Stenting karotidne arterije

Bolesti krvnih sudova glave su treće na listi uzroka smrtnosti, posle bolesti krvnih sudova srca i raznih malignih bolesti.

Moždani insult nastaje dvojako, ili zbog pucanja krvnih sudova u glavi (pri čemu nastaje krvarenje unutar moždanog tkiva) ili zbog zapušenja arterija koje dovode krv u glavu ili arterija u glavi (pri čemu nastaju ishemijske promene zbog nedostatka kiseonika u moždanom tkivu).

Moždani insult (hemoragijski ili ishemijski) se razvija dramatično i dovodi do smrtnog ishoda u 20 do 40% unutar prvih 48 sati. Novi ataci bolesti se ponavljaju kod 30 do 50% preživelih. Skoro 17% preživelih ostaju teški invalidi, a samo 10% se vraća na posao.

 Ukoliko ne vidite video sadržaj, treba da instalirate najnoviju verziju Flash Player-a.
 

Patofiziologija

Krv u glavu dovode dve velike arterije - karotidne arterije, koje vaskularizuju uglavnom veliki mozak i dve vertebralne arterije koje se na ulazu u lobanju spajaju u jednu -basilarnu arteriju, pa vaskulalrizuju uglavnom mali mozak.

Slično kao i arterije srca (koronarne arterije) i arterije koje vode krv u glavu mogu da obole na različite načine. Dolazi do promena u samom zidu arterije, a potom i do stvaranja naslaga u unutrašnjosti ovog krvnog suda. Ove promene se nazivaju ateromima, a pojava se zove arterioskleroza. Ateromi su izgrađeni od masnog i fibroznog tkiva, a vremenom i delimično kalcifikuju. Dovode do suženja lumena arterije, pri čemu se smanjuje protok krvi kroz nju, a u pojedinim slučajevima dolazi i do njenog potpunog zapušenja.

Ovakve promene na različite načine utiču na opskrbljenost moždanog tkiva krvlju, a time i kiseonikom.

Sa površine nastalog ateroma mogu da se odvajaju pojedine sitne čestice, koje struja krvi otplavljuje dalje u manje arterijske grane u mozgu, pa one mogu da budu delimično ili potpuno zapušene, pri čemu nastaju lokalizovane manje ishemijske promene. Lagano narastanje ateroma može da zapuši krvni sud u potpunosti, sa prekidom cirkulacije. Ako ovaj proces duže traje organizam se brani razvojem pomoćnih arterijskih puteva, čime ublažava nedostatak dovoda krvi, ali reparacija nikada nije potpuna zamena direktnog puta.

Ukoliko se na površinu ateroma nazida trombotična masa, može da dođe do naglog zapušenja arterije i nastanka akutne ishemijske bolesti, dramatičnog i često fatalnog ishoda.
Plak se najčešće stvara na račvi karotidne arterije, pa je otplavljivanje manjih čestica sa njegove neravne površine u 40 do 60% slučajeva razloga nastanka ishemije moždanog tkiva i nastanka insulta (sloga).

Načini lečenja

Moguća su dva načina lečenja ovih promena. Oba podrazumevaju odstranjivanje ateromskih naslaga iz lumena arterije.

Prvi, ranije ustanovljen je hirurški, i podrazumeva operaciju, kojom se otvara krvni sud i odstranjuje se ateromski plak. Operacija se naziva karotidna endarektomia (CEA). Postupak je veoma efikasan, bitno smanjuje rizik od razvoja insulta, ali kao i svaka operacija nosi određeni rizik, pogotovu što se ova bolest najčešće javlja kod starijih osoba.

Noviji, manje drastičian način lečenja karotidne bolesti se obavlja u angio salama sa najsavremenijom rendgen opremom. Postupak se izvodi tako što se kroz krvni sud u preponi uvede uzana plastična cevcica (kateter), njen vrh se dovede do mesta ateromskog suženja u karotidnoj arteriji i preko plaka se postavi metalna mrezica (STENT), koja sabije plak uz zid arterije, a delom ga i utisne u sam zid. Na ovaj način se otvori lumen sužene arterije i povrati uredna cirkulacija. Intervencija se naziva karotidni stenting (CAS). Prednost ove tehnike je što se izbegava opšta anestezija, nema operativnog reza, oporavak je veoma brz (pacijent ostaje ubolnici samo jedan dan), a neposredni i kasni rezultati su veoma slični operativnim.

Rezultati

U Institutu za radiologiju Kliničkog centra Niš, procedura postavljanja karotidnih stentova se izvodi od februara 2007.godine. Do sada je ova intervencija uspešno izvedena kod preko 30 pacijenata. Svi pacijenti su imali veoma visoki stepen suženja karotidne arterije i već su u predhodnom periodu preležali akutni moždani insult. Postavljanjem stenta, sabijanjem ateroma uz zid arterije i otvaranjem njenog lumena, spreden je mogući nastanak novog ataka bolesti. Većih komplikacija nije bilo.

Podeli tekst:

Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde