Loša ishrana "odgovorna" za trećinu infarkta

Ishrana bogata prženom hranom, slanim grickalicama i mesom kriva je za oko 35 odsto srčanih udara na svetu, upozoravaju kanadski stručnjaci s Univerziteta Makmaster, u provinciji Ontario.

Njihovom studijom bio je obuhvaćen način ishrane u 52 zemlje, a ispostavilo se da su infarktu najviše skloni oni koji se hrane "zapadnjački", odnosno oni čija se ishrana bazira na mesu, jajima i brzoj hrani, dok su najmanjem riziku izložene osobe čija je ishrana najbogatija povrćem i voćem, preneo je Rojters.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno preko 16.000 dobrovoljaca, od kojih je 5.700 upravo preživelo prvi infarkt. Njima su uzeti uzorci krvi, a popunili su i detaljan upitnik o svojim prehrambenim navikama između februara 1999. i marta 2003.

Prema načinu ishrane, oni su podeljeni u tri grupe - "orijentalnu", čiji predstavnici su konzumirali dosta tofua, sojinog i drugih sosova, "zapadnjačku", u čijoj ishrani su dominirali pržena hrana, slane grickalice i meso i "promišljenu", u koju su svrstani ispitanici koji su konzumirali najviše voća i povrća.

Ustanovljeno je da su ispitanici iz ove poslednje grupe bili izloženi za 30 odsto manjem riziku od infarkta nego oni koji voće i povrće uopšte nisu jeli, ili su ga jeli u malim količinama.

Ispitanici iz "zapadnjačke" grupe bili su izloženo 35 odsto većem riziku od infarkta u poređenju s onima koji su retko jeli prženu hanu ili meso.

Oni iz "orijentalne" grupe bili su po izloženosti srčanom udaru negde između predstavnika ostale dve grupe. Tako se ishrana bogata tofuom pokazala pre neutralnom nego protektivnom, što se pripisuje visokom sadržaju natrijuma u tofuu, što može da utiče na rast krvnog pritiska i na povećanje rizika od infarkta i šloga.

Rezultati ovog istraživanja su značajni zato što dosad nije bilo jasno da li hrana sama po sebi povećava rizik od infarkta, ili nešto drugo. Na primer, obilnija ishrana može da bude povezana i sa načinom života, u kojem manjka fizička aktivnost.

Kanadski istraživači ističu da srčane bolesti danas ne napadaju samo bogate, već da se oko 80 odsto globalnih kardiovaskularnih oboljenja registruje u zemljama niskih ili osrednjih prihoda.

Podeli tekst:

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde