IBD podcast EP 016: Dr Goran Aranđelović, urolog

U šesnaestoj epizodi IBD podkasta razgovaramo sa dr Goranom Aranđelovićem, urologom koji radi u Italiji, a na temu erektilne disfunkcije kod pacijenata koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Govorićemo i modernim terapijskim modalitetima kada je erektilna disfunkcija u pitanju, kao i o uzrocima ovog problema kod muškaraca sa zapaljenskim bolestima creva.

Milica: Dobar dan i dobro došli u još jedan IBD podcast koji se bavi životom ljudi koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Ja sam Milica Milošević i ja sam direktor Stetoskop.info medicinske platforme a danas u ulozi vašeg domaćina. Moj današnji gost dolazi iz Italije, tačnije iz Venecije, ali to je naš čovak koji je u inostranstvu, koji se bavi jednom specifičnom temom koja muči muškarce, a dotiče se i mušakaraca koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Njegovo ime je Goran Aranđelović i on dolazi sa urološke klinike u Veneciji. Gorane dobar dan, dobro došli, hvala što ste danas naš gosti.

Dr Goran Aranđelović: Dobar dan, hvala Vama.

Milica: Hajdemo za početak da kažemo obzirom da ćemo danas pričati o erektilnoj disfunkciji šta je to erektilna disfunkcija.

Dr Goran Aranđelović: Erektilna disfunkcija ili impotencija je definisana kao perzistentno stanje neuspešnosti postizanja i održavanja erekcije za dobar seksualni čin. Dosta ljudi u zadnje vreme, pogotovo mlađih ljudi, boluje od tog da kažemo stanja, da ne kažemo patologije, i prijavljuje to stanje iako je erktilna disfunkcija u direktnoj korelaciji sa godinama, znači kod starijih ljudi je učestalija i recimo statistički možemo da kažemo da svaki treći muškarac u dobi 60, 70 godina boluje od erektilne disfunkcije.

Milica: Zašto se erektilna disfunkcija javlja i zašto je velika tema kod pacijenata koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa?

Dr Goran Aranđelović: Sva hronična stanja, sve hronične upale celog sastava i hronična zapaljenja mogu dovesti do impotencije ili do erektilne disfunkcije. To se dešava kroz različite mehanizme, ljudi koji boluju od Krona ili od gastritisa ili kolitisa, tako dalje, uzimaju razne preparate kao što su kortikosteroidi ili lekovi kortikosteroidi recimo kao što su antidepresivi, opioidi i tako dalje, su sve lekovi koji mogu na svoju ruku da dovedu do erektilne disfunkcije, kao jedna stvar. Onda imamu tu jedan širok spektar pacijenata koji su morali da se operišu od Kronove bolesti i takvi ljudi, jedna velika studija je pokazala da je 2018. godine na Harvard univerzitetu koja je podeljena u američkom časopisu gastroenterologije 2018. godine na 30.000 pacijenata da suštinski ljudi koji su operisani od Krona i od kolitisa da 2 puta više koriste lekove za erektilnu disfunkciju nego oni koji nisu bili operisani. Cela hirurgija male karlice je tu problematična, to je isto u urologiji recimo problem radikalne prostatektomije, tu dolazi do oštećenja nerava ili može doći do oštećenja nerava koji nas dovode do erektilne disfunkcije. Treća stvar, ne tako nebitna je da i oni čak koji nisu bili operisani, znači nisu imali jednu traumu hiruršku, u smislu oštećenja nerava i hronična zapaljenja utiču na endotelijum i u penisu i u generalnom i na smanjenje azotoksida koji je jako važan za dobru erektilnu funkciju.

Milica: Kada pacijent uoči prve simptome koji je sledeći korak? Kada on dođe kod Vas šta je ono što ćete Vi uradili, kako izgleda prvi pregled i uspostavljanje opšte dijagnoze?

Dr Goran Aranđelović: Znate šta, prvi pregled kod tih pacijenata, kao i kod svih pacijenata koji dođu sa takvim problemom je naravno krvna slika, trigliceridi, šećer u krvi, nivo testosterona, radi se i ekodopler penisa, može da se napravi i ultrazvuk abdomena, da se vidi generalno stanje pacijenta, pacijent treba da ponese lekove koje koristi i to je ono što je bitno kod tih ljudi. Mi radimo u saradnji sa gastroenterolozima zato što preterana doza kortikosteroida recimo može da dovede do erektilne disfunkcije i tu sarađujemo sa kolegama u smislu da li doza lekova može da se smanji ili ne i šta tu može da se uradi pod terapijom da bi se došlo do nekog nivoa prihvatljivog tako da i mi možemo da lečimo ljude od impotencije.

