nakon 45. godine života, kao i za muškarce sa stresnim – menadžerskim - zanimanjem.



    Podeli tekst:

    Povezani tekstovi:

    Broj komentara: 0

    Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde