Za zakazivanje telefonskim putem pozovite 063/687-460 Za zakazivanje telefonskim putem 063/687-460
Prof. dr Srđan Pešić - Prof. dr

Prof. dr Srđan Pešić

Prof. dr

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Više informacija

Specijalizacija

Farmakologija

Oblasti Medicine

Opšta medicina

Grad

Beograd

Jezici

  • Srpski

  • Engleski

Pitajte doktora ili Stetoskop

Broj odgovorenih pitanja: 1164

  1. Draga doktorice, imam 21 godinu. Poslednjih šest godina imam problema sa sinusima. U poslednje vreme imam još jedan problem. Ne mogu da spavam od kašlja. Koristila sam razne antibiotike, primala inekcije (penicilin i ekstencilin), koristila sam kapi za nos (pa sad nemam osećaj za miris). Inhaliram se s vremena na vreme, pijem sirup od sleza i dalje mi je loše. Poslednji lekovi koji su mi prepisani su flonidan i dovicin. Totalni sam laik što se medicine tiče, ali kad sam pročitala koja su neželjena dejstva dovicina samo što se nisam prevrnula sa stolice. Čini mi se da je to skroz loš lek. Btw ne pomaže mi, i ako je tako radikalan.
    Šta raditi?

    Odgovoreno: 08. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Hronični sinusitisi su ozbiljan problem kojim moraju da se bave specijalisti ORL. Treba uraditi snimanje sinusa, bris sekreta i sagledati i ostale nalaze, pa tek onda odrediti terapiji. Antibitici pa i dovicin jesu moguća terapija. Danas se koriste neki drugi antibiotici, ali je nezahvalno bez detaljnih analiza davati bilo koju preporuku. Što se tiče neželjenih dejstava Dovicina, kao i svi lekovi ima ih puno, ali ne mojte toliko brinuti, izuzetno se retko javljaju.
  1. Pitanje za Dr Srđana Pešiča ; koje su to tablete 150 mg za migrenu sa aurom ili možete li mi reći koje tablete da koristim za migrenu sa napadom i čega da se pridržavam da ne dođe do napada?

    Odgovoreno: 08. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Zaista ne mogu da Vam kažem koje su to tablete od 150 mg za migrenu sa aurom, jer ih ima više.
      Migrena je ozbiljan problem i mora se detaljno ispitati i onda odrediti terapija.
      Molim Vas da odete kod neurologa.
  1. Poštovani doktore,
    moja majka (78 godina) prima diprofos blokade. Kako, kao starija osoba, koristi još mnogo drugih lekova, zanima me da li postoje neki koji se međusobno isključuju. Ukoliko je moguće, bilo bi dobro i da nam objasnite da li postoje neke posledice dužeg primanja navedenih blokada?
    Unapred hvala, srdačan pozdrav!

    Odgovoreno: 07. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Naravno da postoje mnogobrojne interakcije lekova.
      Da bi Vam odgovorio kakve su, morate mi navesti ime nekog leka za koji pitate da li ima interakcije sa Diprofostom.
  1. Da li tokom trudnoće sme da se koristi Ozosept?

    Odgovoreno: 07. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić

      Ukolio je za ispiranje usne duplje sme, samo da se ne guta.
  1. Uradila sam nalaze laboratorijske i pronađena mi je Ureaplasma urealyticum, titar > 10 000 ccu/ml.
    Da li je to opasno? I koju terapiju bi trebala da koristim?

    Odgovoreno: 06. 04. 2009.
    • Prof. dr Srđan Pešić
      Pa i jeste opasno i nije opasno.
      Zavisi da li imate simptome. Ukolio ih nemate i niste u fazi kada želite da zatrudnite ili ste već trudni, onda nema potrebe da se ova infekcija leči. Ukoliko se lečite od steriliteta ili ste već u prvom trimestru trudnoće može se desiti da terapija bude potrebna.

Prikazano 441-445 od ukupno 1164 pitanja

ZAKAZIVANJE 063/687-460