Milica: Kako izgleda u Italiji, sad Vi možete iz svog ugla da nam kažete, ta saradnja između urologa i gastroenterologa ili možda još nekog lekara neke druge specijalizacije u lečenju ovakvih pacijenata.

Dr Goran Aranđelović: Da Vam kažem, erektilna disfunkcija sama po sebi ako je akutnog tipa i ako se pojavi odjednom može biti okidač za neka druga sistemska oboljenja, kardiovaskularna recimo. Zato je jako važno da se ljudi jave i da se napravi presek situacije da se vidi o čemu se radi, kakvi je vaskularni status. Naravno ljudi koji boluju od Krona nemaju samo to sistemsko oboljenje, puno njih imaju kardiovaskularno oboljenje, imaju dijabetes i zato je erektilna disfunkcija multifaktorijalni problem koji treba rešavati u odnosu na ono od čega pacijent boluje, koje lekove uzima, znači pristup je dosta individualan. Postoje kao što sam rekao neke generalne pretrage koje se rade ali se kod takvih ljudi gleda da se sam pacijent tretira na određeni način ispravan za njega.

Milica: Kada se uspostavi dijagnoza, pacijent je došao kod Vas, uspostavili ste komunikaciju sa njim i njegovim gastroenterologom, kako ide lečenje? Šta su sve opcije za lečenje pacijanata koji boluju od erektilne disfunkcije?

Dr Goran Aranđelović: Mi u urologiji do 1998. godine nismo imali nikakvu terapiju za erektilnu disfunkciju. 1998. godine znamo da je izašla vijagra i sa izlaskom vijagre ono što je interesantno da je to napravilo epidemiološki bum, u smisli da su ljudi počeli da se javljaju. Znači ako Vi imate neku terapijsku opciju da ponudite pacijentu više će se ljudi javljati, to je sasvim normalno. Međutim, lekovi nisu delatvorni kod svih pacijenata, neki su lekovi kao što je vijagra recimo, nisu preporučeni ili kontra su indikovani kod pacijanata sa kardiovaskularnim oboljenjima. Tako da je dugo godina od 1998. godine do sada, do pre 5, 6 godina, nismo imali aposlutno apsolutno nikakvu drugu terapeutsku mogućnosti. Sada imamo udarne talase, niskog intenziteta, ne bih pričao o hirurškom pristupu kao što su proteze penisa i tako dalje, i to je jedna od opcija ali koja je invazivnija, o kojoj možemo posle govoriti. Rađe bih pričao o neinvazivnim metodama, i jedna od njih je, jedina ustvari, uradni talasi niskog intenziteta koji se od skoro koriste i koji izazivaju neovskularizaciju, stavaranje novi krivnih sudova u penisu ako se naravno radi o erektilnoj disfunkiji koja je na vaskularnoj bazi.

Milica: Kako izgleda ta metoda?

Dr Goran Aranđelović: Metoda je sasvima jednostavna, znači tu je primena mehaničkih talasa, to su suštinski talasi koji se koriste za razbijanje kamena u bubregu, ali jako niskog intenziteta, od oprilike 0,09 mikro džula u sekundi. To su talasi koji se primenjuju, jedna terapija traje 20 minuta, sasvim je bezbolna, nema apsolutno štetnih efekata i pacijent ide kući bez ikakvih problema.

Milica: Koliko je tretaman potrebno?

Dr Goran Aranđelović: Od 6 do 8 tretmana, naravno zavisi i od toga koliko je teška erektilna disfunkcija, znači imamo laku, srednje tešku i jako tešku. Tako da naravno zavisi da li pacijent ima dijabetes ili ne, kod dijabetičara je obično bolje ponoviti tretman posle 3 do 4 nedelje.

Milica: Koliko tretmana u nizu?

Dr Goran Aranđelović: 6 ili 8 tretmana je sasvim dovoljno da efekat bude do tri godine tako da pacijent ostavlja lekove ili kod ljudi koji ne reaguju na lekove, kojih je dobrih 30%, takvi pacijenti ponovo mogu da odgovaraju na medikamentoznu terapiju.

Milica: Šta kažu statistike koliko je metoda uspešna?

Dr Goran Aranđelović: Metoda je jako uspešna, suštinski zaista u urologiji nismo imali tako uspešnu metodu da 85% pacijenata je izlečeno i jedan dobar procenat je onih koji kažu da su imali pozitivan efekat, a 85% je recimo ostavilo lekove.

Milica: Spomenuli ste sad i hirurgiju, da li možete više o tome da nam kažete?

Dr Goran Aranđelović: Tako je, postoje stanja, pogotovo posle hirurških intervencija, kao kod Krona ili kod radikalne prostatektomije, gde postoje oštećenja nerava i gde vaskularizacija, povećanje vaskularizacije nije dovoljno. Tako da kod takvih ljudi, ili kod onih koji imaju jedan veliki deficit vaskulogeni, kod njih se može primeniti proteza kojih ima različitih tipova, rigidne, semirigidne proteze i tako dalje, i to je jedan hirurški zahvat koji se radi apsolutno bez ikakvih problema koji apsolutno poboljšava kvalitet života pacijenta na kraju ako ništa drugo ne funkcioniše.

Milica: Recite nam doktore, šta pacijent može da očekuje nakon ovog tretmana? Znači da je neko vreme živeo pod erektilnom disfunkcijom kako nakon toga izgleda njegov život, njegova seksualna aktivnost?

Dr Goran Aranđelović: Vi ne možete da zamislite koliko je to bitno generalno za život pacijenta i za život recimo u bračnoj zajednici i tako dalje. Ljudi su obično čuvali taj problem dosta vremena i ne obraćajući se odmah lekaru, tako da u momentu kada pacijent shvati tu se stvara začarani krug, pacijent ne može da ima dobar seksualni čin, pada u depresiju. Jedan začarani krug koji posle određenog vremena, posle terapije kada pacijent shvati da se njegovo stanje kompletno promenilo to je naravno, možete zamisliti koliki kvalitet života posle toga.

Milica: Recite mi nakon hirurgije nakon kog perioda može da se obavi taj tretman? Nakon operacije posle kog perioda bi mogao pacijent da dođe na takvu vrstu pregleda, tretmana, kada je pravi trenutak da krene da se bavi tim problemom koji nije primaran?

Dr Goran Aranđelović: To zavisi malo od operacije, zavisi šta se radi i kako. Operacija male karlice u maloj karlici gde prolaze nervi koji su važni za erektilnu funkciju postoje nove tehnike tehnike kod radikalne prostatektomije gde ako je erektilna fukncija bila dobra pre operacije, što predstavlja suštinski jedini pozitivni preventivni faktor za očuvanje erektilne funkcije posle je ako se radi nova tehnika jedno godinu dana od operacije se čeka da se vidi da li će se pacijent rehabilitovati ili ne. Ako se to desi odlično naravno, ako ne onda se uzimaju u obzir druge opcije kao što je hirurška opcija postavljanja proteze.

Milica: Recite mi pošto često pacijenti koji boluju od Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa imaju izvedene stome, kako bi kod njih izgledala ova procedura?

Dr Goran Aranđelović: Isto tako, bez problema, isto kad pričamo o udarnim talasima i ako pričamo o hirurgiji, tu nema nikakvih kontraindikacija. Što se tiče udarnih talasa apsolutno, to je jedno od dobrih stvari, uvek uspeh terapije mora da ide u korak sa kontraindikacijama, ne možete da imate uspeh terapije 85% ali 50% je kolateralnih efekata koji su štetni za pacijenta, onda to ne bi bila dobra terapija. Ono što je ovde dobro je da imamo jedan veliki procenat uspeha u lečenju bez ikakvih kontraindikacija i bez ikakvih kolateralnih efekata što je zaista jako dobro.

Milica: Za sam kraj doktore recite našoj publici koja je Vaša poruka za muškarce koji se u ovom trenutku bore sa ovim problemom a boluju od IBD-a.

Dr Goran Aranđelović: Ja mislim da svaki pacijent, ne samo ljudi koji boluju od hroničnih stanja celebralnog sastava da treba da se jave urologu kada primete problem. Ljudi koji imaju Kronovu bolest imaju jedno specifično stanje psihičko, konstantana terapija, hronična terapija kortikosteroidima kao što sam već rekao, antidepesiva, antipsihotika upravo zbog tog duševnog stanja u kome se nalaze može još više da upadne u depresiju ako primeti erektilnu disfunkciju ili ako ne može da postigne adekvatnu erekciju. Tako da mislim da se problem u tom slučaju isto treba rešavati multidisciplinarno i to je bitno da se vidi da li terapija koja je štetna može da se smanji, da se primene tehnike, da se i između ostalog primeni medikamentozna terapija, apsolutno i to je u opciji, i da se vidi šta bi to pacijentu najviše odgovaralo i kako bi mogli da probamo da rešimo problem.

Milica: Doktore najlepše Vam hvala na gostovanju i na Vašem vremenu.

Dr Goran Aranđelović: Hvala Vama.

Milica: Vama hvala što ste danas bili uz IBD podcast. U komentarima na ovaj video očekujemo sve vaše predloge za naše buduće goste i komentare na konkretno gostovanje doktora Aranđelovića. Srdačan pozdrav.

Podeli tekst:

Dr Goran Aranđelović je specijalista urologije, koji živi i radi u Italiji. U svojoj raznovrsnoj karijeri, dr. Arandjelović ima preko 5000 manjih i većih uroloških hirurških zahvata.

Povezani tekstovi:

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde